Salko-ef. Kasumović, imam džemata je poselamio prisutne, izrazio im dobrodošlicu, a predsjednik Udruženja ilmijje, Nijaz-ef. Duzan, je održao prigodan vaz, govoreći o šehidima, ali isto tako napominjući da se nalazimo i u mjesecu rebiul-evvelu, kada se u čitavom svijetu muslimani, prisjećaju Božijeg poslanika Muhammeda a.s.

Na inicijativu dr. hfz. Mustafe Güvenca, atašea za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je proteklih dana upriličen susret predstavnika Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Diyanet-Sena – Sindikata službenika Diyaneta i vakufskih službenika Republike Turske. Susret je predstavljao značajan korak ka uspostavljanju čvršćih institucionalnih veza, razmjeni iskustava i budućem povezivanju imama, vjeroučitelja i drugih vjerskih službenika Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Više od stotinu predsjednika regionalnih ogranaka Diyanet-Sena boravi u Bosni i Hercegovini nekoliko dana, tokom kojih su posjetili Srebrenicu, Travnik, Mostar, Sarajevo i druge bh. gradove. U utorak i srijedu, 25. i 26. augusta, boravili su u Sarajevu, gdje su bili gosti Udruženja ilmijje i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje Udruženja ilmijje i Islamske zajednice

Prvi susret upriličen je u hotelu Hollywood u utorak, gdje je predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan gostima iz Republike Turske predstavio Udruženje ilmijje, njegovu organizaciju, ciljeve, aktivnosti i mjesto koje ovo udruženje ima u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nijaz-ef. Duzan je kroz prezentaciju govorio o historijatu i ulozi Udruženja ilmijje, koje okuplja imame, hatibe, muallime i druge pripadnike uleme, te predstavlja jednu od važnih organizacionih struktura kroz koju se artikuliraju potrebe, interesi i pitanja od značaja za vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat stavljen je na aktivnosti Udruženja na polju stručnog usavršavanja, edukacije, međusobnog povezivanja članstva, društvenog i kulturnog djelovanja, kao i očuvanja dostojanstva i ugleda imamske službe.

Gosti iz Turske imali su priliku upoznati se i sa organizacionom strukturom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, njenim institucijama, muftijstvima, medžlisima i džematima, kao i sa načinom na koji je organiziran rad vjerskih službenika.

Diyanet-Sen – snažna organizacija vjerskih službenika Republike Turske

Diyanet-Sen je danas jedna od najorganiziranijih sindikalnih organizacija koja okuplja zaposlenike u oblasti službi Diyaneta i vakufa u Republici Turskoj. Njegovi korijeni sežu u 1998. godinu, kada je grupa vjerskih službenika, predvođena Ahmetom Yıldızom, pokrenula organiziranje vjerskih službenika s ciljem ostvarivanja njihovog prava na sindikalno organiziranje.

Nakon višegodišnje borbe, vjerskim službenicima omogućeno je zakonsko sindikalno organiziranje, a Diyanet-Sen je postao prvi sindikat vjerskih službenika koji je dobio zakonski status u Turskoj, ali i svojevrsni historijski presedan u svijetu. Nakon ujedinjenja sa sindikatom Din-Bir-Sen, Diyanet-Sen je 2004. godine stekao reprezentativnost u oblasti službi Diyaneta i vakufa.

Danas Diyanet-Sen djeluje širom Republike Turske. Prema zvaničnim podacima za 2026. godinu, ima 89.026 članova i 23. put zaredom ostvario je status reprezentativnog sindikata u oblasti službi Diyaneta i vakufa. Organiziran je kroz 82 ogranka i 12 pokrajinskih predstavništava.

Upravo ta širina organizacije daje posebnu vrijednost uspostavljanju saradnje sa Udruženjem ilmijje. Dok su članovi Diyanet-Sena zaposlenici Diyaneta i vakufskih službi, odnosno državni službenici u okviru sistema vjerske službe Republike Turske, Udruženje ilmijje okuplja vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u drugačijem institucionalnom okviru. Ipak, ono što ih povezuje jeste ista misija – služenje vjeri, džematu i društvu.

Posjeta Kovačima i Rijasetu Islamske zajednice

U srijedu su gosti iz Republike Turske posjetili mezar rahmetli predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića na Kovačima, gdje su odali počast prvom predsjedniku nezavisne Bosne i Hercegovine.

Nakon toga posjetili su sjedište Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, gdje su ih primili Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta IZ u BiH, Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, Safet-ef. Karahmetović, predsjedavajući Skupštine Udruženja ilmijje, i Edin-ef. Spahić, sekretar Glavnog odbora Udruženja ilmijje.

Muhamed Jusić je gostima poželio dobrodošlicu u Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zahvalio im na posjeti i iskazanom interesu za Bosnu i Hercegovinu i Islamsku zajednicu, te naglasio otvorenost za razvijanje saradnje na različitim projektima. Posebno je istaknuta mogućnost intenzivnije saradnje sa Udruženjem ilmijje i njegovim predsjednikom Nijaz-ef. Duzanom, kao i potreba da se ovakvi susreti u budućnosti nastave i institucionalno razvijaju.

