U okviru priprema za ove Kulturno-edukativne i sportske susrete Udruženja ilmijje, u petak 17. aprila 2026. godine u Sarajevu je održan sastanak između predstavnika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i Udruženja Ilmijje. Predsjednik Udruženja iIlmijje Nijaz-ef. Duzan ugostio je delegaciju Mešihata IZ u Srbiji na čelu sa predsjednikom Mešihata i muftijom sandžačkim dr. Mevlud-ef. Dudićem.

U razgovoru sa gostima, iz Udruženja ilmijje su predstavili potrebe i uslove za organizaciju 26. susreta u Novom Pazaru, a predstavnici Mešihata IZ u Srbiji su sa zadovoljstvom prihvatili domaćinstvo i organizaciju ovog vrlo zahtjevnog događaja. Na sastanku je bilo govora o kapacitetima i uslovima za smještaj i ishranu učesnika, kao i uslovima za kulturno-edukativne i sportske sadržaje.

Sastanku su prisustvovali i zamjenik predsjednika Mešihata dr. Rešad-ef. Plojović, prodekan FIS-a  i glavni imam Medžlisa IZ Priboj dr. Harun-ef. Eminagić te članovi sekretarijata Udruženja ilmijje Edin-ef. Spahić i Amir Zimić

Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan je ovom prilikom u okviru unapređenju saradnje Mešihata i Udruženja ilmijje, muftiji dr. Dudiću i dr. Plojoviću uručio Bilten Udruženja ilmijje te počasne članske iskaznice Udruženja ilmijje, čime je najavljeno osnivanje Okružnog odbora Udruženja ilmijje Mešihata IZ u Srbiji.  

Posebnu zahvalnost i čestitku upućujem imamima koji su kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine časno stajali u odbrani domovine, noseći istovremeno emanet vjere, morala i nade među našim narodom.

Njihova žrtva i doprinos ostaju trajno svjedočanstvo ljubavi prema vjeri, narodu i domovini.

Sretan Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine!

Nijaz-ef. Duzan

Predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH

– Nikada nisam bio zagovornik podjele imama na one koji rade u povratničkim džematima i na one imame koji su u džematima koji nisu bili prisiljeni napuštati svoje domove i onda se u njih vraćati. Čak nisam bio sretan kada bi mene neko predstavljao kao imama u povratničkom džematu, jer bi to po logici stvari trebalo značiti da smo mi oni koji zaslužuju sažaljenje. Mišljenja sam da imami općenito ne smiju biti oni nad čijim sudbinom ćemo se sažalijevati, nego imami moraju biti oni koje ćemo poštovati – izjavio Duzan.

Pojasnio je da su uvjeti rada u povratničkim sredinama specifični, ali da “Ilmijja ne pravi razliku između imama”, uz napomenu da će se očekivani “poseban senzibilitet” prema tim pitanjima realizirati kroz širu institucionalnu saradnju.

Govoreći o svakodnevnici imama u manjem bh. entitetu, ukazao je na njihovu višeslojnu društvenu ulogu.

– Ti imami nisu samo vjerski službenici koji predvode namaz i održavaju hutbu, oni su, u pravom smislu riječi, sve ono što društvenoj zajednici nedostaje: socijalni radnici, savjetnici i zaštitnici dostojanstva povratnika – kazao je efendija Duzan u intervjuu za “Novi Muallim”, dodajući da imami često preuzimaju i brigu o osnovnim životnim potrebama džematlija.

Istaknuo je i težak socio-ekonomski položaj imamskih porodica, naglašavajući da su imami sa svojim porodicama simbol opstanka.

Osvrćući se na promjene u protekle dvije decenije, naveo je da je fokus nakon agresije bio na obnovi infrastrukture, dok su današnji izazovi suptilniji i dublji.

– Danas se borimo za duhovni kontinuitet, kvantitet, ali i kvalitet naših džemata i našeg rada u džematu. Razlika je ogromna, ali težina misije je ista – rekao je, ukazujući na utjecaj migracija, digitalizacije i društvenih promjena na imamski rad.

