Bitka na Monte Meletti se desila1916. godine, a u okviru nje veliku ulogu su odigrali Bošnjaci, pripadnici Druge bosanskohercegovačke regimente. U subotu 6. juna 2026. godine, okupili su se predstavnici iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije kako bi obilježili 110. godišnjicu bitke na Monte Meletti-Fior.  Kao i prethodnih godina, Udruženje ilmijje IZ u BiH je uz podršku Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i u saradnji sa boračkim udruženjima iz naše zemlje, koja njeguju tradiciju bitke na Monte Meletti, odlučilo učestvovati u sjećanju na ovaj historijski dan i upriličiti vjerski program sjećanja na hrabre bh. vojnike, koji su 7. juna 1916. godine, tokom Prvog svjetskog rata osvojili planinu Monte Meletta-Fior u jednom hrabrom jurišu.

Delegaciju Udruženja ilmijje su pored predsjednika Duzana sačinjavali mr. Mustafa-ef. Agić, potpredsjednik Glavnog odbora, članovi Glavnog odbora mr. Salih-ef. Grabus, mr. Ismet-ef. Burajić, hfz. Ahmedin-ef. Bećirspahić, Elvir-ef. Tolja, Samir-ef. Camić, Bekir-ef. Šabić i Sanid-ef. Terzić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Sarajevo Enver-ef. Hošić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Mostar Nihad-ef. Ahmetović, imam iz Kotor-Varoši Emir-ef. Bilić te članovi Sekretarijata Udruženja ilmijje Amir Zimić i Edin-ef. Spahić.   

Historijska pozadina

Monte Meletta je 1674 m visok masiv u sjevernoj Italiji (južni Tirol) na kojem su bili talijanski položaji. U bitki koja je počela krajem maja 1916. godine, Druga bosanskohercegovačka regimenta je sa svoja tri bataljona bila rezerva do 30. maja, kada je ušla u akciju. U bitki na Monte Meletti poginulo je 208 pripadnika ove bh. regimente, od toga 202 Bošnjaka, dok je na talijanskoj strani poginulo 2.033 vojnika i oficira. Bitka na Monte Meletta-Fioru bila je uspjeh sa velikim brojem žrtava, za regimentu koja je u austrougarskoj vojsci bila najodlikovaniji puk. “Bošnjaci”, među kojima je bilo svih etničkih i religijskih grupa iz naše zemlje, su i u ovoj bitki pokazali odanost, snagu i jedinstvo.

Neki od Bošnjaka su ukopani pod nišanima ili križevima na mezarju u Gracu, dok je većina iz spomenute bitke ukopana u podnožju planine u skupnim grobnicama.

Ova tradicionalna komemoracija održava se svake godine od 1917. Prvo je održavana u Grazu, a od 1996. godine mjesto proslave se izmjenjuje između Bosne i Hercegovine, Italije i Austrije. Ova manifestacija je jedinstven mirovni projekt i zaslužuje veću pažnju. Zajedničko obilježavanje ovog programa Italijana, Bosanaca i Austrijanaca pokazuje da i druge nacije mogu prevazići predrasude.

110 godina Monte Melette

Ovogodišnja manifestacija održana je na historijskom bojnom polju, gdje je bitka bjesnila 7. juna 1916. godine. Predstavnici iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije prisustvovali su komemoraciji, nakon čega je upriličeno i zajedničko druženje.  

Druga bošnjačka regimenta, koju su činili vojnici s područja Bosanske Krajine – Bošnjaci, i to svih konfesija (muslimani, pravoslavci i katolici), na Soškom frontu izvojevala je briljantnu vojničku pobjedu u borbi protiv Italije. Njeni pripadnici su se poznavali po fesovima koji su bili sive boje u ratu, a crvene u miru.