Delegaciju Diyanet-Sena na ovim susretima predvodio je predsjednik Ali Yıldız, a još su je činili i potpredsjednici İrfan Kaşıkcıoğlu, Hasan Urhan i Kerim Alptekin, direktor Ureda za pravne poslove Muharrem Mankır, generalni sekretar Neslibey Özkan te dr. hfz. Mustafa Güvenc, ataše za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini.

Svečani prijem u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Nakon posjete Rijasetu, u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke upriličen je svečani prijem koji je Udruženje ilmijje organiziralo u čast gostiju iz Republike Turske.

O radu i aktivnostima Udruženja ilmijje govorili su predsjednik Nijaz-ef. Duzan, predsjedavajući Skupštine Safet-ef. Karahmetović, potpredsjednik Skupštine Esad-ef. Pepić, glavni urednik časopisa Novi Muallim dr. hfz. Elvir Duranović te sekretar Glavnog odbora Edin-ef. Spahić.

U otvorenom i prijateljskom razgovoru govorilo se o mogućim oblicima saradnje između dvije organizacije. Ocijenjeno je da je ovaj susret tek prvi korak u procesu koji bi u narednom periodu trebao rezultirati konkretnim projektima, razmjenom iskustava i međusobnim povezivanjem članova.

Posebno je značajna činjenica da Diyanet-Sen okuplja gotovo 90.000 članova širom Republike Turske, što predstavlja veliki organizacioni potencijal. Razgovarano je o mogućnostima da se u budućnosti članovi Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena međusobno povežu, razmjenjuju iskustva, organiziraju zajedničke programe i posjete te sarađuju na projektima od zajedničkog interesa.

Tom prilikom gosti iz Republike Turske uputili su poziv Glavnom odboru Udruženja ilmijje za uzvratnu posjetu Ankari, čime je iskazana spremnost da se započeti kontakti nastave i institucionalno razvijaju.

Susret je završen razmjenom prigodnih poklona, kao simbolom prijateljstva, poštovanja i želje za nastavkom saradnje.

Mevlud koji je spojio Bosnu i Tursku

Vrhunac druženja i zajedničkog programa bila je posebna aktivnost Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena, realizirana u saradnji sa Hadži Sinanovom tekijom – mevlud i prigodni program povodom 12. rebiul-evvela, Dana rođenja posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s.

U srijedu nakon akšam-namaza, u Hadži Sinanovoj tekiji okupili su se članovi Udruženja ilmijje, gosti iz Diyanet-Sena i derviši Hadži Sinanove tekije na čelu sa šejhom Seadom Halilagićem. Posebnu atmosferu programu dalo je prisustvo više od 70 hafiza i imama iz različitih krajeva Republike Turske, odnosno predstavnika gotovo svih turskih regija.

Program je bio ispunjen mevludom na bosanskom i turskom jeziku, ilahijama, zikrom i prigodnim obraćanjima. Na početku programa dobrodošlicu prisutnima iskazao je Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, izrazivši zadovoljstvo što su se imami iz Bosne i Turske okupili na jednom mjestu kako bi zajedno iskazali ljubav i poštovanje prema Allahovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.

U ime Diyanet-Sena obratio se predsjednik Ali Yıldız, koji je zahvalio Udruženju ilmijje i Hadži Sinanovoj tekiji na gostoprimstvu i prilici da zajedno obilježe mubarek dan rođenja Muhammeda, a.s.

Yıldız je istakao da je u Bosnu i Hercegovinu doputovalo više od stotinu članova Diyanet-Sena, među kojima su bili predsjednici regionalnih odbora, dok je u mevludskom programu učestvovao po jedan imam iz različitih krajeva Republike Turske.

„Večeras se u Sarajevu susrela Turska u svojoj različitosti, ali i Bosna u svom posebnom duhovnom ruhu. Došli smo iz različitih krajeva, ali smo ovdje pokazali da nas povezuje ono što je najvažnije – ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.“, bila je poruka ovog susreta.

Zato se s pravom moglo kazati da je u Hadži Sinanovoj tekiji ove večeri bila prisutna svojevrsna duhovna slika cijele Turske – od Anadolije do Istanbula, od različitih pokrajina i gradova, ali ujedinjena u ljubavi prema Poslaniku, a.s.

Hadži Sinanova tekija – mjesto susreta tradicije i duhovnosti

Nakon završetka programa i klanjanja jacija-namaza, šejh Hadži Sinanove tekije Sead Halilagić upoznao je goste sa historijatom ovog značajnog sarajevskog duhovnog središta.

Hadži Sinanova tekija predstavlja jedno od važnih mjesta sufijske i duhovne tradicije Sarajeva. Njena vrijednost nije samo u kontinuitetu tekijskog života, nego i u činjenici da je kroz svoju historiju bila mjesto okupljanja, duhovne brige i služenja ljudima.

Danas Hadži Sinanova tekija predstavlja živi dio duhovnog i kulturnog naslijeđa Sarajeva i mjesto na kojem se i savremene generacije susreću sa bogatom tradicijom bosanskih muslimana.

