Program je počeo učenjem kolektivne hatme u Čaršijskoj džamiji i klanjanjem akšam-namaza, nakon čega je u Atriju Medžlisa Islamske zajednice Tešanj održana tribina posvećena životu i djelu trojice imama: Muhamed-ef. Sejdinovića, Osman-ef. Halilovića i Halid-ef. Hadžića. Moderator tribine bio je hfz. mr. Almir-ef. Salkanović.

Prisutnima se obratio predsjednik Ilmijje Nijaz-ef. Duzan koji je zahvalio prisutnima na ovoj lijepoj tradiciji sjećanja na imame.

– Njihov trud je njihova trajna sadaka. Tešanjska ulema ima posebno mjesto u našoj zajednici, naročito u ranijim teškim periodima. Pojedini medžlisi su bili popunjeni kompletno imamima iz Tešnja. Biti imam nije samo profesija, već misija. Oni su svojim primjerom živjeli islam. Nije slučajno da se upravo u Tesnju na ovaj način održava sjećanje na naše velikane – istakao je Duzan.

Skupu se obrazio i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tešanj Fuad-ef. Omerbašić, koji je istakao značaj čuvanja sjećanja na imame koji su svojim djelovanjem obilježili vrijeme u kojem su živjeli i služili.

– Sjećanje na ove imame je važno, kao i uvid u njihovo razumijevanje imamske misije u datom trenutku. Već nekoliko godina smo otrgli od zaborava važne ličnosti. Sva trojica živjeli su u zahtjevnom vremenu, puno bremenitih večeri i zora, na način razumijevanja imamskog poziva kada je taj poziv bio potpuno drugačije percipiran – kazao je ef. Omerbašić.

Govoreći o njihovim moralnim osobinama, istakao je da su sva trojica „s ponosom nosili ahmediju“, ali i da nisu bili društveno izolovani.

– Sva trojica su bili odgovorni u džematu, a van džemata željeli su dobro svojoj porodici, ali i široj društvenoj zajednici u kojoj su se potvrđivali kao odgovorne osobe – dodao je glavni imam.

Muhamed-ef. Sejdinović – imam i muallim

O životu i djelu Muhameda ef. Sejdinovića govorio je Ševal-ef. Delić.

Muhamed-ef. Sejdinović završio je Tešanjsku medresu, a 1936. godine imenovan je za imama u džematu Šije, gdje je proveo svoju imamsku službu. Pored imamskog rada bavio se zemljoradnjom kako bi školovao svoju djecu, a brinuo se i o djeci svoga brata koji je ranije poginuo.

Bio je poznat kao vrijedan muallim i radio je na dvije lokacije. U vrijeme komunističke vlasti i tajno je podučavao djecu vjeri. Njegov sin bio je prvi učenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu porijeklom iz Šija.

Posebno je ostalo zabilježeno da je tokom punih 40 godina svakodnevno putovao oko tri kilometra od svoje kuće do džamije. Njegovim pregalaštvom u Šijama je svečano otvorena džamija 1965. godine.

Njegovi učenici koji su danas živi ostali su aktivni u Islamskoj zajednici. Zapamćen je kao tih, nenametljiv, smiren i staložen čovjek otvorena srca i skroman čovjek. Više je volio svojim postupcima pokazivati vrijednosti nego o njima govoriti.

Muhamed-ef. Sejdinović preselio je na ahiret 1978. godine.

Osman-ef. Halilović – imam blizak narodu

O Osman-ef. Haliloviću govorio je Dževad-ef. Hasanbašić.

Osman-ef. Halilović rođen je u Koprivcima, završio je Tešanjsku medresu, a nakon Drugog svjetskog rata oženio se muhadžirkom iz Čajniča. Od 1955. godine bio je imam u selu Bradići.

Zajedno s Mustafom Skejićem kupio je konja kako bi mogao putovati oko 20 kilometara od Koprivaca do ovog džemata. Od 1961. godine službovao je u džematu Karadaglije, a kasnije je prešao u džemat Jablanica, gdje je učestvovao u izgradnji džamije i vakufske kuće.