U toj borbi živote je izgubilo 208 Bošnjaka, kojima je 1996. godine na obroncima Melette podignuto spomen-obilježje, a prije nekoliko godina, njihovi mezari su obilježeni i prigodnim nišanima u okviru obilježenog mezarja na teško pristupačnom terenu ove planine. Nakon dobrodošlice domaćina i organizatora, te intoniranja državnih himni Italije, Austrije, BiH i Europske unije, brojne delegacije iz ovih zemalja položile su cvijeće i odale počast poginulim u svim ratovima tog područja.

Centralna manifestacija mira i sjećanja imala je i svoj vjerski segment, u okviru kojeg je delegacija Udruženja ilmijje proučila tekbire, dijelove iz Časnog Kur’ana te dovu za sve stradale Bošnjake. Poseban vjerski program upriličen je na mjestu gdje su ukopani Bošnjaci, a gdje se može doći samo pješice. Članovi delegacije Udruženja ilmijje su proučili jasin i dovu Bošnjacima koji su svoje kosti ostavili na obroncima Monte Melette.

Inače, obilježavanje ove godišnjice je na multinacionalnom nivou. Pored Bošnjaka učestvuju predstavnici tada zaraćenih strana – Italije i Austro-Ugarske, čime se i ovaj put poslala univerzalna poruka o potrebi za mirom i mirnim rješavanjem sukoba. Svi govornici na ovom skupu naglasili su potrebu poznavanja prošlosti radi bolje budućnosti, te je sigurno kako će ovaj događaj i sjećanje na njega, nastaviti da šalje snažnu poruku mira i promoviše međusobno razumijevanje među narodima.

20 godina memorijalnog programa u Logu Logu pod Mangartom 

Na mjestu koje više od jednog stoljeća čuva sjećanje na bošnjačke vojnike stradale na Soškom frontu, u nedjelju, 7. juna 2026. godine, održan je tradicionalni memorijalni program u Logu pod Mangartom. Ovogodišnje okupljanje imalo je posebnu simboliku, budući da se navršava dvadeset godina otkako Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji organizira memorijalni program posvećen Bošnjacima čiji su životi ugašeni daleko od njihovih domova.

Program je započeo učenjem jasina i dove pred duše poginulih Bošnjaka.U vojnom mezarju u Logu pod Mangartom ukopana su 102 bošnjačka vojnika koja su poginula tokom borbi na Soškom frontu u Prvom svjetskom ratu. Njihovi mezari, obilježeni nišanima, i danas svjedoče o prisustvu Bošnjaka na ovim prostorima i o njihovoj sudbini u vihoru velikih historijskih događaja. Memorijalni program održan je uz podršku Odbora Islamske zajednice Nova Gorica i Hamze-ef. Muratspahića.

Memorijalu su prisustvovali glavni imami i imami Islamske zajednice u Republici Sloveniji, kao i Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sa članovima delegacije Udruženja ilmijje. Dovu je proučio Sead-ef. Karišik, nakon čega se prisutnima obratio muftija ljubljanski mr. Nevzet-ef. Porić.

Govoreći o značaju ovog memorijala, muftija Porić je podsjetio da Islamska zajednica ove godine obilježava dvadeset godina od prvog organiziranog programa sjećanja u Logu pod Mangartom. Prisjetio se 2006. godine, kada je održan prvi memorijalni program, te 2007. godine, kada su mezari poginulih Bošnjaka obilježeni nišanima, čime je dodatno potvrđena opredijeljenost Islamske zajednice da trajno čuva uspomenu na njihovu žrtvu.

Posebno je istakao doprinos prof. dr. Nedžada Grabusa, nekadašnjeg muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, naglasivši da je njegov angažman dao nemjerljiv značaj razvoju i afirmaciji memorijala u Logu pod Mangartom. Muftija Porić podsjetio je i na 2012. godinu, kada je na ovom lokalitetu postavljen spomenik te organizirana svečanost na državnom nivou, čime je dodatno potvrđena važnost Loga pod Mangartom kao mjesta historijskog pamćenja i međusobnog poštovanja.

