Tradicija časopisa Novog Muallima utemeljena je 1910. godine, kada je pokrenut Muallim – list za prosvjetu i staleške interese muallima i imama u Bosni i Hercegovini, a tokom tri godine je objavljeno 36 brojeva. Nakon sedamdeset i sedam godina Udruženje ilmijje ponovo pokreće Muallim 1990. godine, koji je izlazio do 1998., godine, a u tom periodu su objavljena 64 broja. Pod sadašnjim nazivom časopis je reaktiviran 2000. godine, a s posljednjim brojem su objavljena 104 izdanja.

O Bibliografiji su danas govorili Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, hafiz dr. Elvir Duranović, glavni i odgovorni urednik Novog Muallima, mr. Ejla Ćurovac, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci te autor mr. Osman Lavić.

Referentan nivo časopisa

Novi Muallim predstavlja iznimno značajan segment izdavačkog i ukupnog rada Udruženja ilmijje, na što je ukazao i predsjednik Udruženja Duzan.

-Smatrali smo neophodnim da uradimo i bibliografiju kako bismo olakšali istraživačima pronalazak određenih tekstova, omogućili pisanje novih, kvalitetnih radova, a referirajući se na radove koji su već objavljivani u Novom Muallimu. Pored svih drugih aktivnosti, Udruženje ilmijje nastoji uložiti veliki napor da ovaj časopis bude što kvalitetniji, odnosno da u njemu objavljuju što kvalitetniji autori, a onda da to bude i dostupno i široj čitalačkoj javnosti. S tim u vezi, Novi Muallim je dostupan i u online bazi Open Journal Service, pa svako može potpuno besplatno pristupiti izdanjima, kao što ga je moguće nabaviti i u fizičkoj prodaji – istakao je predsjednik Duzan

Naglašava da nastoje održati Novi Muallim visokoreferentnim.

– Trudimo se da redakcijski odbor i stručni saradnici Novog Muallima budu veoma kvalitetni te da to i našim univerzitetskim profesorima bude referenca u njihovom radu i angažmanu – dodao je predsjednik Duzan.

Novi Muallim ima perspektivu

Aktuelni glavni i odgovorni urednik Novog Muallima hafiz Duranović ističe da će Bibliografija olakšati kako istraživačima zainteresovanim za islamsko mišljenje u Bosni i Hercegovini u naznačenom periodu, tako i onima kojima je Novi Muallim primarno namijenjen – imamima i vjeroučiteljima.

– Ako imamo u vidu da je Novi Muallim jedini časopis ovakve vrste u Islamskoj zajednici, onda je njegova perspektiva dobra, jer on nema alternativu. Dakle, na nama je da od Novog Muallima napravimo časopis koji će ispunjavati onu njegovu primarnu svrhu i ulogu, a to je da nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja kojeg naši imami i vjeroučitelji stječu kroz naše medrese i fakultete, predstavlja treću etapu u njihovom obrazovanju, odnosno cjeloživotnom obrazovanju, što je naglašeno u uvodniku prvog broja 1910. godine. Ta nit se nije izgubila do danas i ona je, zapravo, nešto što određuje u kojem smjeru bi se trebao razvijati Novi Muallim u budućnosti – istakao je Duranović.

Obimna intelektualna produkcija

Prvih stotinu brojeva Novog Muallima sadrži 2202 rada 781 autora. Glede toga, mr. Ćurovac ističe da to ukazuje na obim intelektualne produkcije koja je kroz ovaj časopis nastajala i bila dostupna čitaocima. Pozvala se i na ranije istraživanje koje je sprovela s kolegicom Lamijom Hamzakadić povodom 100. broja ovog časopisa – utvrdile su da su u posljednje tri godine tekstovi Novog Muallima konsultirani 139.340 puta, što je, kako kaže, impozantan broj, a u koji nisu uključeni, naprimjer, fizička izdanja časopisa, određeni separati i slično.

-Posebno je važno naglasiti da vrijednost jedne ovakve publikacije ne prestaje njenim publikovanjem. Zapravo, ona tek sada postaje mnogo značajnija, zato što mi njenu vrijednost zapravo mjerimo prema tome koliko je ona korištena i koliko će se zapravo konsultirati sama bibliografija za neke buduće radove, a zaista vjerujem da će biti od velikog značaja za sve naše istraživače i za sve one koji su povezani sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini ili se bave temama srodnim tome – kazala je Ćurovac.