Prvi korak prema novim vezama i zajedničkim projektima

Nakon svih susreta, razgovora, posjeta i zajedničkih programa, i domaćini i gosti iskazali su veliko zadovoljstvo ostvarenim susretom. Posebno je naglašeno da se ne treba zaustaviti na jednom susretu, nego da on treba biti početak kontinuiranog povezivanja Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena na različitim nivoima.

U narednom periodu očekuje se intenziviranje saradnje, razmjena iskustava, uzvratne posjete, povezivanje članstva i realizacija zajedničkih projekata. Posebno je iskazana spremnost da se Udruženje ilmijje poveže i sa širim međunarodnim strukturama koje okupljaju sindikate i organizacije vjerskih službenika širom svijeta, čime bi se otvorio prostor za još snažnije međunarodno povezivanje imama i drugih vjerskih službenika.

Ono što je ovaj susret učinilo posebno vrijednim jeste činjenica da se nije završio samo na protokolarnim susretima i razgovorima o saradnji. Njegov najljepši i najsnažniji pečat bio je zajednički mevlud – zajedničko okupljanje imama iz Bosne i Turske u ljubavi prema Muhammedu, a.s. Jer, ma gdje živjeli, muslimani su jedan Ummet. Različiti jezici, države, institucije i organizacioni modeli ne mogu i ne trebaju biti prepreka zajedništvu. Naprotiv, upravo različitosti mogu biti snaga kada ih povezuje zajedničko vjerovanje, zajednička vrijednost i zajednička odgovornost.

Posebno je dragocjeno povezivanje onih koji su u službi vjere – imama, muallima, hafiza, vjeroučitelja i drugih vjerskih službenika. Oni su nasljednici Allahovih poslanika i njihova je zadaća da riječima i djelom prenose vjeru, čuvaju moralne vrijednosti, povezuju ljude i budu oslonac svojim zajednicama.

Susret Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena pokazao je da granice između država ne moraju biti granice među ljudima koji dijele iste vrijednosti. Naprotiv, one mogu biti mostovi preko kojih se grade nova prijateljstva, razmjenjuju iskustva i jača zajedništvo muslimana.

Upravo zato ovaj susret treba posmatrati kao prvi korak jednog novog mosta između Bosne i Turske – mosta koji će povezivati vjerske službenike, institucije i ljude, a koji će svoju snagu crpiti iz zajedničke vjere, tradicije i ljubavi prema Allahovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.

Predsjednik Udruženja ilmijje je tom prilikom predvodio džuma-namaz i kazivao hutbu, a tokom posjete, zajedno sa domaćinom, imamom džemata Nihad-ef. Halilovićem obišao je staru džamiju u ovom džematu, koja svjedoči o dugoj tradiciji i kontinuitetu islamskog života na ovom području.

Nihad-ef. Halilović je predstavio aktivnosti koje se realizuju u džematu, kao i nastojanja imama i Džematskog odbora ovog novotravničkog džemata da se unaprijedi vjerski, odgojno-obrazovni i društveni život džematlija.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan je iskazao zadovoljstvo prilikom da posjeti ovaj džemat, imama Nihad-ef. i da se obrati džematlijama na džuma-namazu, poručivši kako je ova aktivnost nastavak posjeta džematima i imamima širom Bosne i Hercegovine, a u cilju pružanja podrške bh. imamima u njihovom časnom pozivu i radu.

Udruženje ilmijje ima odgovornost prema našoj višestoljetnoj tradiciji islama u Bosni i Hercegovini, utemeljenoj na Kur'anu i sunnetu i zabrinuti smo pokušajima vaninstitucionalnog djelovanja i unošenja smutnje među vjerničku populaciju pokušavajući ih svrstati na jednu ili na drugu stranu. A to sigurno ne doprinosi boljitku ni islama ni Bošnjaka na ovim prostorima, a posebno može štetiti domovini Bosni i Hercegovini. Zato postavljamo pitanje pred sve nas: Kojim centrima moći i kome odgovara ovakav pokušaj cijepanja Bošnjaka?

Bosanskohercegovački muslimani imaju dugu i bogatu tradiciju učenosti, razumijevanja vjere i institucionalnog organiziranja. Ta tradicija nije nastala jučer niti je nastala izvan Bosne i Hercegovine. Ona je stoljećima građena u našim medresama, džamijama i vakufima, kroz djelo velikih učenjaka kao što su: Hasan Kafija Pruščak, Ahmed-ef. Burek, Tajib Okić, Mehmed-ef. Handžić, Džemaludin-ef. Čaušević, Husein-ef. Đozo, Kasim-ef. Dobrača i brojni drugi alimi koji su svojim znanjem, djelom i odnosom prema društvu ostavili neizbrisiv trag.

Posebno je značajno napomenuti da su oni pored obrazovanja koje su sticali u Bosni i Hercegovini također svoje znanje sticali i diljem islamskog svijeta, ali po povratku nisu unosili razdor među vjerujuće ljude, nego su svojim znanjem i zalaganjem nastojali unaprijediti institucionalno djelovanje i organizaciju vjerskog života na ovim prostorima.  