U rzagovoru koji je vodio Elvedin Subašić, između ostalog, govoreći o sve prisutnijem napuštanju imamskog poziva, upozorio je da razlozi uključuju niža primanja, opterećenje poslom i složene odnose unutar sistema.

– Ne smijemo biti uspavani, jer postoje i realni razlozi zbog kojih dio naših kolega napušta ovaj poziv, a mladi se teže odlučuju ući u ovu misiju. Među tim razlozima su: dugotrajno obrazovanje koje je potrebno za posao imama i visina primanja koja je često niža u poređenju s drugim strukama sa sličnim nivoom obrazovanja, zatim pitanje slobodnog vremena i organizacije rada. Naš imam ima, uglavnom, jedan slobodan dan u sedmici, i to radni dan u našem društvu. Ako mu je supruga zaposlena, ona ima slobodne dane vikendom. To znači da porodica vrlo teško može zajednički planirati svoje aktivnosti. Dodatno, imam nema fiksno radno vrijeme. Ako želi biti kvalitetan imam, on mora biti dostupan svom džematliji 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, čak i tokom godišnjeg odmora – pojasnio je Duzan.

Ukazao je i na kompleksnost rada imama u dijaspori, odbacujući percepciju o idealnim uvjetima.

– Njihova borba nije egzistencijalna u klasičnom smislu, već duhovna i identitetska. Njihov posao iz perspektive imama u Bosni i Hercegovini može izgledati lakši ili primamljiviji, međutim, vrlo je težak, složen i zahtijeva mnoge vještine i kompetencije da bi taj imam bio uspješan u izvršavanju svojih obaveza – kazao je Duzan, uz ocjenu da Ilmijja treba biti most između domovine i dijaspore.

Govoreći o naučnom angažmanu imama, ocijenio je da njihov potencijal nije dovoljno iskorišten.

– Imami jesu prisutni na naučnim skupovima, ali često više kao slušaoci nego kao aktivni izlagači i učesnici u raspravama. Smatram da to nije dovoljno, jer iskustvo imama s terena može itekako obogatiti naučni diskurs. Vrlo često i sami organizatori naučnih skupova zaobilaze imame kada pozivaju učesnike i izlagače na naučne skupove i okrugle stolove – kazao je Duzan.

Pojašnjava da se razlozi za ovo mogu tražiti na više strana.

– Nekada je to predrasuda da se od imama nema šta čuti i naučiti, bez obzira na naučnu titulu koju on ima i na to da je njegova naučna titula stečena na istom fakultetu na kojem je titulu stekao neki profesor ili direktor neke institucije. Vrlo često imam u svojoj praksi direktno na terenu testira sve ono što je kroz obrazovanje učio i on ovo ne provodi u sterilnim uvjetima laboratorije (učionice ili kancelarije) nego među džematlijama, polaznicima mektepske pouke, kroz saradnju s vladinim i nevladinim sektorom i na drugim mjestima gdje se određene teorije pokažu tačnim ili potpuno neupotrebljivim, bez obzira na to što u knjizi vrlo lijepo zvuče, a u učionici funkcioniraju. Nažalost, ponekad ni imami ne pokazuju inicijativu da se pojave na takvim skupovima gdje bi mogli svojim promišljanjem doprinijeti široj društvenoj zajednici – rekao je Duzan.

U intervjuu je istakao i da Ilmijja treba imati i medijatorsku ulogu unutar Islamske zajednice, kao prostor dijaloga i razmjene iskustava među imamima.

– Duboko vjerujem da Ilmijja može biti kvalitetan medijator u procesima unutar Islamske zajednice, na zadovoljstvo i imama i džematlija. Ona može biti mjesto gdje se radi općeg dobra vodi konstruktivan razgovor o budućim procesima i planovima. Posebno nam je važno da se čuje glas iskusnijih kolega, koji imaju bogato iskustvo rada i djelovanja u Zajednici, kao i mlađih kolega, koji donose nove poglede i prepoznaju potrebe savremenog društva. Na taj način, objedinjujući različita iskustva i promišljanja, možemo graditi bolju budućnost za imame, Islamsku zajednicu, i samu domovinu Bosnu i Hercegovinu – poručio je efendija Duzan.