U Jablanici i Čaglićima ostavio je veliki trag u obrazovanju djece. Njegovi učenici pamte da je obilazio roditelje ukoliko dijete nije došlo u mekteb. Bio je veoma blizak s narodom, posjećivao porodice i učestvovao u poslovima džematlija.

Ljudi su ga doživljavali kao čovjeka od povjerenja, a njegove riječi mnogima su bile utjeha. O težini vremena u kojem je služio svjedoči i činjenica da je morao ići na saslušanje kod komunističkih vlasti nakon što je sa minbera govorio o alkoholu.

Preselio je na ahiret 1994. godine, ostavljajući iza sebe brojne generacije učenika i džematlija koji ga i danas pamte.

Halid-ef. Hadžić – gotovo četiri decenije imamske službe

O Halid-ef. Hadžiću govorio je Fuad-ef. Ćeman.

Istaknuto je da je Halid-ef. Hadžić gotovo četiri decenije proveo u imamskoj službi, ostavljajući dubok trag međumuslimanima tešanjskog kraja. Rođen je 1940. godine u Novom Selu, a otac mu je preselio kada je imao svega sedam godina.

Svoju imamsku službu obavljao je u Jablanici, a potom u džematu Vukovo, gdje je sa džematlijama izgradio džamiju 1971. godine.

Posebnu vrijednost predstavlja njegov lični dnevnik u kojem je bilježio događaje i zapažanja iz života imama tog vremena. U njemu je ostavio dragocjene činjenice koje danas predstavljaju svjedočanstvo o okolnostima u kojima su imami obavljali svoju službu.

Obavljajući imamske dužnosti i na drugim lokacijama, u dnevniku je zabilježio i koliko mu je značilo kada je uspio kupiti bicikl. Naveo je da je bio toliko radostan kao da je kupio automobil, jer mu je bicikl omogućio lakše putovanje od jednog džemata do drugog.

Halid-ef. Hadžić bio je posebno posvećen radu s djecom i omladinom, zbog čega ga i danas mnogi pamte. Posvetio se i odgoju svoje djece, a jedan od njegovih sinova, Almir-ef. Hadžić, postao je hafiz i danas je imam u džematu Jelah.

Bio je čovjek koji je mnogo čitao i imao izgrađene i istančane stavove o svojoj, ali i široj društvenoj zajednici. Njegova posvećenost imamskom pozivu i radu s mladima ostala je upamćena među džematlijama.

Halid-ef. Hadžić preselio je na ahiret 2017. godine, a ukopan je u džematu Vukovo.

Čuvanje sjećanja na imame

Tribina je kroz biografije i sjećanja na trojicu imama ponudila uvid u različite okolnosti u kojima su djelovali, ali i u način na koji su razumijevali svoju imamsku misiju. Njihov rad obuhvatao je ne samo predvođenje namaza i rad u mektebu, već i odgoj djece, brigu o porodicama, izgradnju džamija, rad sa džematlijama i aktivno učešće u životu zajednice.

Kroz izlaganja je posebno istaknuto da su iza njih ostale generacije učenika i džematlija, ali i sjećanja koja svjedoče o njihovoj predanosti službi i vremenu u kojem su djelovali.

Program je završen klanjanjem jacija-namaza u Čaršijskoj džamiji.

U nastavku programa predstavljene su dvije knjige autora Ismeta Memagića, pukovnika u penziji,  “Ikre – uči” i “Namazom i do zdravlja”. Knjiga „Ikre – uči“ nastala je kao autorski projekat Ismeta Memagića i 30 koautora, među kojima je i 13 istaknutih intelektualaca koji su svojim izuzetnim djelovanjem dali značajan doprinos društvu i Bosni i Hercegovini općenito. Kroz 30 poglavlja knjiga tematizira poruku prvog kur’anskog imperativa – Ikre, uči, ukazujući na značaj znanja u oblikovanju pojedinca i društva. Zanimljivo je da su svi koautori ovog djela ukupno napisali čak 450 knjiga.