Posebno želimo podsjetiti da je naša ulema uvijek znala razlikovati ono što pripada temeljnim pitanjima vjere od pitanja o kojima su se muslimanski učenjaci kroz dugu historiju razilazili vodeći iscrpne rasprave od kojih su koristi imali samo oni koji su im bili neprijatelji. Pokazatelj islamske učenosti nije puko ponavljanje mišljenja, niti je znak pobožnosti stalno otvaranje starih polemika i njihovo prenošenje u sredine u kojima one nisu bile izvorni problem.

Zabrinjava nas pojava da se u naš prostor unose određeni obrasci razumijevanja islama koji nisu izrasli iz bosanskohercegovačkog iskustva, naše pravne i teološke tradicije utemeljene na Kur'anu i sunnetu, niti iz višestoljetne prakse naših džemata. Pitanja o kojima su učenjaci prije hiljadu i više godina vodili rasprave danas se nerijetko predstavljaju kao da su upravo otkrivena i kao da od njihovog zauzimanja jednog ili drugog stava zavisi ispravnost vjere pojedinca.

Takav pristup ne doprinosi jačanju vjere. Naprotiv, on često proizvodi sumnju, nepovjerenje, međusobno etiketiranje i podjele među ljudima koji pripadaju istom narodu, istoj zajednici i istoj islamskoj tradiciji.

Udruženje ilmijje posebno želi ukazati na odgovornost prema našoj omladini. Svjedočimo tome da pojedini mladi ljudi odlaze na školovanje u različite dijelove muslimanskog svijeta bez prethodno stečenog, dovoljno širokog i sistematičnog osnovnog islamskog obrazovanja. Nerijetko odlaze bez završene medrese ili drugog odgovarajućeg programa koji bi im omogućio da različite škole mišljenja, pravne tradicije i savremene vjerske pojave razumiju u njihovom historijskom i društvenom kontekstu.

Samo po sebi, školovanje u inostranstvu nije problem. Naprotiv, podržavamo sticanje znanja širom svijeta i smatramo da susret sa različitim islamskim tradicijama može biti veliko bogatstvo. Problem nastaje onda kada se znanje stečeno u jednoj konkretnoj društvenoj, historijskoj i institucionalnoj sredini nekritički prenosi u Bosnu i Hercegovinu, kao da iskustvo jednog društva može biti univerzalna mjera za sve muslimane.

Posebno je važno razumjeti da se položaj uleme, institucija i vjerskog života razlikuje od zemlje do zemlje. U pojedinim sredinama ulema djeluje u sasvim drugačijim političkim i institucionalnim okolnostima nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini. Mi koji imamo dugu tradiciju institucionalne autonomije i razvijenog sistema vjerskog obrazovanja, ne smijemo sebi dozvoliti da se tuđa institucionalna i društvena iskustva nekritički prenose u našu sredinu.

Još više zabrinjava kada pojedinci, nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, umjesto da svoje znanje stave u službu zajednice, naroda i društva, postaju izvor novih podjela, rasprava i sukoba. Posebno je štetno kada se među našim muslimanima otvaraju pitanja koja imaju potencijal da ljude dijele na „ispravne“ i „neispravne“, „prave“ i „krive“, ili kada se iz pojedinih muslimanskih društava prenose obrasci međusobnog sukobljavanja koji su rezultat njihovih specifičnih historijskih i političkih okolnosti.

Bošnjacima ne trebaju takve podjele!

Našim džematima ne trebaju rasprave koje će braću i sestre koji klanjaju u istoj džamiji pretvarati u protivnike. Naša vjera treba da nas uči znanju, ibadetu, moralu, odgovornosti, međusobnom poštovanju i čuvanju zajednice.

Udruženje ilmijje poziva našu ulemu, imame, vjeroučitelje, profesore, kao i sve one koji se bave islamskim obrazovanjem da nastave sa odgovornim odnosom prema riječima koje izgovaraju i temama koje otvaraju. Uloga alima nije da proizvodi nemir među ljudima, nego da znanjem smiruje, pojašnjava, povezuje i usmjerava.

Istovremeno, od naše omladine očekujemo otvorenost prema znanju, ali i odgovornost prema vlastitoj tradiciji. Nije dovoljno znati šta se govori u jednom dijelu muslimanskog svijeta. Potrebno je poznavati i vlastitu islamsku baštinu, vlastite učenjake, vlastitu historiju i institucije koje su stoljećima čuvale islam na ovim prostorima.

Bosna i Hercegovina nije prostor bez islamske učenosti koji čeka da joj neko izvana donese vjeru. Ona ima svoju dugu, autentičnu i respektabilnu islamsku tradiciju. Od Pruščaka i njegovog velikog naučnog opusa, preko generacija učenjaka koji su djelovali u našim medresama i džamijama, pa sve do savremene uleme, ova zemlja ima vlastitu školu iskustva, odgovornosti i institucionalnog djelovanja.

Zato ne smijemo dopustiti da se bogatstvo naše tradicije zamijeni površnim preuzimanjem tuđih obrazaca, niti da se razlike u sporednim pitanjima pretvore u temelje međusobnog neprijateljstva.