U svom obraćanju osvrnuo se i na džamiju koja je u Logu pod Mangartom izgrađena 1917. godine za potrebe bošnjačkih vojnika, istakavši da Islamska zajednica i danas njeguje institucionalnu vezu s ovim lokalitetom i njegovim naslijeđem. Naglasio je da sjećanje na džamiju i mezarje predstavlja važan dio zajedničke historije muslimana na ovim prostorima.

Na kraju obraćanja muftija Porić je istakao da kultura sjećanja predstavlja trajnu obavezu prema generacijama koje su živjele prije nas. Naglasio je da čuvanje uspomene na poginule nije samo odnos prema prošlosti, već i zalog za budućnost, jer narodi koji njeguju sjećanje lakše razumiju vrijednost mira, dostojanstva i međusobnog poštovanja.

Nakon muftije Porića prisutnima se obratio i Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o značaju sjećanja na poginule, ukazao je na sudbinu šehida koji su svoje živote položili na mnogim mjestima, često daleko od svojih porodica i zavičaja, naglasivši da je obaveza živih da čuvaju uspomenu na njihovu žrtvu i prenose je budućim generacijama.

Džamija u Logu pod Mangartom

U nastavku programa hfz. Ahmed-ef. Alili proučio je sallu i ezan za ikindiju-namaz, a ovogodišnji memorijalni program završen je obilaskom mezarja i učenjem Fatihe pred duše poginulih Bošnjaka Soškog fronta. Delegacija Udruženja ilmijje je ovom prilikom obišla i lokaciju džamije u Logu pod Mangartom, prvom namjenski izgrađenom džamijom na području današnje Slovenije, podignutoj  1917. godine, u najtežim danima Soškoga fronta. Nastala je kao priznanje izuzetnoj borbenosti i kao olakšanje vjerskih potreba bošnjačkih vojnika austrougarske vojske. Njena pojava u alpskom okruženju bila je jedinstvena: drvena građevina s munarom, okružena kamenim zidom, smještena među vrhovima i dolinama, i danas nas, iako je poznajemo samo s nekoliko arhivskih fotografija, nadahnjuje. Iako je nakon rata porušena odnosno srušena (oko 1921. godine), džamija ostaje u našem kolektivnom sjećanju kao simbol prisutnosti i žrtve bošnjačkih vojnika na slovenačkom tlu.

Prema riječima domaćina, prošle godine, priča o džamiji u Logu pod Mangartom dobila je sasvim novo poglavlje. Islamska zajednica u Republici Sloveniji naručila je arheološko istraživanje lokacije džamije, koje je pokazalo efikasnu saradnju vjerske zajednice i nauke u interesu zaštite kulturne baštine. U protekloj godini arheolozi su na približno 150 kvadratnih metara otkrili dobro očuvane kamene temelje džamije, temelje mihraba i druge elemente nekadašnje građevine. To nisu samo arheološki ostaci, nego fizički dokazi da je džamija zaista bila tu, a tokom istraživanja pronađeno je oko 1900 različitih nalaza, koji potvrđuju i opravdavaju velike napore koje Islamska zajednica u Republici Sloveniji ulaže u očuvanje sjećanja na džamiju u Logu pod Mangartom.

Ovom prilikom muftija Porić je gostima iz Bosne i Hercegovine pojasnio da je na osnovu arheološke analize i potvrđenih ostataka lokacija džamije u Logu pod Mangartom upisana u Registar nepokretne kulturne baštine Republike Slovenije kao spomenički objekat i mjesto, što znači službeno priznanje džamije kao dijela slovenske kulturne baštine, a istovremeno osigurava zaštitu lokacije i njeno trajno očuvanje. Time je potvrđena i povijesna prisutnost muslimanske zajednice na području Slovenije, a ujedno se jača razumijevanje da je islam u Sloveniji dio naše zajedničke povijesti, a ne samo savremenosti.