„Namazom i do zdravlja“ također je autorski projekat Ismeta Memagića, nastao u saradnji sa 20 koautora. Knjiga, čiji sadržaj nije namijenjen samo vjernicima prvenstveno govori o fizičkim i medicinskim benefitima namaza pri čemu duhovna dimenzija ibadeta prirodno ostaje prisutna. O značaju i sadržaju knjiga, osim samog autora, govorio je i prof. dr. Almir Fatić, recenzent knjiga. Istakao je zahtjevnost i inventivnost projekta, posebno detaljne prikaze koristi svakog pokreta u namazu.

Govoreći o poruci Ikre, dr. Fatić je podsjetio na snagu prve objavljene riječi – poziva na učenje i sticanje znanja, te na simboliku činjenice da se sura Ikre završava riječju sedžda, sastavnim dijelom namaza, o kojoj govori druga knjiga autora Memagića

Završavajući svoje obraćanje, dr. Fatić je poručio: „Najveće bogatstvo su ljudi jedni drugima“, ukazujući time na značaj saradnje autora i mnogobrojnih koautora tokom izrade ova dva značajna djela.

Završnu riječ uputio je glavni imam MIZ Jajce, Zehrudin-ef. Hadžić, istakavši da je današnje neznanje u mnogim aspektima opasnije od neznanja u vremenu prije prve riječi Objave.

Obilježavanje Dana Ilmijje u Medžlisu Islamske zajednice Jajce proteklo je u znaku znanja, učenja, vjere i odgovornosti čovjeka prema sebi i zajednici.

U lijepoj atmosferi i druženju prisutni su naglasili osjećaj brige koju Udruženje ilmijje ima i njeguje prema svojim članovima. Tom prilikom predsjednik Odbora Udruženja ilmijje Kakanj mr. Elvedin-ef. Ibrahimspahić je svim članovima čestitao Dan Udruženja uputivši im riječi podrške i međusobnog razumijevanja.

Ova posjeta bila je mnogo više od jednodnevnog putovanja. Bila je to prilika za susret, druženje, razmjenu iskustava i jačanje bratskih veza među imamima i članovima Islamske zajednice. Tokom putovanja, članovi Odbora Ilmijje Bugojno posjetili su: Mrkonjić Grad, gdje su se susreli sa glavnim imamom Mufid-ef. Huskićem, Ključ, gdje ih je ugostio glavni imam Ermin-ef. Vučkić, Prijedor, gdje je upriličen susret sa imamom Čaršijske džamije i predsjednikom Medžlisa Omer-ef. Redžićem, Sanski Most, gdje su ih dočekali glavni imam Mirza-ef. Žerić i članovi tamošnje Islamske zajednice.

U svakom od posjećenih gradova domaćini su pokazali izuzetno gostoprimstvo, srdačnost i otvorenost, potvrđujući da su veze među imamima i članovima Islamske zajednice snažne i vrijedne njegovanja. Poseban dio ovog putovanja bila je posjeta Šehidskom mezarju Kamičani kod Kozarca, gdje su se prisjetili najboljih sinova naše domovine koji su svoje živote položili na putu odbrane vjere, časti, porodice i domovine.

Na mjestu sjećanja proučena je dova i odato dužno poštovanje šehidima.114 godina Udruženja Ilmijje svjedoče o dugoj tradiciji služenja vjeri, narodu i Islamskoj zajednici. Ovakvi susreti podsjećaju da je snaga Ilmijje upravo u zajedništvu, bratskoj povezanosti i spremnosti da jedni od drugih učimo i jedni drugima budemo oslonac.

Centralnom programu obilježavanja prethodili su hatma-dova imamima šehidima, proučena pred Centralnim spomen-obilježjem imamima šehidima u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese, te otvorenje izložbe “Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma”, autora Emira Šečića i Mehe Manjge.

Svečana akademija okupila je predstavnike Islamske zajednice, muftije, imame, članove Udruženja ilmijje, penzionisane imame i druge goste, a u okviru programa predstavljena je historija i uloga Udruženja ilmijje u očuvanju i unapređenju imamske službe i vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini.

