Smatramo nedopustivim da se bilo ko, a posebno imam i službenik Islamske zajednice, izlaže vulgarnim uvredama, psovkama i neosnovanim optužbama, kakvim je Mustafa-ef. izložen već duži vremenski period. Posebno je to nedopustivno kada se u takvim istupima vrijeđaju i članovi njegove porodice.

Udruženje ilmijje podržava odluku Mustafe-ef. Gobeljića da, radi zaštite vlastitog dostojanstva, časti i ugleda, ali i dostojanstva svoje porodice, slučaj prijavi nadležnim institucijama. Odgovornost za javno iznesene tvrdnje i uvrede važan je princip koji se odnosi na sve, bez obzira na to gdje su i na koji način iznesene.

Udruženje ilmijje stoji uz Mustafu-ef. Gobeljića, svog uglednog člana i dugogodišnjeg imama, uvjereno da će njegov dosadašnji rad, njegovo znanje i njegova djela biti najbolji odgovor onima koji pokušavaju njegovu čast i ugled dovesti u pitanje očito zlonamjernim, neargumentiranim i uvredljivim istupima.

Udruženje ilmijje ima odgovornost prema našoj višestoljetnoj tradiciji islama u Bosni i Hercegovini, utemeljenoj na Kur'anu i sunnetu i zabrinuti smo pokušajima vaninstitucionalnog djelovanja i unošenja smutnje među vjerničku populaciju pokušavajući ih svrstati na jednu ili na drugu stranu. A to sigurno ne doprinosi boljitku ni islama ni Bošnjaka na ovim prostorima, a posebno može štetiti domovini Bosni i Hercegovini. Zato postavljamo pitanje pred sve nas: Kojim centrima moći i kome odgovara ovakav pokušaj cijepanja Bošnjaka?

Bosanskohercegovački muslimani imaju dugu i bogatu tradiciju učenosti, razumijevanja vjere i institucionalnog organiziranja. Ta tradicija nije nastala jučer niti je nastala izvan Bosne i Hercegovine. Ona je stoljećima građena u našim medresama, džamijama i vakufima, kroz djelo velikih učenjaka kao što su: Hasan Kafija Pruščak, Ahmed-ef. Burek, Tajib Okić, Mehmed-ef. Handžić, Džemaludin-ef. Čaušević, Husein-ef. Đozo, Kasim-ef. Dobrača i brojni drugi alimi koji su svojim znanjem, djelom i odnosom prema društvu ostavili neizbrisiv trag.

Posebno je značajno napomenuti da su oni pored obrazovanja koje su sticali u Bosni i Hercegovini također svoje znanje sticali i diljem islamskog svijeta, ali po povratku nisu unosili razdor među vjerujuće ljude, nego su svojim znanjem i zalaganjem nastojali unaprijediti institucionalno djelovanje i organizaciju vjerskog života na ovim prostorima.  

Posebno želimo podsjetiti da je naša ulema uvijek znala razlikovati ono što pripada temeljnim pitanjima vjere od pitanja o kojima su se muslimanski učenjaci kroz dugu historiju razilazili vodeći iscrpne rasprave od kojih su koristi imali samo oni koji su im bili neprijatelji. Pokazatelj islamske učenosti nije puko ponavljanje mišljenja, niti je znak pobožnosti stalno otvaranje starih polemika i njihovo prenošenje u sredine u kojima one nisu bile izvorni problem.

Zabrinjava nas pojava da se u naš prostor unose određeni obrasci razumijevanja islama koji nisu izrasli iz bosanskohercegovačkog iskustva, naše pravne i teološke tradicije utemeljene na Kur'anu i sunnetu, niti iz višestoljetne prakse naših džemata. Pitanja o kojima su učenjaci prije hiljadu i više godina vodili rasprave danas se nerijetko predstavljaju kao da su upravo otkrivena i kao da od njihovog zauzimanja jednog ili drugog stava zavisi ispravnost vjere pojedinca.