Posebna zahvalnost za doček i ugodan boravak delegacije Udruženja ilmijje u Italiji i Sloveniji pripada muftiji ljubljanskom mr. Nevzet-ef. Poriću i slovenskim imamima, bivšem glavnom imamu u Italiji a sada sekretaru muftije za Zapadnu Evropu Ahmed-ef. Tabakoviću, imamu džemata Nur u Veroni Harun-ef. Nadareviću te bh. biznismenu g. Dini Šahmanu. Prisustvo  i boravak delegacije Udruženja ilmijje na ovim komemorativnim skupovima u Italiji i Sloveniji podržano je i od strane Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

Učešće delegacije Udruženja Ilmijje na obilježavanju 110. godišnjice bitke na Monte Meletti i dvije decenije memorijala u Logu pod Mangartom, uz odavanje počasti svim vojnicima poginulim u dosadašnjim ratovima svjedoči o slanju poruka mira kojima se na simboličan način slavi zajedništvo i bratstvo među narodima i zemljama Evrope i cijelog svijeta. Također, ukazano je na pogubnost ratnih stradanja koja predstavljaju trajnu opomenu živima te na potrebu jačanja mira i odbacivanja svih oblika nasilja u svijetu, uz želju da dobro pobijedi zlo, a razum nadvlada iracionalne težnje za dominacijom i ugnjetavanjem.

Nakon izraza dobrodošlice, muftija Porić upoznao je članove delegacije s historijatom rada i djelovanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji, predstavivši tom prilikom i najznačajnije projekte i aktivnosti koje Zajednica realizira. Posebnu pažnju posvetio je predstavljanju projekta Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, govoreći o njegovom nastanku, razvoju i realizaciji, kao jednom od najznačajnijih projekata Islamske zajednice u Sloveniji.

Muftija Porić je također predstavio aktuelne projekte koje Islamska zajednica realizira, rad na području vjerskog odgoja i obrazovanja, mektepske pouke, kao i aktivnosti usmjerene na očuvanje vjerskog i kulturnog identiteta muslimana u Sloveniji. Govoreći o društvenom djelovanju Zajednice, istakao je veoma dobre odnose sa Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama, naglasivši važnost međureligijskog dijaloga i saradnje u izgradnji međusobnog povjerenja i razumijevanja.

Predsjednik Ilmijje, Nijaz-ef. Duzan, zahvalio je muftiji Poriću na srdačnom prijemu i predstavljanju rada Islamske zajednice u Republici Sloveniji, te čestitao na postignutim rezultatima i uspjesima ostvarenim tokom proteklih godina.

Tom prilikom predstavio je rad i djelovanje Udruženja Ilmijje, izdavačke, edukativne i druge projekte, istakavši značaj kontinuirane podrške imamima i jačanja njihove misije. Posebno je naglasio doprinos džematlija porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive u Sloveniji, a koji kroz različite vidove pomoći podržavaju rad i razvoj džemata u Bosni i Hercegovini.

U otvorenoj i konstruktivnoj diskusiji prisutni su razgovarali o savremenim izazovima imamskog poziva i misije, radu u džematima, ulozi imama u savremenom društvu, unapređenju vjerskog života te mogućnostima jačanja saradnje između Udruženja ilmijje i Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

Po završetku prijema članovi delegacije su, u pratnji Senad-ef. Karišika, glavnog imama Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, obišli kompleks Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, gdje su obavili i džumu-namaz.

Delegaciju Udruženja ilmijje su pored predsjednika Duzana sačinjavali mr. Mustafa-ef. Agić, potpredsjednik Glavnog odbora, članovi Glavnog odbora mr. Salih-ef. Grabus, mr. Ismet-ef. Burajić, hfz. Ahmedin-ef. Bećirspahić, Elvir-ef. Tolja, Samir-ef. Camić, Bekir-ef. Šabić i Sanid-ef. Terzić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Sarajevo Enver-ef. Hošić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Mostar Nihad-ef. Ahmetović, imam iz Kotor-Varoši Emir-ef. Bilić te članovi Sekretarijata Udruženja ilmijje Amir Zimić i Edin-ef. Spahić.    