Kontinuirana briga Ilmijje

Autor  Lavić je, kako ističe, već s pokretanjem Novog Muallima zamoljen od tadašnje redakcije da uradi bibliografiju iz prethodnih izdanja, što je i objavljeno u prvim brojevima Novog Muallima. Kasnije je postepeno pratio rad časopisa te je bibliografija povremeno objavljivanja.

– Kroz sve urađene bibliografije se, ustvari, proteže nit brige Udruženja ilmijje za svoje članstvo – za imame, njihov status, položaj i izazove sa kojima se susreće u svome radu, naravno, u skladu sa vremenom u kojem određeni broj biva objavljen – kazao je Lavić.

Slijedom toga, Novi Muallim je, kako ističe autor Lavić, pokušavao da uvede imame i vjeroučitelje u digitalnu eru i savremeni pedagoški didaktički rad.

– Ustvari, samo listajući bibliografiju ovih radova i gledajući naslove na određen način se može steći uvid u probleme, izazove i vrijeme u kojem je određeni broj časopisa izlazio. A to je, prema kazivanju i najavama svih glavnih urednika u ova tri perioda bio njihov osnovni zadatak – dodao je Lavić.

Shodno tome, naglašava da će ova bibliografija omogućiti korisnicima da ostvare uvide u pitanja i izazove koji su tretirani kroz ovaj časopis te rješenja nuđena u određenom periodu.

Današnju promociju je moderirao Edin-ef. Spahić, sekretar Udruženja ilmijje.

Urednik Bibliografije je Amir Zimić. Izdanje je dostupno i online putem zvanične web stranice Udruženja ilmijje.

Podsjećamo, u narednim danima se nastavljaju aktivnosti obilježavanja 114. godišnjice Udruženja Ilmijje, a Centralni program obilježavanja će biti upriličen na Dan Udruženja, 28. septembra predavanjem hatma-dove imamima šehidima na Centralnom spomen obilježju imamima šehidima ispred Gazi Husrev-begovog hanikaha, nakon čega će u Gazi Husrev-begovoj biblioteci biti otvorena izložba “Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma”,  autora Emira Šečića i Mehe Manjge. Nakon toga će biti upriličena Svečana akademija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice i pregleda aktivnosti predsjednika i Glavnog odbora između dvije sjednice, članovi Glavnog odbora su razgovarali o predstojećim aktivnostima, programima i sadržajima nominovanim od strane okružnih odbora, a kojima će biti obilježena 114. godišnjica. Centralni program obilježavanja će biti upriličen na Dan Udruženja ilmijje, u ponedjeljak, 28. septembra predavanjem hatma-dove imamima šehidima na Centralnom spomen obilježju imamima šehidima ispred Gazi Husrev-begovog hanikaha, nakon čega će u Gazi Husrev-begovoj biblioteci biti otvorena izložba “Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma”,  autora Emira Šečića i Mehe Manjge. Program za Dan Udruženja ilmijje će biti okrunjen Svečanom akademijom u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz prigodan program, obraćanje zvanica i svečani ispraćaj penzionisanih imama.    

Na sjednici se govorilo i o Nacrtu Finansijskog plana Glavnog odbora za 2027. godinu te o održavanju izbora u Udruženju ilmijje na svim nivoima kroz tri ciklusa.

Prije sjednice, članovi Glavnog odbora su posjetili Muzej islamske kulture i umjetnosti, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, koji je svečano otvoren 4. septembra 2026. godine. Kroz stalnu muzejsku postavku i pažljivo oblikovane tematske cjeline te priče eksponata koji predstavljaju bogato islamsko kulturno i umjetničko naslijeđe Bosne i Hercegovine, članove Glavnog odbora je provela muzejska kustosica mr. Selma Pandžić.

Smatramo nedopustivim da se bilo ko, a posebno imam i službenik Islamske zajednice, izlaže vulgarnim uvredama, psovkama i neosnovanim optužbama, kakvim je Mustafa-ef. izložen već duži vremenski period. Posebno je to nedopustivno kada se u takvim istupima vrijeđaju i članovi njegove porodice.

Udruženje ilmijje podržava odluku Mustafe-ef. Gobeljića da, radi zaštite vlastitog dostojanstva, časti i ugleda, ali i dostojanstva svoje porodice, slučaj prijavi nadležnim institucijama. Odgovornost za javno iznesene tvrdnje i uvrede važan je princip koji se odnosi na sve, bez obzira na to gdje su i na koji način iznesene.