Tokom akademije uručena su priznanja i zahvalnice zaslužnim pojedincima, kao i najviše priznanje Udruženja ilmijje – Povelja “Reis Džemaluddin-ef. Čaušević”– reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazoviću.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istakao je da Udruženje ilmijje nije samo strukovna organizacija, već historijska vertikala koja traje duže od jednog stoljeća i čvrst stub očuvanja islamskog i bošnjačkog identiteta.

Govoreći na Svečanoj akademiji povodom 114. godišnjice Udruženja ilmijje, reisul-ulema je naglasio da se uloga Ilmijje kroz historiju može posmatrati kroz tri ključne dimenzije: prosvjetnu, kulturnu i misijsku.

Na prosvjetnom planu, kazao je, Ilmijja je bila i ostala ključni prenosnik znanja, od mekteba i medresa do savremenog islamskog obrazovanja i vjeronauke.

Posebno je naglasio odgovornost imama i muallima u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, istakavši da njihov zadatak nije samo prenošenje znanja o vjeri nego i odgoj novih generacija u duhu poštovanja, odgovornosti i kritičkog mišljenja.

Govoreći o kulturnoj ulozi, podsjetio je na doprinos Ilmijje očuvanju i razvoju kulturne baštine Bošnjaka, posebno kroz izdavačku djelatnost, časopise “Preporod” i “Novi Muallim”, naučne tribine, obilježavanje značajnih godišnjica i promociju pisane riječi.

– Kultura jednog naroda njegovo je ogledalo, a ulema je kroz historiju brižno pazila da to ogledalo ostane čisto, održavajući univerzalne islamske vrijednosti pretočene u autentični bosanski kontekst – kazao je reisul-ulema.

Misijsku ulogu Ilmijje ocijenio je samom srži imamskog i ulemanskog poziva, naglasivši da savremeno vrijeme, posebno era digitalnih medija i globalne povezanosti, zahtijeva nove pristupe i prilagodljivost.

– Biti član Ilmijje znači biti u stalnoj misiji širenja dobra, istine i pravde – poručio je reisul-ulema.

Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju Islamska zajednica i njeni službenici, ukazao je na demografske promjene, odlazak mladih, potrebe džemata i društvene pritiske, naglasivši da su za njihovo suočavanje potrebni jedinstvo, stalno usavršavanje i ustrajan rad.

Posebno je istakao potrebu institucionalne brige o imamima i njihovim porodicama. Podsjetio je na fondove uspostavljene za pomoć povratničkim džematima, penzionisanim imamima i liječenju oboljelih, te najavio donošenje pravilnika o pomoći službenicima i penzionisanim službenicima Islamske zajednice i članovima njihovih porodica u slučajevima teške socijalne potrebe.

Na kraju je zahvalio članovima Udruženja ilmijje na saradnji i podršci tokom njegovog mandata na čelu Islamske zajednice, te pozvao članove Ilmijje da nakon izbora novog reisul- uleme pruže punu podršku novom rukovodstvu.

– Naša je dužnost, braćo moja, kao članova Ilmijje, okupiti se oko novog reisul-uleme i pružiti mu svaki vid pomoći u vođenju naše zajednice – poručio je reisul-ulema.

Svoj govor završio je dovom da Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ostane trajni čuvar znanja i morala, na ponos sadašnjih i budućih generacija.

Govoreći na Svečanoj akademiji, predsjednik Udruženja Nijaz-ef. Duzan je istakao da Ilmijja predstavlja svjedočanstvo o hiljadama ljudi koji su kroz generacije nosili časnu misiju širenja dobra, upućivanja na dobro i odvraćanja od zla.

Podsjetio je na ulogu imama koji su kroz historiju podučavali djecu, predvodili namaze, tumačili vjeru, mirili zavađene, obilazili bolesne, ispraćali umrle i u najtežim vremenima ostajali uz svoj narod.