Takav pristup ne doprinosi jačanju vjere. Naprotiv, on često proizvodi sumnju, nepovjerenje, međusobno etiketiranje i podjele među ljudima koji pripadaju istom narodu, istoj zajednici i istoj islamskoj tradiciji.

Udruženje ilmijje posebno želi ukazati na odgovornost prema našoj omladini. Svjedočimo tome da pojedini mladi ljudi odlaze na školovanje u različite dijelove muslimanskog svijeta bez prethodno stečenog, dovoljno širokog i sistematičnog osnovnog islamskog obrazovanja. Nerijetko odlaze bez završene medrese ili drugog odgovarajućeg programa koji bi im omogućio da različite škole mišljenja, pravne tradicije i savremene vjerske pojave razumiju u njihovom historijskom i društvenom kontekstu.

Samo po sebi, školovanje u inostranstvu nije problem. Naprotiv, podržavamo sticanje znanja širom svijeta i smatramo da susret sa različitim islamskim tradicijama može biti veliko bogatstvo. Problem nastaje onda kada se znanje stečeno u jednoj konkretnoj društvenoj, historijskoj i institucionalnoj sredini nekritički prenosi u Bosnu i Hercegovinu, kao da iskustvo jednog društva može biti univerzalna mjera za sve muslimane.

Posebno je važno razumjeti da se položaj uleme, institucija i vjerskog života razlikuje od zemlje do zemlje. U pojedinim sredinama ulema djeluje u sasvim drugačijim političkim i institucionalnim okolnostima nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini. Mi koji imamo dugu tradiciju institucionalne autonomije i razvijenog sistema vjerskog obrazovanja, ne smijemo sebi dozvoliti da se tuđa institucionalna i društvena iskustva nekritički prenose u našu sredinu.

Još više zabrinjava kada pojedinci, nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, umjesto da svoje znanje stave u službu zajednice, naroda i društva, postaju izvor novih podjela, rasprava i sukoba. Posebno je štetno kada se među našim muslimanima otvaraju pitanja koja imaju potencijal da ljude dijele na „ispravne“ i „neispravne“, „prave“ i „krive“, ili kada se iz pojedinih muslimanskih društava prenose obrasci međusobnog sukobljavanja koji su rezultat njihovih specifičnih historijskih i političkih okolnosti.

Bošnjacima ne trebaju takve podjele!

Našim džematima ne trebaju rasprave koje će braću i sestre koji klanjaju u istoj džamiji pretvarati u protivnike. Naša vjera treba da nas uči znanju, ibadetu, moralu, odgovornosti, međusobnom poštovanju i čuvanju zajednice.

Udruženje ilmijje poziva našu ulemu, imame, vjeroučitelje, profesore, kao i sve one koji se bave islamskim obrazovanjem da nastave sa odgovornim odnosom prema riječima koje izgovaraju i temama koje otvaraju. Uloga alima nije da proizvodi nemir među ljudima, nego da znanjem smiruje, pojašnjava, povezuje i usmjerava.

Istovremeno, od naše omladine očekujemo otvorenost prema znanju, ali i odgovornost prema vlastitoj tradiciji. Nije dovoljno znati šta se govori u jednom dijelu muslimanskog svijeta. Potrebno je poznavati i vlastitu islamsku baštinu, vlastite učenjake, vlastitu historiju i institucije koje su stoljećima čuvale islam na ovim prostorima.

Bosna i Hercegovina nije prostor bez islamske učenosti koji čeka da joj neko izvana donese vjeru. Ona ima svoju dugu, autentičnu i respektabilnu islamsku tradiciju. Od Pruščaka i njegovog velikog naučnog opusa, preko generacija učenjaka koji su djelovali u našim medresama i džamijama, pa sve do savremene uleme, ova zemlja ima vlastitu školu iskustva, odgovornosti i institucionalnog djelovanja.