Udruženje ilmijje stoji uz Mustafu-ef. Gobeljića, svog uglednog člana i dugogodišnjeg imama, uvjereno da će njegov dosadašnji rad, njegovo znanje i njegova djela biti najbolji odgovor onima koji pokušavaju njegovu čast i ugled dovesti u pitanje očito zlonamjernim, neargumentiranim i uvredljivim istupima.

Salko-ef. Kasumović, imam džemata je poselamio prisutne, izrazio im dobrodošlicu, a predsjednik Udruženja ilmijje, Nijaz-ef. Duzan, je održao prigodan vaz, govoreći o šehidima, ali isto tako napominjući da se nalazimo i u mjesecu rebiul-evvelu, kada se u čitavom svijetu muslimani, prisjećaju Božijeg poslanika Muhammeda a.s.

Na inicijativu dr. hfz. Mustafe Güvenca, atašea za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je proteklih dana upriličen susret predstavnika Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Diyanet-Sena – Sindikata službenika Diyaneta i vakufskih službenika Republike Turske. Susret je predstavljao značajan korak ka uspostavljanju čvršćih institucionalnih veza, razmjeni iskustava i budućem povezivanju imama, vjeroučitelja i drugih vjerskih službenika Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Više od stotinu predsjednika regionalnih ogranaka Diyanet-Sena boravi u Bosni i Hercegovini nekoliko dana, tokom kojih su posjetili Srebrenicu, Travnik, Mostar, Sarajevo i druge bh. gradove. U utorak i srijedu, 25. i 26. augusta, boravili su u Sarajevu, gdje su bili gosti Udruženja ilmijje i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje Udruženja ilmijje i Islamske zajednice

Prvi susret upriličen je u hotelu Hollywood u utorak, gdje je predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan gostima iz Republike Turske predstavio Udruženje ilmijje, njegovu organizaciju, ciljeve, aktivnosti i mjesto koje ovo udruženje ima u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nijaz-ef. Duzan je kroz prezentaciju govorio o historijatu i ulozi Udruženja ilmijje, koje okuplja imame, hatibe, muallime i druge pripadnike uleme, te predstavlja jednu od važnih organizacionih struktura kroz koju se artikuliraju potrebe, interesi i pitanja od značaja za vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat stavljen je na aktivnosti Udruženja na polju stručnog usavršavanja, edukacije, međusobnog povezivanja članstva, društvenog i kulturnog djelovanja, kao i očuvanja dostojanstva i ugleda imamske službe.

Gosti iz Turske imali su priliku upoznati se i sa organizacionom strukturom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, njenim institucijama, muftijstvima, medžlisima i džematima, kao i sa načinom na koji je organiziran rad vjerskih službenika.

Diyanet-Sen – snažna organizacija vjerskih službenika Republike Turske

Diyanet-Sen je danas jedna od najorganiziranijih sindikalnih organizacija koja okuplja zaposlenike u oblasti službi Diyaneta i vakufa u Republici Turskoj. Njegovi korijeni sežu u 1998. godinu, kada je grupa vjerskih službenika, predvođena Ahmetom Yıldızom, pokrenula organiziranje vjerskih službenika s ciljem ostvarivanja njihovog prava na sindikalno organiziranje.

Nakon višegodišnje borbe, vjerskim službenicima omogućeno je zakonsko sindikalno organiziranje, a Diyanet-Sen je postao prvi sindikat vjerskih službenika koji je dobio zakonski status u Turskoj, ali i svojevrsni historijski presedan u svijetu. Nakon ujedinjenja sa sindikatom Din-Bir-Sen, Diyanet-Sen je 2004. godine stekao reprezentativnost u oblasti službi Diyaneta i vakufa.

Danas Diyanet-Sen djeluje širom Republike Turske. Prema zvaničnim podacima za 2026. godinu, ima 89.026 članova i 23. put zaredom ostvario je status reprezentativnog sindikata u oblasti službi Diyaneta i vakufa. Organiziran je kroz 82 ogranka i 12 pokrajinskih predstavništava.

Upravo ta širina organizacije daje posebnu vrijednost uspostavljanju saradnje sa Udruženjem ilmijje. Dok su članovi Diyanet-Sena zaposlenici Diyaneta i vakufskih službi, odnosno državni službenici u okviru sistema vjerske službe Republike Turske, Udruženje ilmijje okuplja vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u drugačijem institucionalnom okviru. Ipak, ono što ih povezuje jeste ista misija – služenje vjeri, džematu i društvu.