Svima Vama i svim muslimanima i muslimankama BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

U vremenu izazova i odgovornosti, neka nam dani Bajrama budu prilika da obnovimo iskrenost prema Bogu, pažnju prema ljudima i povjerenje među sobom. Neka svaki susret ovih blagdanskih dana donese smirenost, dostojanstvo i snagu za nove korake na putu činjenja dobra.

Nijaz-ef. Duzan

Predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH

U okviru priprema za ove Kulturno-edukativne i sportske susrete Udruženja ilmijje, u utorak 19. maja 2026. godine u prostorijama Udruženja ilmijje u Sarajevu održan je sastanak sa predsjednicima okružnih odbora Udruženja ilmijje. Sastanku je pored predsjednika okružnih odbora prisustvovao i predsjednik Udruženja iIlmijje Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Odbora za kulturu i sport Udruženja ilmijje mr. Salih-ef. Grabus te članovi sekretarijata Udruženja ilmijje Edin-ef. Spahić i Amir Zimić.

Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje je iskazao zadovoljstvo i ovom prilikom što Glavni odbor može nastaviti sa svojim tradicionalnim projektima, ali i činjenicom da će imami imati priliku boraviti kod svoje braće u Sandžaku.

– Posebno nas raduje što će se ovogodišnji susreti održati u Sandžaku, prostoru sa kojim dijelimo duboke historijske, vjerske i kulturne veze. Želja nam je da kroz ove susrete dodatno produbimo saradnju sa Mešihatom Islamske zajednice u Srbiji, ali i da omogućimo imamima iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka više prilika za druženje, međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava. Vjerujemo da ovakvi susreti jačaju jedinstvo, povjerenje i osjećaj zajedništva među imamima, što je od posebnog značaja za našu misiju i buduće zajedničke projekte. Na tom planu, ove godine smo se odlučili i na neke nove edukativne sadržaje koji će osvježiti naše susrete  – poručio je Duzan.

Salih-ef. Grabus, predsjednik Odbora za kulturu i sport Udruženja ilmijje, istakao je kako organizacione pripreme za 26. Kulturno-edukativne i sportske susrete u Novom Pazaru teku planiranom dinamikom, naglašavajući važnost dobre koordinacije sa predstavnicima svih okružnih odbora.

– U okviru priprema za ovogodišnje susrete željeli smo organizirati sastanak sa predsjednicima okružnih odbora kako bismo zajedno usaglasili sve detalje organizacije i programa. Ovi susreti imaju dugu tradiciju i već godinama su veoma dobro prihvaćeni među imamima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u našem regionu. Upravo zbog toga nastojimo da svaki segment bude kvalitetno pripremljen, kako bi učesnici, osim sportskog i edukativnog dijela, imali priliku za međusobno druženje i povezivanje – poručio je mr. Grabus.

Ovogodišnji susreti će biti obogaćeni brojnim kulturno-edukativnim sadržajima, poput hutbi, predavanja, druženja i posjeta znamenitostima Sandžaka te upoznavanje svih učesnika sa postignućima u radu i djelovanju Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

U okviru sportskog programa 26. susreta, biće održana tradicionalna takmičenja u futsalu, odbojci, atletici, stonom tenisu i šahu. Očekuje se da će učešće na ovogodišnjim susretima uzeti preko 200 imama, predstavnika svih okružnih odbora Udruženja Ilmijje, odnosno uposlenika muftijstava, medžlisa i institucija IZ u BiH, Mešihata IZ u Crnoj Gori, Mešihata IZ u Srbiji, te ekipa uposlenika institucija Rijaseta IZ u BiH.

Svečanost je održana u izuzetno lijepoj i prijateljskoj atmosferi, uz prisustvo brojnih saradnika, poslovnih partnera, radnika i prijatelja koji su tokom večeri evocirali uspomene na dvije decenije rada i razvoja jednog od najprepoznatljivijih izdavačko-štamparskih kolektiva u Bosni i Hercegovini.