– Ilmija je svjedočanstvo o jednom pozivu i ljudima koji su taj poziv živjeli – kazao je Duzan.

On je istakao da su prije 114 godina predvodnici muslimana prepoznali potrebu da se ljudi koji nose imamski poziv organiziraju, povezuju i međusobno pomažu, ocijenivši da se značaj te odluke potvrđivao kroz različite historijske okolnosti.

Govoreći o savremenoj ulozi imama, Duzan je istakao da se okolnosti jesu promijenile, ali da potreba za imamom nije nestala.

– Nekada je imam bio među rijetkima u svome mjestu koji je znao čitati i pisati. Danas živi među ljudima koji imaju pristup ogromnoj količini informacija, ali često nemaju s kim razgovarati. Nekada je njegova riječ bila gotovo jedini izvor vjerskog znanja, a danas naš džematlija za nekoliko sekundi može otvoriti desetine različitih sadržaja, čuti brojna različita tumačenja i pročitati stotine različitih mišljenja – kazao je Duzan.

Istakao je da upravo zbog toga savremeni imam ima još veću odgovornost da ljudima ponudi pouzdano znanje i bude oslonac u vremenu obilja informacija.

– Imam je onaj koji ima obavezu da u moru različitih staza ukaže na pravi put. Zato naš imam danas mora znati više – poručio je Duzan.

Posebna pažnja tokom akademije posvećena je imamima koji su penzionisani između 113. i 114. godišnjice Udruženja ilmijje. Udruženje ilmijje i Rijaset Islamske zajednice uručili su priznanja, satove i prigodne hedije za 22 imama, hatiba, muallima i jednog profesora, kao znak zahvalnosti za dugogodišnji rad, afirmiranje časnog imamskog, profesorskog i muallimskog poziva te doprinos radu Udruženja ilmijje. Tom prilikom priznanja i hedije su uručene sljedećim imamima:

1.           Fikret ef. Bajrić – MIZ Visoko 

2.           Ahmed ef. Hasković – MIZ Sarajevo


3.           Muzafer ef. Musić – MIZ Sarajevo

4.           Alija ef. Buljubašić – MIZ Sarajevo 


5.           Asim ef. Hubijar – MIZ Sarajevo

6.           Fikret ef. Pašanović – MIZ Sarajevo

7.           Šemso ef. Zekotić  – MIZ Sanski Most

8.           Suad ef. Mahmutović – MIZ Bihać

9.           Asim ef. Mulalić – MIZ Velika Kladuša

10.         Ramiz ef. Bajić – MIZ Tuzla

11.         Muhamed ef. Rizvić – MIZ Teočak         

12.         Ferid ef. Fejzić – MIZ Živinice

13.         Muhamed ef. Spahić – MIZ Gradačac                

14.         Avdo ef. Velić – MIZ Srebrenik

15.         Dževad ef. Musić – MIZ Gračanica

16.         Ismet ef. Abdibegović – MIZ Gornji Vakuf

17.         Sakib ef. Began – MIZ Donji Vakuf

18.         Mumin ef. Vrače – MIZ Konjic

19.         Ahmet ef. Grabus – MIZ Žepče

20.         Ćazim ef. Ibrić – MIZ Zavidovići

21.         Muhamed ef. Podojak – MIZ Kakanj

22.         Salko ef. Kasumović – MIZ Novi Travnik

Prigodan program na Svečanoj akademiji su izveli članovi Okružnog odbora Udruženja ilmijje Bihać, odnosno imami sa područja povratničkih medžlisa Bihaćkog muftijstva: Prijedor, Kozarac, Bosanski Novi i Bosanska Kostajnica.

Izložbu je otvorio zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, koji je istakao da ona osvjetljava ličnost i djelovanje rahmetli Alije-ef. Klančevića, ali i afirmira antifašističko opredjeljenje ovog imama, Islamske zajednice i bošnjačkog naroda.

– Ova izložba ne samo da osvjetljava nego i afirmira antifašističko opredjeljenje rahmetli Alije-ef. Klančevića, ali i antifašističko opredjeljenje naše uleme i našeg naroda – kazao je Ljevaković.