Posjeta Kovačima i Rijasetu Islamske zajednice

U srijedu su gosti iz Republike Turske posjetili mezar rahmetli predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića na Kovačima, gdje su odali počast prvom predsjedniku nezavisne Bosne i Hercegovine.

Nakon toga posjetili su sjedište Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, gdje su ih primili Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta IZ u BiH, Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, Safet-ef. Karahmetović, predsjedavajući Skupštine Udruženja ilmijje, i Edin-ef. Spahić, sekretar Glavnog odbora Udruženja ilmijje.

Muhamed Jusić je gostima poželio dobrodošlicu u Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zahvalio im na posjeti i iskazanom interesu za Bosnu i Hercegovinu i Islamsku zajednicu, te naglasio otvorenost za razvijanje saradnje na različitim projektima. Posebno je istaknuta mogućnost intenzivnije saradnje sa Udruženjem ilmijje i njegovim predsjednikom Nijaz-ef. Duzanom, kao i potreba da se ovakvi susreti u budućnosti nastave i institucionalno razvijaju.

Delegaciju Diyanet-Sena na ovim susretima predvodio je predsjednik Ali Yıldız, a još su je činili i potpredsjednici İrfan Kaşıkcıoğlu, Hasan Urhan i Kerim Alptekin, direktor Ureda za pravne poslove Muharrem Mankır, generalni sekretar Neslibey Özkan te dr. hfz. Mustafa Güvenc, ataše za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini.

Svečani prijem u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Nakon posjete Rijasetu, u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke upriličen je svečani prijem koji je Udruženje ilmijje organiziralo u čast gostiju iz Republike Turske.

O radu i aktivnostima Udruženja ilmijje govorili su predsjednik Nijaz-ef. Duzan, predsjedavajući Skupštine Safet-ef. Karahmetović, potpredsjednik Skupštine Esad-ef. Pepić, glavni urednik časopisa Novi Muallim dr. hfz. Elvir Duranović te sekretar Glavnog odbora Edin-ef. Spahić.

U otvorenom i prijateljskom razgovoru govorilo se o mogućim oblicima saradnje između dvije organizacije. Ocijenjeno je da je ovaj susret tek prvi korak u procesu koji bi u narednom periodu trebao rezultirati konkretnim projektima, razmjenom iskustava i međusobnim povezivanjem članova.

Posebno je značajna činjenica da Diyanet-Sen okuplja gotovo 90.000 članova širom Republike Turske, što predstavlja veliki organizacioni potencijal. Razgovarano je o mogućnostima da se u budućnosti članovi Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena međusobno povežu, razmjenjuju iskustva, organiziraju zajedničke programe i posjete te sarađuju na projektima od zajedničkog interesa.

Tom prilikom gosti iz Republike Turske uputili su poziv Glavnom odboru Udruženja ilmijje za uzvratnu posjetu Ankari, čime je iskazana spremnost da se započeti kontakti nastave i institucionalno razvijaju.

Susret je završen razmjenom prigodnih poklona, kao simbolom prijateljstva, poštovanja i želje za nastavkom saradnje.

Mevlud koji je spojio Bosnu i Tursku

Vrhunac druženja i zajedničkog programa bila je posebna aktivnost Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena, realizirana u saradnji sa Hadži Sinanovom tekijom – mevlud i prigodni program povodom 12. rebiul-evvela, Dana rođenja posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s.

U srijedu nakon akšam-namaza, u Hadži Sinanovoj tekiji okupili su se članovi Udruženja ilmijje, gosti iz Diyanet-Sena i derviši Hadži Sinanove tekije na čelu sa šejhom Seadom Halilagićem. Posebnu atmosferu programu dalo je prisustvo više od 70 hafiza i imama iz različitih krajeva Republike Turske, odnosno predstavnika gotovo svih turskih regija.

Program je bio ispunjen mevludom na bosanskom i turskom jeziku, ilahijama, zikrom i prigodnim obraćanjima. Na početku programa dobrodošlicu prisutnima iskazao je Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje, izrazivši zadovoljstvo što su se imami iz Bosne i Turske okupili na jednom mjestu kako bi zajedno iskazali ljubav i poštovanje prema Allahovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.

U ime Diyanet-Sena obratio se predsjednik Ali Yıldız, koji je zahvalio Udruženju ilmijje i Hadži Sinanovoj tekiji na gostoprimstvu i prilici da zajedno obilježe mubarek dan rođenja Muhammeda, a.s.