U znak zahvalnosti za dugogodišnju saradnju, podršku i prijateljstvo te doprinos afirmaciji knjige, kulture i pisane riječi, direktor Izedin Šikalo uručio je priznanje predsjedniku Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nijaz-ef. Duzan, zajedno sa vrijednim poklonom – umjetničkom slikom.

Ovo priznanje predstavlja potvrdu uspješne i dugogodišnje sadržajne saradnje između Udruženja ilmijje i izdavačke kuće Dobra knjiga, koja je u prethodnim godinama realizirana kroz razne zajedničke projekte, podršku izdavačkim aktivnostima i afirmaciju vrijednosti znanja, obrazovanja i duhovnosti.

Izdavačka kuća Dobra knjiga tokom proteklih dvadeset godina izrasla je u jednu od najprepoznatljivijih izdavačkih kuća u Bosni i Hercegovini, prepoznatljivu po bogatoj izdavačkoj produkciji, promociji domaćih autora te objavljivanju djela iz oblasti književnosti, historije, kulture, duhovnosti i publicistike. Svojim radom Dobra knjiga dala je značajan doprinos razvoju izdavaštva i afirmaciji pisane riječi, gradeći mostove saradnje sa brojnim institucijama, autorima i organizacijama širom Bosne i Hercegovine i regiona.

Nakon zvaničnog dijela programa upriličeno je i prigodno druženje sa radnicima, saradnicima, prijateljima i poslovnim partnerima izdavačke kuće, u ozračju zahvalnosti, prijateljstva i želje za nastavkom uspješne saradnje u godinama koje dolaze. Svečanosti su pored predsjednika Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzana prisustvovali i članovi Sekretarijata Udruženja ilmijje Amir Zimić i Edin-ef. Spahić.

Tom prilikom Selmir-efendija je predsjednika upoznao sa aktivnostima koje provodi Okružni odbor Udruženja ilmijje Bihać. Razgovarano je o aktuelnim temama na području Okružnog odbora, aktuelnim dešavanjima unutar Udruženja ilmijje, kao i planiranim budućim aktivnostima.

Također, Selmir-ef. je iskoristio priliku da pozove Nijaz-ef. Duzana da prisustvuje okupljanju imama Okružnog odbora Udruženja ilmijje Bihać, koje je planirano da se održi u Bosanskoj Krupi. Predsjednik Duzan je čestitao Selmir efendiji na aktivnostima koje Okružni odbor Bihać realizira te izrazio zadovoljstvo pozivom da prisustvuje okupljanju imama.

Nejra:

Sa nama je danas profesor fikha i predsjednik Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Nijaz ef. Duzan. Hvala vam što ste prihvatili da učestvujete u ovom intervjuu.

Profesor:

Hvala vama na pozivu. Čast mi je učestvovati u vašem intervjuu i biti dio  biltena koji pripremate za našu medresu. Mi smo ponosni na vas i uvijek nam je zadovoljstvo sarađivati s vama.

Nejra:

Kako je izgledao vaš prvi susret s islamskim znanjem i šta vas je motivisalo da krenete tim putem?

Profesor:

Svoje prvo islamsko znanje stječemo u svojim kućama,  od svojih majki i nana, jer su oni naši prvi učitelji koji nas uvode u prve korake islama, od dove Rabbi jesir pa nadalje. Kasnije se to znanje nadograđuje kroz mekteb, potom medresu i visoko obrazovanje koje nam daje širu sliku. Mnogo je izvora motivacije i teško je izdvojiti jedan presudan trenutak, ali želja za proširivanjem islamskog znanja sigurno je bila jedna od glavnih vodilja na tom putu.

Nejra:

Možete li nam reći kako je došlo do vašeg dolaska u džemat Hanifiće u Kotor-Varošu?

Profesor:

Nakon završetka medrese 2000. godine i odsluženja vojnog roka, tadašnji banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić, preko mog prijatelja Ahmet-ef. Ramulja koji je već radio na području Muftijstva banjalučkog, pozvao me jer je bio potreban imam u džematu Hanifići. Kako tada nisam imao zaposlenje, a i nije bilo mnogo izbora kada su poslovi u pitanju, prihvatio sam poziv  i od tada pa sve do danas ostao sam u tom džematu.