Kroz razgovor i susret gosti su predstavili MIZ Jajce te njihove brojne aktivnosti. Posebno se razgovaralo o njegovanju kulture sjećanja kroz tradicionalnu manifestaciju MIZ Jajce “Spomen njima, po(r)uka nama”, koja će se realizovati na području Medžlisa Islamske zajednice Jajce u narednom periodu.

Tokom razgovora istaknut je značaj distribucije izdanja Udruženja ilmijje,  Časopisa Novi Muallim i Kalendara Udruženja ilmijje, dok su gosti predstavili izdavačku djelatnost Medžlisa IZ Jajce.  

Predsjednik Duzan je čestitao gostima na radu i brojnim aktivnostima, zahvalivši im na posjeti i uručivši im prigodna izdanja Udruženja ilmijje.

Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice i pregleda aktivnosti predsjednika i Glavnog odbora između dvije sjednice, predsjednik Skupštine Udruženja ilmijje Safet-ef. Karahmetović je upoznao članove Glavnog odbora sa aktivnostima poduzetim na pripremi redovne sjednice Skupštine Udruženja ilmijje, koja je planirana 21. aprila 2026. godine u Sarajevu.

Na današnjoj sjednici usvojeni su nacrt Izvještaja o radu GO za 2025. godinu, nacrt Finansijskog izvještaja GO za 2025, te nacrti Plana i programa rada GO i Finansijskog plana za 2026. godinu.

Glavni odbor je razgovarao i o pripremama za 26. kulturno-edukativne i sportske susrete, koji će se u saradnji sa Mešihatom Islamske zajednice u Srbiji, održati u Novom Pazaru, početkom mjeseca jula.

Pod tekućim pitanjima raspravljalo se o više aktuelnih pitanja, a razgovaralo se i o unapređenju kulturno-edukativnih programa Udruženja ilmijje.

Na ovom značajnom kulturno-duhovnom događaju, o knjizi su govorili promotori hafiz Mehmed-ef. Kudić, muftija bihaćki, mr. Nevzet-ef. Porić, muftija ljubljanski, te prof. Zuhdija Handanović, direktor Medrese.

Domaćini promocije u Velikoj Kladuši bili su Medžlis Islamske zajednice Velika Kladuša, Odbor Udruženja ilmijje Velika Kladuša i BZK „Preporod“ Velika Kladuša, koji su zajednički dali doprinos organizaciji ovog vrijednog događaja.

Promocija u Velikoj Kladuši bila je jedan od sadržaja ove manifestacije, koja je posvećena njegovanju vrijednosti znanja, vjere, odgoja i očuvanja naslijeđa reisa Džemaludina-ef. Čauševića. Kroz razgovor o ovom vrijednom djelu, prisutni su imali priliku dodatno promišljati o značaju razumijevanja kur’anske poruke u savremenom vremenu, čime je još jednom potvrđena važnost ovakvih sadržaja za jačanje duhovnih, obrazovnih i društvenih vrijednosti u zajednici.

Uvažene goste dočekao je dekan fakulteta dr. Enver Omerović, koji je izrazio dobrodošlicu i zadovoljstvo zbog posjete, istakavši značaj povezivanja obrazovnih i vjerskih institucija u cilju unapređenja zajedničkog djelovanja.

Tokom susreta, dekan je upoznao delegaciju sa radom i razvojnim projektima fakulteta, kao i izazovima sa kojima se ova visokoškolska ustanova susreće u procesu obrazovanja budućih kadrova Islamske zajednice.

Predsjednik Udruženja ilmijje zahvalio se na srdačnom prijemu, naglašavajući važnost institucija visokog obrazovanja u očuvanju vjerskog identiteta i jačanju stručnog kadra, te pohvalio dosadašnje rezultate Fakulteta za islamske studije.

Sastanku su prisustvovali i predsjednik Upravnog odbora dr. Hajrudin Balić te profesor dr. Haris Hadžić, ispred Fakulteta za islamske studije te mr. Mustafa-ef. Agić, mr. Salih-ef. Grabus i Edin-ef. Spahić, ispred Udruženja ilmijje. Svi su uzeli učešće u razgovoru o daljem unapređenju saradnje, sa posebnim akcentom na uključivanje stručnog kadra i zajedničke projekte od značaja za širu zajednicu.