Yıldız je istakao da je u Bosnu i Hercegovinu doputovalo više od stotinu članova Diyanet-Sena, među kojima su bili predsjednici regionalnih odbora, dok je u mevludskom programu učestvovao po jedan imam iz različitih krajeva Republike Turske.

„Večeras se u Sarajevu susrela Turska u svojoj različitosti, ali i Bosna u svom posebnom duhovnom ruhu. Došli smo iz različitih krajeva, ali smo ovdje pokazali da nas povezuje ono što je najvažnije – ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.“, bila je poruka ovog susreta.

Zato se s pravom moglo kazati da je u Hadži Sinanovoj tekiji ove večeri bila prisutna svojevrsna duhovna slika cijele Turske – od Anadolije do Istanbula, od različitih pokrajina i gradova, ali ujedinjena u ljubavi prema Poslaniku, a.s.

Hadži Sinanova tekija – mjesto susreta tradicije i duhovnosti

Nakon završetka programa i klanjanja jacija-namaza, šejh Hadži Sinanove tekije Sead Halilagić upoznao je goste sa historijatom ovog značajnog sarajevskog duhovnog središta.

Hadži Sinanova tekija predstavlja jedno od važnih mjesta sufijske i duhovne tradicije Sarajeva. Njena vrijednost nije samo u kontinuitetu tekijskog života, nego i u činjenici da je kroz svoju historiju bila mjesto okupljanja, duhovne brige i služenja ljudima.

Danas Hadži Sinanova tekija predstavlja živi dio duhovnog i kulturnog naslijeđa Sarajeva i mjesto na kojem se i savremene generacije susreću sa bogatom tradicijom bosanskih muslimana.

Prvi korak prema novim vezama i zajedničkim projektima

Nakon svih susreta, razgovora, posjeta i zajedničkih programa, i domaćini i gosti iskazali su veliko zadovoljstvo ostvarenim susretom. Posebno je naglašeno da se ne treba zaustaviti na jednom susretu, nego da on treba biti početak kontinuiranog povezivanja Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena na različitim nivoima.

U narednom periodu očekuje se intenziviranje saradnje, razmjena iskustava, uzvratne posjete, povezivanje članstva i realizacija zajedničkih projekata. Posebno je iskazana spremnost da se Udruženje ilmijje poveže i sa širim međunarodnim strukturama koje okupljaju sindikate i organizacije vjerskih službenika širom svijeta, čime bi se otvorio prostor za još snažnije međunarodno povezivanje imama i drugih vjerskih službenika.

Ono što je ovaj susret učinilo posebno vrijednim jeste činjenica da se nije završio samo na protokolarnim susretima i razgovorima o saradnji. Njegov najljepši i najsnažniji pečat bio je zajednički mevlud – zajedničko okupljanje imama iz Bosne i Turske u ljubavi prema Muhammedu, a.s. Jer, ma gdje živjeli, muslimani su jedan Ummet. Različiti jezici, države, institucije i organizacioni modeli ne mogu i ne trebaju biti prepreka zajedništvu. Naprotiv, upravo različitosti mogu biti snaga kada ih povezuje zajedničko vjerovanje, zajednička vrijednost i zajednička odgovornost.

Posebno je dragocjeno povezivanje onih koji su u službi vjere – imama, muallima, hafiza, vjeroučitelja i drugih vjerskih službenika. Oni su nasljednici Allahovih poslanika i njihova je zadaća da riječima i djelom prenose vjeru, čuvaju moralne vrijednosti, povezuju ljude i budu oslonac svojim zajednicama.

Susret Udruženja ilmijje i Diyanet-Sena pokazao je da granice između država ne moraju biti granice među ljudima koji dijele iste vrijednosti. Naprotiv, one mogu biti mostovi preko kojih se grade nova prijateljstva, razmjenjuju iskustva i jača zajedništvo muslimana.

Upravo zato ovaj susret treba posmatrati kao prvi korak jednog novog mosta između Bosne i Turske – mosta koji će povezivati vjerske službenike, institucije i ljude, a koji će svoju snagu crpiti iz zajedničke vjere, tradicije i ljubavi prema Allahovom Poslaniku, Muhammedu, a.s.

Predsjednik Udruženja ilmijje je tom prilikom predvodio džuma-namaz i kazivao hutbu, a tokom posjete, zajedno sa domaćinom, imamom džemata Nihad-ef. Halilovićem obišao je staru džamiju u ovom džematu, koja svjedoči o dugoj tradiciji i kontinuitetu islamskog života na ovom području.