Istakao je da su mržnja, zločini, nepravda, nasilje i netrpeljivost antivrijednosti protiv kojih se musliman treba boriti, podsjetivši i na osudu zločina fašističkih formacija koju je ulema iskazala 1941. godine.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan kazao je da izložba predstavlja priliku da se javnost podsjeti na djelo Alije-ef. Klančevića, čije je ime dugo bilo izvan šireg javnog sjećanja.

– Njegovo zalaganje za spašavanje srpskog stanovništva u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata svjedoči o tome da ljudskost ne mora ustupiti pred nasiljem i da vjersko uvjerenje može biti snažan oslonac u odbrani života i dostojanstva drugog čovjeka – kazao je Duzan.

Izložba se bavi jednim od manje poznatih događaja iz historije Drugog svjetskog rata u Istočnoj Bosni. Tokom ljeta 1942. godine, ustaške vlasti prikupile su oko 3.500 Srba sa područja srebreničkog sreza, s namjerom njihove likvidacije, a zahvaljujući intervenciji lokalne bošnjačke elite planirani masovni zločin nije realiziran.

Autor izložbe Meho Manjgo istakao je da je Alija-ef. Klančević svoj životni poziv vezao za službu u Islamskoj zajednici, iako mu je državna služba mogla donijeti bolji materijalni i društveni položaj.

– Njegova povezanost s imamskom službom nadilazila je okvire formalnog radnog odnosa – kazao je Manjgo, naglasivši da je Klančević uživao veliko povjerenje svojih džematlija i organa Islamske zajednice.

Autor istraživanja Emir Šečić kazao je da izložba predstavlja rezultate višemjesečnog naučno-istraživačkog rada zasnovanog na arhivskoj građi.

– Zahvaljujući višemjesečnom radu na arhivskoj građi, po prvi put se prezentira dokumentacija o životnom putu Alije-ef. Klančevića, s posebnim akcentom na njegovu ulogu u sprečavanju masakra nad oko 3.500 građana srpske nacionalnosti s područja Srebreničkog sreza – kazao je Šečić.

Prema njegovim riječima, uprkos značaju ovog čina, ime Alije-ef. Klančevića i njegovih saradnika decenijama nije bilo prisutno u službenim udžbenicima, monografijama i javnom prostoru. Izložba stoga nastoji rasvijetliti ovu prešućivanu epizodu i ukazati na značaj građanskog i humanitarnog otpora fašizmu.

Izložbu su organizirali Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH i Institut za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle, a predstavlja rezultate istraživanja života i djelovanja Alije-ef. Klančevića i njegove uloge u spašavanju srpskog stanovništva u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata.

Hatmu su proučili članovi Okružnog odbora Udruženja ilmijje Bihać, dok je hatma-dovu proučio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić.

Pred Centralnim spomen-obilježjem imamima šehidima podsjećeno je na žrtvu imama, muallima, nastavnika i profesora koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ostali uz svoje džemate i narod, dijeleći njihovu sudbinu i u najtežim trenucima.

Istaknuto je da je ovo mjesto više od spomenika, mjesto sjećanja, svjedočenja i dove, a imena uklesana na njemu trajni su podsjetnik na ljude koji su svoje živote položili u službi vjere, naroda i domovine.

Prije hatma-dove u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je održana 21. svečana sjednica Glavnog odbora u proširenom sazivu sa predsjednicima okružnih odbora.

Na sjednici su razmatrana brojna pitanja od značaja za rad i djelovanje Udruženja u proteklom, ali i budućem periodu.  Domaćin ovog sastanka bio je Arif-ef. Erdić, potpredsjednik GO i predsjednik Odbora Udruženja ilmijje Velika Kladuša. Sastanku su prisustvovali predsjednik Okružnog odbora Selmir-ef. Hurić, potpredsjednik Nedžad-ef. Omerović, sekretar Emsad-ef. Sadiković i drugi članovi.