Zato ne smijemo dopustiti da se bogatstvo naše tradicije zamijeni površnim preuzimanjem tuđih obrazaca, niti da se razlike u sporednim pitanjima pretvore u temelje međusobnog neprijateljstva.

Naša Islamska zajednica će nastaviti insistirati na sistemskom islamskom obrazovanju, snaženju medresa i islamskih obrazovnih ustanova, afirmaciji naše naučne tradicije i odgovornom obrazovanju novih alima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti tome da mladi ljudi, prije odlaska na visoko obrazovanje u inostranstvo, imaju dovoljno čvrste temelje u islamskim znanostima kako bi mogli razlikovati univerzalne vrijednosti islama od lokalnih, historijskih i ideoloških obrazaca pojedinih sredina.

Naša vrata prema svijetu moraju ostati otvorena, ali naš temelj mora ostati čvrst.

Možemo učiti od svih, ali ne moramo nekritički preuzimati od svakoga.

Možemo poštovati različite islamske tradicije, ali ne smijemo dozvoliti da one postanu razlog za međusobnu mržnju i podjele među Bošnjacima.

U vremenu kada je muslimanima u Bosni i Hercegovini potrebno više jedinstva, više znanja, više institucionalne odgovornosti i više međusobnog poštovanja, Udruženje ilmijje poziva sve svoje članove, a posebno ulemu i obrazovane mlade ljude, da čuvaju ono što su generacije prije nas gradile.

Svjesni smo da ovo saopćenje neće zaustaviti rad i djelovanje određenih pojedinaca i grupa, ali ih pozivamo neka se zapitaju: Kome koristi takav način njihovog rada i djelovanja?

Posebno apeliramo na one koji ovo rade iz ličnog ubjeđenja i tu obavezu nisu preuzeli „od nekog“, jer dobra namjera nije dovoljna ako se posao obavlja pogrešno.

Naša različitost u detaljima ne smije postati razlog našeg razdora.

Naše znanje treba biti put prema jedinstvu, a ne oružje protiv brata.

I upravo zato smatramo svojom obavezom da jasno kažemo: islamska tradicija Bosne i Hercegovine nije prepreka koju treba prevazići, nego emanet koji treba upoznati, čuvati i odgovorno razvijati.

U tome vidimo jednu od svojih najvažnijih odgovornosti prema budućim generacijama muslimana u Bosni i Hercegovini.

Upravo iz gore navedenih primjera, još jednom ističemo i pozdravljamo potpisivanje povelje o jedinstvu Islamske zajednice u Srbiji i čestitamo reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću, muftiji i predsjedniku Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudiću i svima koji su doprinijeli da se naša braća vrate u okrilje Islamske zajednice.

Autori koji su pisali u Novom Muallimu od prvog do stotog broja poredani su abecednim redom prezimena, dok su radovi jednog autora raspoređeni hronološki. Bibliografske jedinice numerirane su rednim brojevima, prikazi knjiga označeni su oznakom (rec.), a dodatna pojašnjenja naznačena su posebnim oznakama. Na kraju su registri tema i prevodilaca. U prvih stotinu brojeva Novog Muallima ukupno su objavljena 2202 rada iz pera 781 autora.

U dodacima I i II objavljene su i bibliografije Muallima iz perioda izlaženja 1910-1913. i 1990-1998. Elektronsko izdanje nalazi se na web stranici Udruženja ilmijje:  https://ilmijja.ba/cv4m     

Kako je u uvodniku napisao autor ovog izdanja: Bibliografija, po svojoj funkciji, predstavlja aktivnog posrednika između publikacije i njenog korisnika. Nadamo se da će ova bibliografija doprinijeti boljoj preglednosti i dostupnosti sadržaja, te dodatno potaknuti interes za raznovrsno i aktuelno štivo Novog Muallima.