Nihad-ef. Halilović je predstavio aktivnosti koje se realizuju u džematu, kao i nastojanja imama i Džematskog odbora ovog novotravničkog džemata da se unaprijedi vjerski, odgojno-obrazovni i društveni život džematlija.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan je iskazao zadovoljstvo prilikom da posjeti ovaj džemat, imama Nihad-ef. i da se obrati džematlijama na džuma-namazu, poručivši kako je ova aktivnost nastavak posjeta džematima i imamima širom Bosne i Hercegovine, a u cilju pružanja podrške bh. imamima u njihovom časnom pozivu i radu.

Udruženje ilmijje ima odgovornost prema našoj višestoljetnoj tradiciji islama u Bosni i Hercegovini, utemeljenoj na Kur'anu i sunnetu i zabrinuti smo pokušajima vaninstitucionalnog djelovanja i unošenja smutnje među vjerničku populaciju pokušavajući ih svrstati na jednu ili na drugu stranu. A to sigurno ne doprinosi boljitku ni islama ni Bošnjaka na ovim prostorima, a posebno može štetiti domovini Bosni i Hercegovini. Zato postavljamo pitanje pred sve nas: Kojim centrima moći i kome odgovara ovakav pokušaj cijepanja Bošnjaka?

Bosanskohercegovački muslimani imaju dugu i bogatu tradiciju učenosti, razumijevanja vjere i institucionalnog organiziranja. Ta tradicija nije nastala jučer niti je nastala izvan Bosne i Hercegovine. Ona je stoljećima građena u našim medresama, džamijama i vakufima, kroz djelo velikih učenjaka kao što su: Hasan Kafija Pruščak, Ahmed-ef. Burek, Tajib Okić, Mehmed-ef. Handžić, Džemaludin-ef. Čaušević, Husein-ef. Đozo, Kasim-ef. Dobrača i brojni drugi alimi koji su svojim znanjem, djelom i odnosom prema društvu ostavili neizbrisiv trag.

Posebno je značajno napomenuti da su oni pored obrazovanja koje su sticali u Bosni i Hercegovini također svoje znanje sticali i diljem islamskog svijeta, ali po povratku nisu unosili razdor među vjerujuće ljude, nego su svojim znanjem i zalaganjem nastojali unaprijediti institucionalno djelovanje i organizaciju vjerskog života na ovim prostorima.  

Posebno želimo podsjetiti da je naša ulema uvijek znala razlikovati ono što pripada temeljnim pitanjima vjere od pitanja o kojima su se muslimanski učenjaci kroz dugu historiju razilazili vodeći iscrpne rasprave od kojih su koristi imali samo oni koji su im bili neprijatelji. Pokazatelj islamske učenosti nije puko ponavljanje mišljenja, niti je znak pobožnosti stalno otvaranje starih polemika i njihovo prenošenje u sredine u kojima one nisu bile izvorni problem.

Zabrinjava nas pojava da se u naš prostor unose određeni obrasci razumijevanja islama koji nisu izrasli iz bosanskohercegovačkog iskustva, naše pravne i teološke tradicije utemeljene na Kur'anu i sunnetu, niti iz višestoljetne prakse naših džemata. Pitanja o kojima su učenjaci prije hiljadu i više godina vodili rasprave danas se nerijetko predstavljaju kao da su upravo otkrivena i kao da od njihovog zauzimanja jednog ili drugog stava zavisi ispravnost vjere pojedinca.

Takav pristup ne doprinosi jačanju vjere. Naprotiv, on često proizvodi sumnju, nepovjerenje, međusobno etiketiranje i podjele među ljudima koji pripadaju istom narodu, istoj zajednici i istoj islamskoj tradiciji.

Udruženje ilmijje posebno želi ukazati na odgovornost prema našoj omladini. Svjedočimo tome da pojedini mladi ljudi odlaze na školovanje u različite dijelove muslimanskog svijeta bez prethodno stečenog, dovoljno širokog i sistematičnog osnovnog islamskog obrazovanja. Nerijetko odlaze bez završene medrese ili drugog odgovarajućeg programa koji bi im omogućio da različite škole mišljenja, pravne tradicije i savremene vjerske pojave razumiju u njihovom historijskom i društvenom kontekstu.