Na samom početku proučen je odlomak iz Kur'ana, nakon čega je predstavljen i razmatran Izvještaj o aktivnostima između dvije sjednice.  Članovi Okružnog odbora osvrnuli su se na dosadašnji rad, realizovane aktivnosti i obaveze koje slijede u narednom periodu. Na sjednici je razgovarano i o nedavno održanim kulturno-edukativnim i sportskim susretima, koji su protekli veoma uspješno. Istaknuto je zadovoljstvo organizacijom i atmosferom koja je pratila učesnike tokom cijelih susreta, uz zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos.

Posebna pažnja posvećena je predstojećim izborima na nivou matičnih odbora Udruženja ilmijje, te su razmotrene aktivnosti i pripreme koje je potrebno provesti kako bi izborni proces protekao u skladu sa predviđenim procedurama. Pored navedenih tema, na sjednici su razmatrana i druga redovna pitanja iz djelokruga rada Okružnog odbora, s ciljem unapređenja rada i nastavka aktivnosti u narednom periodu.

Sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi, a na kraju radnog dijela sjednici su se pridružili glavni imam Medžlisa IZ Velika Kladuša Ismet-ef. Mustedanagić, predsjednik Medžlisa Osman-ef. Đogić, i još nekolicina imama ovog Medžlisa, a glavni imam je iskazao dobrodošlicu i zahvalnost što je MIZ Velika Kladuša imao priliku ugostiti članove Okružnog odbor Udruženja ilmijje Bihać.  

Tradicija časopisa Novog Muallima utemeljena je 1910. godine, kada je pokrenut Muallim – list za prosvjetu i staleške interese muallima i imama u Bosni i Hercegovini, a tokom tri godine je objavljeno 36 brojeva. Nakon sedamdeset i sedam godina Udruženje ilmijje ponovo pokreće Muallim 1990. godine, koji je izlazio do 1998., godine, a u tom periodu su objavljena 64 broja. Pod sadašnjim nazivom časopis je reaktiviran 2000. godine, a s posljednjim brojem su objavljena 104 izdanja.

O Bibliografiji su danas govorili Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, hafiz dr. Elvir Duranović, glavni i odgovorni urednik Novog Muallima, mr. Ejla Ćurovac, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci te autor mr. Osman Lavić.

Referentan nivo časopisa

Novi Muallim predstavlja iznimno značajan segment izdavačkog i ukupnog rada Udruženja ilmijje, na što je ukazao i predsjednik Udruženja Duzan.

-Smatrali smo neophodnim da uradimo i bibliografiju kako bismo olakšali istraživačima pronalazak određenih tekstova, omogućili pisanje novih, kvalitetnih radova, a referirajući se na radove koji su već objavljivani u Novom Muallimu. Pored svih drugih aktivnosti, Udruženje ilmijje nastoji uložiti veliki napor da ovaj časopis bude što kvalitetniji, odnosno da u njemu objavljuju što kvalitetniji autori, a onda da to bude i dostupno i široj čitalačkoj javnosti. S tim u vezi, Novi Muallim je dostupan i u online bazi Open Journal Service, pa svako može potpuno besplatno pristupiti izdanjima, kao što ga je moguće nabaviti i u fizičkoj prodaji – istakao je predsjednik Duzan

Naglašava da nastoje održati Novi Muallim visokoreferentnim.

– Trudimo se da redakcijski odbor i stručni saradnici Novog Muallima budu veoma kvalitetni te da to i našim univerzitetskim profesorima bude referenca u njihovom radu i angažmanu – dodao je predsjednik Duzan.

Novi Muallim ima perspektivu

Aktuelni glavni i odgovorni urednik Novog Muallima hafiz Duranović ističe da će Bibliografija olakšati kako istraživačima zainteresovanim za islamsko mišljenje u Bosni i Hercegovini u naznačenom periodu, tako i onima kojima je Novi Muallim primarno namijenjen – imamima i vjeroučiteljima.