Naša Islamska zajednica će nastaviti insistirati na sistemskom islamskom obrazovanju, snaženju medresa i islamskih obrazovnih ustanova, afirmaciji naše naučne tradicije i odgovornom obrazovanju novih alima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti tome da mladi ljudi, prije odlaska na visoko obrazovanje u inostranstvo, imaju dovoljno čvrste temelje u islamskim znanostima kako bi mogli razlikovati univerzalne vrijednosti islama od lokalnih, historijskih i ideoloških obrazaca pojedinih sredina.

Naša vrata prema svijetu moraju ostati otvorena, ali naš temelj mora ostati čvrst.

Možemo učiti od svih, ali ne moramo nekritički preuzimati od svakoga.

Možemo poštovati različite islamske tradicije, ali ne smijemo dozvoliti da one postanu razlog za međusobnu mržnju i podjele među Bošnjacima.

U vremenu kada je muslimanima u Bosni i Hercegovini potrebno više jedinstva, više znanja, više institucionalne odgovornosti i više međusobnog poštovanja, Udruženje ilmijje poziva sve svoje članove, a posebno ulemu i obrazovane mlade ljude, da čuvaju ono što su generacije prije nas gradile.

Svjesni smo da ovo saopćenje neće zaustaviti rad i djelovanje određenih pojedinaca i grupa, ali ih pozivamo neka se zapitaju: Kome koristi takav način njihovog rada i djelovanja?

Posebno apeliramo na one koji ovo rade iz ličnog ubjeđenja i tu obavezu nisu preuzeli „od nekog“, jer dobra namjera nije dovoljna ako se posao obavlja pogrešno.

Naša različitost u detaljima ne smije postati razlog našeg razdora.

Naše znanje treba biti put prema jedinstvu, a ne oružje protiv brata.

I upravo zato smatramo svojom obavezom da jasno kažemo: islamska tradicija Bosne i Hercegovine nije prepreka koju treba prevazići, nego emanet koji treba upoznati, čuvati i odgovorno razvijati.

U tome vidimo jednu od svojih najvažnijih odgovornosti prema budućim generacijama muslimana u Bosni i Hercegovini.

Upravo iz gore navedenih primjera, još jednom ističemo i pozdravljamo potpisivanje povelje o jedinstvu Islamske zajednice u Srbiji i čestitamo reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću, muftiji i predsjedniku Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudiću i svima koji su doprinijeli da se naša braća vrate u okrilje Islamske zajednice.

Govoreći o kur'anskoj poruci „Zaista, s poteškoćom dolazi olakšanje“, vjernike je pozvao da ne gube nadu u Allahovu milost ni u najtežim životnim iskušenjima.

Na početku hutbe Duzan je čestitao Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka i Muftijstvu banjalučkom na organizaciji manifestacije koja, kako je istakao, šalje poruke jedinstva i povezanosti između ljudi koji žive u zavičaju i onih koji su bili primorani da ga napuste.

Podsjetio je na riječi Uzvišenog Allaha iz sure El-Inširah: „Zaista, s poteškoćom dolazi olakšanje“, naglasivši da Allah nije rekao da olakšanje dolazi poslije poteškoće, već zajedno s njom.

– Iskušenje i milost nikada ne putuju odvojeno. U trenutku kada Allah spušta iskušenje, spušta i milost kojom će ga čovjek nositi. Zato vjernik nikada ne smije izgubiti nadu u Allahovu pomoć – poručio je.

Istakao je da svaki čovjek nosi svoje breme, bilo da je riječ o bolesti, nepravdi, usamljenosti, dugovima ili strahu od budućnosti, ali da je najveća opasnost izgubiti povjerenje u Allahovu milost.

Govoreći o Banjoj Luci i Ferhat-pašinoj džamiji, podsjetio je da je nekada izgledalo nezamislivo da će se u obnovljenoj Ferhadiji ponovo čuti ezan i klanjati namaz, što je dokaz da Allahovo obećanje nikada ne izostaje.

Poseban dio hutbe posvetio je rahmetli banjalučkom muftiji Ibrahim-ef. Haliloviću, čije se 80 godina od rođenja obilježava ove godine. Istakao je da je upravo on svojim životom svjedočio značenje kur'anske poruke o saburu i nadi, ostajući uz svoj narod i u najtežim vremenima.

Na kraju hutbe Duzan je pozvao vjernike da ne odustaju od dove, namaza, porodice i nade, podsjećajući da je Allah kadar obnoviti i ono za što ljudi misle da se više ne može obnoviti.

– Kada izađemo iz Ferhadije, možda naši problemi neće nestati, ali neka iz nje izađe čovjek koji vjeruje Allahovom obećanju više nego svojim strahovima – zaključio je predsjednik Udruženja ilmijje.

Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice i pregleda aktivnosti predsjednika i Glavnog odbora između dvije sjednice, članovi Glavnog odbora su razgovarali o nedavno završenim 26. Kulturno-edukativnim i sportskim susretima Udruženja ilmijje, realiziranim u Novom Pazaru od 03-07. jula. Glavni odbor se usaglasio kako će ovi susreti ostati  upamćeni kao još jedan važan korak u razvoju i unapređenju ove tradicionalne manifestacije, kojoj su uz neizostavna sportska takmičenja, dodati i bogatiji kulturno-edukativni i vjerski sadržaji, čime su susreti dobili novu dimenziju i dodatnu vrijednost.