Nejra:

Kakva je bila situacija u džematu kada ste prvi put došli?

Profesor:

Tada mi je situacija djelovala zanimljivo, ali kada danas, nakon dvadeset pet godina, pogledam snimke prvih dešavanja ili dženaza koje sam vodio, sve izgleda prilično teško i potresno. Džamija je bila potpuno porušena i devastirana, munara srušena i nalazila se na krovu džamije, kuće razorene, a broj džematlija i djece veoma mali. Ipak, to je bilo izazovno i dinamično vrijeme. Hvala Allahu, uspjeli smo zajedno uraditi mnogo lijepih stvari i danas, nakon četvrt stoljeća rada, mogu s ponosom govoriti o tom džematu i ljudima s kojima sam radio, jer smo napravili mnogo dobrih stvari i uradili mnogo korisnih projekata.

Nejra:

Možete li podijeliti neko posebno sjećanje koje vam je ostalo urezano?

Profesor:

Mnogo je uspomena iz tog perioda. Kada sam došao u džemat, u imamskoj kući doslovno nije bilo ništa, čak ni flaše za vodu, niti kese da nešto ostaviš u nju. Vodu smo donosili sa česme. Kuća nije imala osnovne uslove, ali u poređenju s onim kako su živjele druge džematlije u tom trenutku, bila je prihvatljiva. Došao sam oko podne, a već do akšama džematlije su se organizirale i pripremile jednu sobu, donijeli su krevete, šporet i posuđe. Osjetila se posebna euforija i zajedništvo. I danas čuvam tespih koji mi je prvog dana poklonio rahmetli Alekić Idriz. Taj tespih i danas stoji u mom mihrabu.

Nejra:

Šta biste poručili učenicima medrese koji tek počinju svoj put?

Profesor:

Poručio bih im da znanje ne stječu radi materijalne koristi ili dunjalučkog interesa, nego radi Allaha, dž.š. Ako je nijjet ispravan, Allah će dati i ono što je potrebno za život i iz Svoje Svemoći će podariti bereket onome ko tako čini. Neka budu ustrajni u svome radu, spremni na izazove i uvijek moraju biti na usluzi ljudima.

Nejra:

U ranijim razgovorima ste spomenuli  da pišete knjigu. Možete li nam kazati više detalja?

Profesor:

Vi kao maturanti medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ prvi  imate priliku čuti detaljnije o toj knjizi. Ona govori o počecima povratka, o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, porušenim džamijama, imamima koji su djelovali i tokom rata, ubijenim imamima i povratnicima, te izazovnom procesu povratka. Zapravo, nisam planirao pisati knjigu, počeo sam pisati tekstove jer su mediji prenosili vrlo malo vijesti s našeg područja. Tekstove sam slao u Preporod i na različite portale, a vremenom se skupio veliki broj zapisa koje sam odlučio objediniti u knjigu pod nazivom „Ovdje smo postali, ovdje ćemo i o(p)stati“. Knjiga će, ako Bog da, uskoro izaći iz štampe, ustvari trenutno je to samo pitanje brzine tehničke obrade i štampanja.

Nejra:

Kao predsjednik Ilmijje, možete li nam reći nešto o Ilmijji i njenim ciljevima?

Profesor:

Već skoro godinu dana obavljam funkciju predsjednika Udruženja Ilmijje, koje okuplja imame, vjeroučitelje i profesore, sve one koji pripadaju ulemanskom krugu. To je velika čast, ali i velika odgovornost. Naš cilj je unaprijediti status imama i vjeroučitelja te biti podrška članstvu u svakom trenutku. Radimo na edukaciji članstva, izdavačka djelatnost je zastupljena, a značajna je i razmjena iskustava između članova. Naravno vodimo i stalnu brigu o materijalnom statusu članstva.  

Nejra:

Šta vas danas najviše motiviše u radu?