Samo po sebi, školovanje u inostranstvu nije problem. Naprotiv, podržavamo sticanje znanja širom svijeta i smatramo da susret sa različitim islamskim tradicijama može biti veliko bogatstvo. Problem nastaje onda kada se znanje stečeno u jednoj konkretnoj društvenoj, historijskoj i institucionalnoj sredini nekritički prenosi u Bosnu i Hercegovinu, kao da iskustvo jednog društva može biti univerzalna mjera za sve muslimane.

Posebno je važno razumjeti da se položaj uleme, institucija i vjerskog života razlikuje od zemlje do zemlje. U pojedinim sredinama ulema djeluje u sasvim drugačijim političkim i institucionalnim okolnostima nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini. Mi koji imamo dugu tradiciju institucionalne autonomije i razvijenog sistema vjerskog obrazovanja, ne smijemo sebi dozvoliti da se tuđa institucionalna i društvena iskustva nekritički prenose u našu sredinu.

Još više zabrinjava kada pojedinci, nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, umjesto da svoje znanje stave u službu zajednice, naroda i društva, postaju izvor novih podjela, rasprava i sukoba. Posebno je štetno kada se među našim muslimanima otvaraju pitanja koja imaju potencijal da ljude dijele na „ispravne“ i „neispravne“, „prave“ i „krive“, ili kada se iz pojedinih muslimanskih društava prenose obrasci međusobnog sukobljavanja koji su rezultat njihovih specifičnih historijskih i političkih okolnosti.

Bošnjacima ne trebaju takve podjele!

Našim džematima ne trebaju rasprave koje će braću i sestre koji klanjaju u istoj džamiji pretvarati u protivnike. Naša vjera treba da nas uči znanju, ibadetu, moralu, odgovornosti, međusobnom poštovanju i čuvanju zajednice.

Udruženje ilmijje poziva našu ulemu, imame, vjeroučitelje, profesore, kao i sve one koji se bave islamskim obrazovanjem da nastave sa odgovornim odnosom prema riječima koje izgovaraju i temama koje otvaraju. Uloga alima nije da proizvodi nemir među ljudima, nego da znanjem smiruje, pojašnjava, povezuje i usmjerava.

Istovremeno, od naše omladine očekujemo otvorenost prema znanju, ali i odgovornost prema vlastitoj tradiciji. Nije dovoljno znati šta se govori u jednom dijelu muslimanskog svijeta. Potrebno je poznavati i vlastitu islamsku baštinu, vlastite učenjake, vlastitu historiju i institucije koje su stoljećima čuvale islam na ovim prostorima.

Bosna i Hercegovina nije prostor bez islamske učenosti koji čeka da joj neko izvana donese vjeru. Ona ima svoju dugu, autentičnu i respektabilnu islamsku tradiciju. Od Pruščaka i njegovog velikog naučnog opusa, preko generacija učenjaka koji su djelovali u našim medresama i džamijama, pa sve do savremene uleme, ova zemlja ima vlastitu školu iskustva, odgovornosti i institucionalnog djelovanja.

Zato ne smijemo dopustiti da se bogatstvo naše tradicije zamijeni površnim preuzimanjem tuđih obrazaca, niti da se razlike u sporednim pitanjima pretvore u temelje međusobnog neprijateljstva.

Naša Islamska zajednica će nastaviti insistirati na sistemskom islamskom obrazovanju, snaženju medresa i islamskih obrazovnih ustanova, afirmaciji naše naučne tradicije i odgovornom obrazovanju novih alima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti tome da mladi ljudi, prije odlaska na visoko obrazovanje u inostranstvo, imaju dovoljno čvrste temelje u islamskim znanostima kako bi mogli razlikovati univerzalne vrijednosti islama od lokalnih, historijskih i ideoloških obrazaca pojedinih sredina.

Naša vrata prema svijetu moraju ostati otvorena, ali naš temelj mora ostati čvrst.

Možemo učiti od svih, ali ne moramo nekritički preuzimati od svakoga.

Možemo poštovati različite islamske tradicije, ali ne smijemo dozvoliti da one postanu razlog za međusobnu mržnju i podjele među Bošnjacima.

U vremenu kada je muslimanima u Bosni i Hercegovini potrebno više jedinstva, više znanja, više institucionalne odgovornosti i više međusobnog poštovanja, Udruženje ilmijje poziva sve svoje članove, a posebno ulemu i obrazovane mlade ljude, da čuvaju ono što su generacije prije nas gradile.

Svjesni smo da ovo saopćenje neće zaustaviti rad i djelovanje određenih pojedinaca i grupa, ali ih pozivamo neka se zapitaju: Kome koristi takav način njihovog rada i djelovanja?