– Ako imamo u vidu da je Novi Muallim jedini časopis ovakve vrste u Islamskoj zajednici, onda je njegova perspektiva dobra, jer on nema alternativu. Dakle, na nama je da od Novog Muallima napravimo časopis koji će ispunjavati onu njegovu primarnu svrhu i ulogu, a to je da nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja kojeg naši imami i vjeroučitelji stječu kroz naše medrese i fakultete, predstavlja treću etapu u njihovom obrazovanju, odnosno cjeloživotnom obrazovanju, što je naglašeno u uvodniku prvog broja 1910. godine. Ta nit se nije izgubila do danas i ona je, zapravo, nešto što određuje u kojem smjeru bi se trebao razvijati Novi Muallim u budućnosti – istakao je Duranović.

Obimna intelektualna produkcija

Prvih stotinu brojeva Novog Muallima sadrži 2202 rada 781 autora. Glede toga, mr. Ćurovac ističe da to ukazuje na obim intelektualne produkcije koja je kroz ovaj časopis nastajala i bila dostupna čitaocima. Pozvala se i na ranije istraživanje koje je sprovela s kolegicom Lamijom Hamzakadić povodom 100. broja ovog časopisa – utvrdile su da su u posljednje tri godine tekstovi Novog Muallima konsultirani 139.340 puta, što je, kako kaže, impozantan broj, a u koji nisu uključeni, naprimjer, fizička izdanja časopisa, određeni separati i slično.

-Posebno je važno naglasiti da vrijednost jedne ovakve publikacije ne prestaje njenim publikovanjem. Zapravo, ona tek sada postaje mnogo značajnija, zato što mi njenu vrijednost zapravo mjerimo prema tome koliko je ona korištena i koliko će se zapravo konsultirati sama bibliografija za neke buduće radove, a zaista vjerujem da će biti od velikog značaja za sve naše istraživače i za sve one koji su povezani sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini ili se bave temama srodnim tome – kazala je Ćurovac.

Kontinuirana briga Ilmijje

Autor  Lavić je, kako ističe, već s pokretanjem Novog Muallima zamoljen od tadašnje redakcije da uradi bibliografiju iz prethodnih izdanja, što je i objavljeno u prvim brojevima Novog Muallima. Kasnije je postepeno pratio rad časopisa te je bibliografija povremeno objavljivanja.

– Kroz sve urađene bibliografije se, ustvari, proteže nit brige Udruženja ilmijje za svoje članstvo – za imame, njihov status, položaj i izazove sa kojima se susreće u svome radu, naravno, u skladu sa vremenom u kojem određeni broj biva objavljen – kazao je Lavić.

Slijedom toga, Novi Muallim je, kako ističe autor Lavić, pokušavao da uvede imame i vjeroučitelje u digitalnu eru i savremeni pedagoški didaktički rad.

– Ustvari, samo listajući bibliografiju ovih radova i gledajući naslove na određen način se može steći uvid u probleme, izazove i vrijeme u kojem je određeni broj časopisa izlazio. A to je, prema kazivanju i najavama svih glavnih urednika u ova tri perioda bio njihov osnovni zadatak – dodao je Lavić.

Shodno tome, naglašava da će ova bibliografija omogućiti korisnicima da ostvare uvide u pitanja i izazove koji su tretirani kroz ovaj časopis te rješenja nuđena u određenom periodu.

Današnju promociju je moderirao Edin-ef. Spahić, sekretar Udruženja ilmijje.

Urednik Bibliografije je Amir Zimić. Izdanje je dostupno i online putem zvanične web stranice Udruženja ilmijje.

Podsjećamo, u narednim danima se nastavljaju aktivnosti obilježavanja 114. godišnjice Udruženja Ilmijje, a Centralni program obilježavanja će biti upriličen na Dan Udruženja, 28. septembra predavanjem hatma-dove imamima šehidima na Centralnom spomen obilježju imamima šehidima ispred Gazi Husrev-begovog hanikaha, nakon čega će u Gazi Husrev-begovoj biblioteci biti otvorena izložba “Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma”,  autora Emira Šečića i Mehe Manjge. Nakon toga će biti upriličena Svečana akademija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.