Posebna zahvalnost upućena je Mešihatu IZ u Srbiji na čelu sa mutijom i predsjednikom Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudićem i zamjenikom predsjednika Mešihata dr. Rešad-ef. Plojovićem.  

Na sjednici se govorilo i o pripremi Studijskog putovanja za članove Udruženja ilmijje u Republiku Tursku te o pripremama za obilježavanje 114. godišnjice rada Udruženja ilmijje.

Današnjem programu prisustvovao je i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, direktor Uprave za vjerske poslove hafiz Mensur-ef. Malkić, muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović kao i vojni muftija Nesib-ef. Hadžić te direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jusić.

Program su organizirali Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo banjalučko i Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Obraćajući se na današnjem skupu, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović kazao je da lično osjeća žal što Ibrahim-ef. Halilovića nije bolje poznavao.

– Muftija Halilović nije bio samo vjerski lider, nego istinski pastir svog naroda i čovjek koji je svaku brigu svog džemata proživljavao kao vlastitu – kazao je reisul-ulema.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i dalje osjeća duhovni trag rahmetli muftije Halilovića, kao dijela svih nas, dodao je reisul-ulema.

– Kroz priče onih koji su s njim dijelili najteže dane jasno se ocrtava lik čovjeka čije je posvećenost vjeri i privrženost zajednici bila apsolutna – istakao je reisul-ulema.

Lik i djelo rahmetli muftije Halilovića je zlatna karika u historijskom nizu bosanskohercegovačke uleme koja se u različitim epohama i teškim prilikama ponijela na sličan beskopromisan način.

– Njegovo držanje u Banjoj Luci priziva u sjećanje historijski usud i hrabrost mostarskog muftije Ali Fehmi-ef. Džabića koji je na prekretnici stoljeća stao na čelo borbe za vjersko-prosvjetnu autonomiju ne žaleći ni vlastitog položaja, pa ni domovine. Ono što je Džabić bio u borbi za identitet i dostojanstvo pod tuđinskom upravom muftija Halilović je bio pod kišom mržnje i razaranja u našoj domovini – kazao je reisul-ulema.

I Džabić i Halilović pokazatelji su da muftijska ahmedija nije ukras već štit naroda i vjere.

– Ono što nas kod muftije Halilovića najviše inspiriše jeste upravo njegova hrabrost i svjesna žrtva da tokom agresije na BiH ostane u Banjoj Luci u trenucima kada se sistemski uništavalo sve što je muslimansko i kada je život visio o koncu bio je čin vrhunskog herojstva. Muftija Halilović nije pobjegao iz Banje Luke. Izabrao je da ostane i bude živi štit dostojanstva svog naroda – naglasio je reisul-ulema.

Ibrahim-ef. Halilović znao je da je imamska služba velika odgovornost, istakao je predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan.

– On je uistinu bio osoba koja je više govorila svojim djelima negoli riječima. Možda ga najbolje opisuje rečenica kada je svojoj supruzi Emini kazao da će ostati u Banjoj Luci tokom agresije na BiH sve dok u njoj ima jedan musliman – naglasio je Duzan.

U vremenu kada su džamije rušene i kada više ništa nije ostalo od vjerskih objekata na banjalučkoj regiji, rahmetli muftija Halilović govorio je kako je svaki imam pokretna džamija, a džematlija šehadet.

– Taj stav bio je vizionarski, jer upravo kada su mladi imami nakon agresije na BiH počeli dolaziti na prostor Muftijstva banjalučkog, gdje nije bilo džamija i minimalan broj džematlija, upravo su imami bili pokretne džamije i džemati – dodao je Duzan.

Predsjednik Udruženja ilmijje zahvalio je Muftijstvu banjalučkom i muftiji Ismail-ef. Smajloviću koji su dali mogućnost da se ovakav skup organizira u Sarajevu.

– Sredina u kojoj je rahmetli muftija živio bila je obogaćena njime, iako je ta sredina nastojala na svaki način da umanji njegovu vrijednost i veličinu. Zabranom njegovog ukopa u haremu Ferhadije u Banjoj Luci pokazali su kako su ga se bojali dok je bio živ, a još više kada je preselio – dodao je Duzan.

Muharem-ef. Omerdić upoznao je rahmetli muftiju Halilovića tokom školovanja u Gazi Husrev-begovoj medresi. Kroz druženje u horskoj sekciji i posjete džematima, Omerdić se mogao uvjeriti o kakvoj se ličnosti radi.

– Kasnije kao imam u Pruscu imao sam priliku zajednički sa njim organizirao seminare za imame. Posebno mi ostaje u sjećanju naše posjete putevima Islamske kulture kroz Semerkand, Taškent i Buharu, kada sam rahmetli muftiju još bolje upoznao – prisjetio se Omerdić.

Tokom agresije na BiH stalno su komunicirali, kada bi se za to stvorili uslovi, dodao je Omerdić.