Posebno apeliramo na one koji ovo rade iz ličnog ubjeđenja i tu obavezu nisu preuzeli „od nekog“, jer dobra namjera nije dovoljna ako se posao obavlja pogrešno.

Naša različitost u detaljima ne smije postati razlog našeg razdora.

Naše znanje treba biti put prema jedinstvu, a ne oružje protiv brata.

I upravo zato smatramo svojom obavezom da jasno kažemo: islamska tradicija Bosne i Hercegovine nije prepreka koju treba prevazići, nego emanet koji treba upoznati, čuvati i odgovorno razvijati.

U tome vidimo jednu od svojih najvažnijih odgovornosti prema budućim generacijama muslimana u Bosni i Hercegovini.

Upravo iz gore navedenih primjera, još jednom ističemo i pozdravljamo potpisivanje povelje o jedinstvu Islamske zajednice u Srbiji i čestitamo reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću, muftiji i predsjedniku Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudiću i svima koji su doprinijeli da se naša braća vrate u okrilje Islamske zajednice.

Govoreći o kur'anskoj poruci „Zaista, s poteškoćom dolazi olakšanje“, vjernike je pozvao da ne gube nadu u Allahovu milost ni u najtežim životnim iskušenjima.

Na početku hutbe Duzan je čestitao Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka i Muftijstvu banjalučkom na organizaciji manifestacije koja, kako je istakao, šalje poruke jedinstva i povezanosti između ljudi koji žive u zavičaju i onih koji su bili primorani da ga napuste.

Podsjetio je na riječi Uzvišenog Allaha iz sure El-Inširah: „Zaista, s poteškoćom dolazi olakšanje“, naglasivši da Allah nije rekao da olakšanje dolazi poslije poteškoće, već zajedno s njom.

– Iskušenje i milost nikada ne putuju odvojeno. U trenutku kada Allah spušta iskušenje, spušta i milost kojom će ga čovjek nositi. Zato vjernik nikada ne smije izgubiti nadu u Allahovu pomoć – poručio je.

Istakao je da svaki čovjek nosi svoje breme, bilo da je riječ o bolesti, nepravdi, usamljenosti, dugovima ili strahu od budućnosti, ali da je najveća opasnost izgubiti povjerenje u Allahovu milost.

Govoreći o Banjoj Luci i Ferhat-pašinoj džamiji, podsjetio je da je nekada izgledalo nezamislivo da će se u obnovljenoj Ferhadiji ponovo čuti ezan i klanjati namaz, što je dokaz da Allahovo obećanje nikada ne izostaje.

Poseban dio hutbe posvetio je rahmetli banjalučkom muftiji Ibrahim-ef. Haliloviću, čije se 80 godina od rođenja obilježava ove godine. Istakao je da je upravo on svojim životom svjedočio značenje kur'anske poruke o saburu i nadi, ostajući uz svoj narod i u najtežim vremenima.

Na kraju hutbe Duzan je pozvao vjernike da ne odustaju od dove, namaza, porodice i nade, podsjećajući da je Allah kadar obnoviti i ono za što ljudi misle da se više ne može obnoviti.

– Kada izađemo iz Ferhadije, možda naši problemi neće nestati, ali neka iz nje izađe čovjek koji vjeruje Allahovom obećanju više nego svojim strahovima – zaključio je predsjednik Udruženja ilmijje.

Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice i pregleda aktivnosti predsjednika i Glavnog odbora između dvije sjednice, članovi Glavnog odbora su razgovarali o nedavno završenim 26. Kulturno-edukativnim i sportskim susretima Udruženja ilmijje, realiziranim u Novom Pazaru od 03-07. jula. Glavni odbor se usaglasio kako će ovi susreti ostati  upamćeni kao još jedan važan korak u razvoju i unapređenju ove tradicionalne manifestacije, kojoj su uz neizostavna sportska takmičenja, dodati i bogatiji kulturno-edukativni i vjerski sadržaji, čime su susreti dobili novu dimenziju i dodatnu vrijednost.

Posebna zahvalnost upućena je Mešihatu IZ u Srbiji na čelu sa mutijom i predsjednikom Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudićem i zamjenikom predsjednika Mešihata dr. Rešad-ef. Plojovićem.  

Na sjednici se govorilo i o pripremi Studijskog putovanja za članove Udruženja ilmijje u Republiku Tursku te o pripremama za obilježavanje 114. godišnjice rada Udruženja ilmijje.