Profesor:

Najviše me motiviše riječ „ne može“. Kada mi neko kaže da nešto nije moguće, to mi daje dodatnu snagu da pokažem da rješenje postoji. Tako su nam govorili da se ne može otvoriti medresa u Banjoj Luci, pa je otvorena. Da se ne može učiti bosanski jezik u Kotor-Varošu, pa smo otvorili školu. Da se džamije ne mogu obnoviti, pa su obnovljene. Često je najveći napredak nastajao upravo tamo gdje su  ljudi mislili da je nešto moguće. Naravno ne zaboravljamo ni motivaciju nastalu iz kur'anskog imperativa ikre koji nas stalno podstiče da budemo bolji.

Nejra:

Kako održavate balans između privatnog života i brojnih obaveza?

Profesor:

Vrlo teško. U imamskom pozivu privatni život često je zapostavljen, jer cijela porodica učestvuje u tom pozivu. Potrebno je mnogo razumijevanja supruge i djece. Nekada radite do kasno navečer umjesto da vrijeme provedete s porodicom. Ali važno je ispuniti preuzete emanete i dati svakome njegovo pravo, porodici, učenicima i zajednici.

Nejra:

Koju biste poruku poslali mladima i budućim imamima?

Profesor:

Budite svoji i imajte stav. Nekada to ima cijenu, ali ne treba povijati kičmu svaki put kada to neko traži. Čuvajte svoju vjeru, iman i nacionalni identitet, jer su na ovom prostoru veoma važni. Volite svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i pokušajte svoj život graditi ovdje. Ovo je lijepa zemlja u kojoj se, uprkos poteškoćama, može dostojanstveno živjeti.

Nejra:

Hvala vam, profesore, što ste se odazvali našem pozivu. Bilo nam je zadovoljstvo razgovarati s vama.

Profesor:

Hvala vama. Drago mi je što sam imao priliku podijeliti svoja razmišljanja. Želim vam svaki hajr u budućnosti i nadam se da ćete biti bolji od nas, da ćemo mi biti ponosni gledajući vas kao uspješne ljude koji časno žive i rade za boljitak naše domovine Bosne i Hercegovine.

Riječ je o istaknutom patrioti i dokazanom pregaocu na polju vjere i obrazovanja, koji je, između ostalog, dao nemjerljiv doprinos i u odbrani Bosne i Hercegovine tokom agresije. Njegov životni put i djelo obavezuju na poštovanje, a ne na uvrede i neosnovane napade.

Posebno nas pogađa i uznemirava činjenica da su uvrede upućene članovima njegove porodice, što cijelom slučaju daje dodatnu težinu i bolnu dimenziju.

Zbog svega navedenog, zahtijevamo od nadležnih institucija da hitno reaguju, zaustave ovakve napade i procesuiraju odgovorne, kako bi se zaštitio ugled g. Halilovića, njegove porodice, ali i dostojanstvo Islamske zajednice u cjelini.

Ahmetović-ef. je na samom početku uputio riječi zahvalnosti predsjedniku na  ramazanskoj posjeti i organizaciji porodičnog iftara za članove Odbora Udruženja ilmijje Jablanica/Prozor, te je ovom prilikom pozvao predsjednika Udruženja ilmijje u službenu posjetu Okružnom odboru Mostar te Muftijstvu mostarskom i MIZ Mostar u narednom periodu.  

Osim riječi zahvalnosti Ahmetović-ef. upoznao je predsjednika Duzana sa dosadašnjim aktivnostima ali i planovima u radu Okružnog odbora Udruženja ilmijje Mostar.      

Predsjednik Duzan se zahvalio na posjeti te je izrazio zadovoljstvo aktivnostima na području Okružnog odbora Mostar. Sagovornici su se posebno usaglasili o potrebi izražavanja podrške Muftijstvu mostarskom, MIZ Mostar i imamima koji predvode borbu za prava Bošnjaka na tom području s posebnim fokusom na aktuelnu problematiku zemljišta i izgradnju vjerskih objekata u centralnoj gradskoj zoni.