– Pitao sam ga za zdravlje i čak su mu dvaput preporučivali da ide iz Banja Luke, ali on je to odbijao. Nakon agresije sam otišao na prvu bajramsku svečanost u Banju Luku sa rahmetli Nedžadom Ibrišimovićem i muftijom Nusret-ef. Abdibegovićem – kazao je Omerdić.

Tokom današnjeg programa, prikazan je i isječak iz govora muftije Halilovića na otvaranju džamije u džematu Hanifići u Kotor Varošu iz 1989. godine.

Govoreći o liku i djelu rahmetli muftije Halilovića, vojni muftija Nesib-ef. Hadžić kazao je kako je on bio imam u specifičnom vremenu i kontekstu na jednom posebnom prostoru.

– Ibrahim-ef. Halilović polučio je nevjerovatne rezultate kao imam i bio je prepoznat ne samo u Islamskoj zajednici, nego i u Udruženju ilmijje – istakao je Hadžić.

Način komuniciranja koji je posjedovao muftija Halilović, otvarala su mu mnoga vrata.

– Čak u pismu Starješinstvu na kojem zahvaljuje na imenovanju za vjersko-prosvjetnog referenta, muftija Halilović je navodio i inicijative za poboljšanje vjerskog života u Banjoj Luci. Jako je volio poučavati djecu i pisao je Saboru Islamske zajednice da će preko cijelog ljeta držati mektepsku pouku – istakao je Hadžić.

Hadžić je pomenuo i činjenicu da je Ibrahim-ef. Halilović organizirao prvi grupni odlazak na hadž iz Banje Luke.

– Sa svakog odlaska na hadž je donosio zabilješke te bilježio na koje su probleme nalazili te predlagao neke promjene za naredna putovanja – istakao je Hadžić.

Nakon programa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pred podne-namaz proučena je hatma-dova pred dušu rahmetli muftije Halilovića.

Nakon podne-namaza delegacije su obišle i mezar muftije Ibrahim-ef. Halilovića u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Ibrahim-ef. Halilović preselio je 20. jula 1998. godine u 52. godini života od posljedica srčanog udara.

Tri dana nakon preseljenja na ahiret, nekoliko stotina Srba okupilo se na mjestu njegovog ukopa u haremu Ferhadije. Uništili su već pripremljen mezar, izgazili cvijeće te uz pokliče i četničke pjesme, zaboli srpsku zastavu. Ukopan je 24. jula u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Program će biti u utorak, 21. jula 2026. godine, s početkom u 11.00 sati, u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke.

O životu i djelovanju Ibrahim-ef. Halilovića govorit će reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan, vojni muftija Nesib-ef. Hadžić i Muharem-ef. Omerdić.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan istakao je da obilježavanje godišnjica rođenja istaknutih alima i ličnosti Islamske zajednice predstavlja važan doprinos očuvanju kolektivnog sjećanja i institucionalnog kontinuiteta.

– Naša je obaveza da čuvamo uspomenu na ljude koji su svojim znanjem, odgovornošću i predanim radom ostavili neizbrisiv trag u Islamskoj zajednici i društvu. Takva sjećanja jačaju svijest o kontinuitetu naše misije i predstavljaju poticaj budućim generacijama imama i alima – poručio je Duzan.

Nakon prvog dijela programa, u 12.30 sati u Gazi Husrev-begovoj džamiji bit će proučena hatma-dova, dok će nakon podne-namaza biti upriličena posjeta mezaru muftije Halilovića.

Organizatori očekuju prisustvo zvaničnika Islamske zajednice, glavnih imama, imama i članova Udruženja ilmijje.

Ibrahim-ef. Halilović rođen je 1946, a preselio je na ahiret 1998. godine. Prema Tezkiretnami Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ubraja se među ličnosti čije se godišnjice rođenja obilježavaju na nivou Rijaseta Islamske zajednice.

Tradicija susreta Udruženja ilmijje započela je 1998. godine u Tešnju organizacijom prvih sportskih susreta, koji su od tada izrasli u jednu od najznačajnijih manifestacija okupljanja uleme – članova Udruženja ilmijje. Kroz gotovo tri decenije trajanja, susreti su se razvijali i obogaćivali, da bi danas, uz sportska takmičenja, snažan naglasak stavili i na kulturno-edukativne sadržaje, čime su dobili novu dimenziju i dodatnu vrijednost.

Od prvih susreta do danas, ova manifestacija je postala jedan od najznačajnijih oblika okupljanja članova Udruženja ilmijje, pružajući priliku za međusobno upoznavanje, razmjenu iskustava, jačanje prijateljskih i kolegijalnih veza, ali i za afirmaciju vrijednosti znanja, vjere, zajedništva i odgovornosti koju imami i ostali uposlenici Islamske zajednice nose u svojim sredinama.

Iako sportska nadmetanja tradicionalno zauzimaju važno mjesto u programu susreta, ovogodišnji susreti u Novom Pazaru donijeli su posebno značajan iskorak kroz sadržajniji i kvalitetniji kulturno-edukativni program. Time je potvrđeno opredjeljenje da susreti Ilmijje ne budu samo prostor sportskog druženja i takmičenja, nego i prilika za duhovno obogaćivanje, upoznavanje institucija Islamske zajednice, historijskih mjesta i vrijednosti koje povezuju muslimane ovih prostora.