Učesnici sastanka saglasili su se da je neophodno nastaviti jačanje institucionalnih veza i intenzivirati aktivnosti koje doprinose razvoju obrazovanja i jedinstvu Islamske zajednice.

Nakon zajednički obavljenog podne-namaza u prelijepoj gradskoj džamiji Konjic, uvodnim obraćanjem domaćina otvoreno je druženje imama ova dva medžlisa i odbora Udruženja ilmijje. Ispred Odbora Udruženja ilmijje Cazin obratio se predsjednik prof. Ibrahim-ef. Redžić, koji se srdačno zahvalio na dočeku i prijemu. Imami su posjetili i Šehidsko obilježje u gradu Konjicu, gdje je proučena zajednička fatiha.

Ono što je nezaobilazno u Konjicu jeste most iznad Neretve koji spaja dvije obale grada, a s kojeg se vidi prelijep prizor ljepota ovog bosanskohercegovačkog grada. Ovdje se pruža i pogled na porušenu munaru Vardačke džamije koja je najbolja slika protekle agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Konjic je grad koji ima lijepu vakufsku arhitekturu i popratne objekte, a jedna od njih je i zgrada Medžlisa IZ, kao i haremi Sulejmanbegove i Tekijske džamije.

Druženje je nastavljeno uz zajednički ručak i prijatnu atmosferu u jednom od konjičkih restorana. Za kraj upriličena je posjeta i najveća tajna Jugoslavije, Titov bunker. Ovo druženje i posjeta su završeni na obostrano zadovoljstvo i poziv na ponovno druženje.

Druga destinacija je bila posjeta Mostaru i noćenje. Tekija na vrelu Bune je uvijek neozabilazna destinacija za posjetiti, kao i nekropola stećaka Radmilja, koja se nalazi 3 kilometra zapadno od Stoca. Ova edukativna ekskurzija je od strane članova Odbora Udruženja ilmijje Cazin  ocijenjena kao vrlo uspješna.

Ibrahim Makić

Predsjednik Mešihata zahvalio je na posjeti, ističući da je riječ o prvoj posjeti novoimenovanog predsjednika Udruženja ilmijje Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji, te mu poželio uspješan rad i dobre rezultate u rukovođenju. Goste je upoznao s aktuelnim aktivnostima Mešihata, kao i izazovima s kojima se Zajednica suočava.

Predsjednik Udruženja ilmijje zahvalio je na gostoprimstvu i izrazio zadovoljstvo posjetom, ukazujući na ostvarene rezultate u radu Islamske zajednice, posebno u razvoju odgojno-obrazovnih ustanova, vjersko-prosvjetne djelatnosti i očuvanju jedinstva.

Na sastanku je razgovarano o unapređenju saradnje Mešihata i Udruženja ilmijje, uz poseban naglasak na potrebu snažnijeg uključivanja uleme iz Sandžaka u rad Udruženja i njegove aktivnosti.

Posjeta je realizirana nakon dogovora da Mešihat Islamske zajednice u Srbiji bude domaćin ovogodišnjih Kulturno-edukativnih i sportskih susreta uleme, koji će tokom ljeta biti održani u Novom Pazaru.

Nakon sastanka delegacija je, u pratnji zamjenika predsjednika Mešihata dr. Rešad-ef. Plojovića, posjetila Altun-alem džamiju i mezar rahmetli muftije Muamer-ef. Zukorlića, gdje je proučena Jasin-dova.

U nastavku boravka upriličena je i posjeta Univerzitetu u Novom Pazaru, gdje je delegacija razgovarala s rektorom dr. Suadom Bećirovićem, kao i obilazak Media centra Islamske zajednice, gdje ih je dočekao direktor dr. Salahudin Fetić. Delegaciju Udruženja ilmijje su pored predsjednika činili mr. Mustafa-ef. Agić, potpredsjednik Glavnog odbora, mr. Salih-ef. Grabus, član Glavnog odbora i predsjednik Odbora za kulturu i sport Udruženja ilmijje te Edin-ef. Spahić, sekretar Glavnog odbora Udruženja ilmijje.