Posebna vrijednost ovogodišnjih susreta ogleda se u činjenici da su učesnici od prvog dana bili uključeni u sadržaje koji su nadilazili sportski karakter manifestacije. Članovi Glavnog odbora Udruženja ilmijje su u petak, 03. jula, održali hutbe u džamijama Novog Pazara, čime je ostvarena neposredna veza sa džematima i poslata snažna poruka zajedništva i povezanosti muslimana na ovim prostorima.

Predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nijaz-ef. Duzan predvodio je džuma-namaz i održao hutbu u Arap džamiji u Novom Pazaru. Pored ef. Duzana, hatibi u brojnim džamijama Sandžaka bili su: Mensur-ef. Pašalić, raniji predsjednik Udruženja ilmijje – Centralna džamija Tutin, mr. Mustafa-ef. Agić, potpredsjednik Udruženja ilmijje i imam MIZ Kakanj – IC Gazilar, mr. Ismet-ef. Burajić, član Glavnog odbora Udruženja ilmijje i imam MIZ Maglaj – Sinan-begova džamija, Bekir-ef. Šabić, član Glavnog odbora Udruženja ilmijje i prof. “Behram-begove medrese” iz Tuzle – Sjenica, Samir-ef. Camić, član Glavnog odbora Udruženja ilmijje i glavni imam MIZ Bijeljina – Hajrudin džamija Parica. mr. Haris-ef. Hadžić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Vojnog muftijstva i glavni imam Vojnog muftijstva – Svojbor Novi Pazar (Pašina džamija).

Uslijedile su posjete učesnika susreta novopazarskim džematima, a tom prilikom upriličena su kraća obraćanja i druženja sa vjernicima. Susreti su upotpunjeni upoznavanjem sa radom i životom muslimana Sandžaka, kao i posjetom Univerzitetu u Novom Pazaru, gdje su učesnici imali priliku slušati predavanje muftije dr. Mevluda-ef. Dudića o izazovima i perspektivama u radu Mešihata IZ u Srbiji i upoznati se sa značajem obrazovnih i institucionalnih projekata koji su obilježili razvoj Islamske zajednice na ovim prostorima.

Posebno emotivan trenutak bila je posjeta mezaru rahmetli muftije akademika Muamera-ef. Zukorlića, gdje su učesnici odali počast čovjeku koji je svojim djelovanjem ostavio dubok trag u razvoju Islamske zajednice, obrazovanja i kulturnog života Sandžaka.

Kruna ovogodišnjeg kulturno-edukativnog programa bila je veličanstvena Večer Kur'ana, održana u nedjelju, 05. jula, u Islamskom centru Gazilar u Novom Pazaru. Ovaj poseban događaj okupio je veliki broj vjernika i gostiju, a prisustvo i obraćanje reisu-l-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića, u okviru njegove oproštajne posjete, dali su ovoj večeri posebnu historijsku vrijednost. Poruke reisu-l-uleme o očuvanju jedinstva, sloge i zajedništva Islamske zajednice ostale su kao snažna poruka svim učesnicima i budućim generacijama. Program sačinjen od učenja Kur'ana Časnog i prigodnih ilahija izveli su upravo učesnici susreta, predstavnici svih bh. muftijstava.

Zbog svega navedenog, 26. kulturno-edukativni i sportski susreti Ilmijje predstavljaju jedan od najznačajnijih iskoraka u organizaciji ove manifestacije od njenog osnivanja. Oni su pokazali da tradicija započeta 1998. godine u Tešnju nastavlja da se razvija, obogaćuje i prilagođava potrebama vremena, čuvajući svoju osnovnu misiju – povezivanje imama, jačanje zajedništva i izgradnju još snažnije ilmijanske porodice.

Zato će 26. susreti Ilmijje ostati upamćeni ne samo po sportskim pobjednicima i osvojenim medaljama, nego i po dobroj organizaciji te snažnim porukama vjere, znanja, zajedništva i međusobnog upoznavanja. Za to su najviše zaslužni članovi Glavnog odbora Udruženja ilmijje na čelu sa predsjednikom Nijaz-ef. Duzanom, predsjednik Mešihata IZ u Srbiji i muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić te Organizacioni odbor 26. susreta na čelu sa zamjenikom predsjednika Mešihata IZ u Srbiji dr. Rešad-ef. Plojovićem i članovima Odbora mr. Salih-ef. Grabusom, Edin-ef. Spahićem i Amirom Zimićem.

Posebna zahvalnost pripada generalnim medijskim sponzorima Media centru IZ u BiH i Media centru Mešihata IZ u Srbiji, Sandžak TV i Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica.

Napravljen je značajan korak naprijed u razvoju kulturno-edukativne dimenzije susreta, potvrđujući da je njihova najveća vrijednost u povezivanju ljudi, razmjeni iskustava i jačanju zajedničke misije imama i službenika Islamske zajednice.

Novi Pazar je bio domaćin za pamćenje – mjesto susreta srca, znanja i bratstva.