SRETAN 01. MART – DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH Nijaz-ef. Duzan

Dženazu-namaz predvodio je njegov sin Ahmed-ef. Omerbašić. Prije dženaze prisutnima se obratio prof. Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je podsjetio na životni put rahmetli Ibrahim-efendije, njegovu predanost imamskoj službi, skromnost, ustrajnost i snažnu vezu s džematom i zajednicom.

Prije ikindije-namaza, porodicu rahmetli Ibrahim-efendije posjetio je hfz. mr. Almir-ef. Salkanović, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmije Zenica, te im uručio ta‘ziju predsjednika Udruženja ilmije Nijaz-ef. Duzana. Također, tešanjski imami su u džamiji džemata Karadaglije – Koprivci – Oruče proučili hatmu za dušu rahmetli Ibrahim-efendije.

Rahmetli Ibrahim-ef. Omerbašić rođen je 28. septembra 1951. godine u Karadaglijama (Tešanj). Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je kao redovan učenik školske 1977/78. godine. Cijeli svoj radni vijek proveo je kao imam, hatib i muallim na području Medžlisa IZ Tešanj, službujući u džematima: Trepče (1978–1987), Karadaglije (1987–2000) i Kalošević (2000–2016). Za svoj predani i uspješni rad nagrađen je odlaskom na hadž 1998. godine.

Pored imamskih obaveza, bio je i član Izvršnog odbora Medžlisa IZ Tešanj u periodu 1991–1998. godine, a u odbrani Bosne i Hercegovine aktivno je učestvovao kao pripadnik Armije RBiH. I nakon penzionisanja, od 1. januara 2017. godine, ostao je na raspolaganju Islamskoj zajednici i kolegama, te je i tokom ovog ramazana predvodio teravih-namaz u mesdžidu Ripna, sve do dana preseljenja.

Rahmetli Ibrahim-ef. ukopan je u vakufskom mezarju Kiseljak u rodnim Karadaglijama. Iza sebe je ostavio suprugu, djecu, porodicu, brojne džematlije i kolege, koji će ga pamtiti po predanosti, blagosti i trajnoj službi vjeri i zajednici.

Trideset godina bio je imam, hatib i muallim, muderris u Medresi “Osman ef. Redžović” u Visokom, gdje je predavao predmet Kaligrafija. Žolja je jedan od poznatijih kaligrafa u našoj zemlji, a mnoge džamije su ukrašene njegovim levhama.

Rođen je 1931. godine u Gornjem Paležu kod Kiseljaka. Hifz je završio pred šejhom hadži hafizom Mustafa-ef. Mujićem 1951. godine u rodnom Paležu, pa je bio prvi zvanično promovirani hafiz Islamske zajednice poslije Drugog svjetskog rata.

Nakon završetka imamskog ispita, zapošljava se kao imam u džematu Duhri, gdje ostaje dvije godine. Nakon toga, 14 godina radi u džematu Prokos kod Fojnice, a ostatak radnog vijeka provodi u Uvorićima kod Visokog.

Bio je muhafiz petorici hafiza.

Dženaza hadži hafizu Žolji će biti obavljena u srijedu 25. februara 2026. godine, poslije podne-namaza, u mezarju harema džamije u Gračanici.  

Da mi se Allah Uzvišeni smiluje, obraduje džennetom, a njegovoj porodici podari sabur.

Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1984. godine, a Fakultet islamskih nauka 1996. godine. Od 1989. godine radi kao imam, prvo u džematu Donja Vraca (MIZ Zenica), zatim, od 1991. u džematu Duhri (MIZ Kiseljak) a od 1995. angažovan je za imama, hatiba i muallima u Šadrvanskoj džamiji u Visokom.

Radio je kao honorarni profesor Fikha i Hadisa (1995.-1998.) u Medresi “Osman-ef. Redžović” u Gračanici kod Visokog.

Također, predavao je i Vjeronauku u MSŠ Hazim Šabanović u Visokom od 1995. do 2000. godine.Od 1993. do 1995. godine bio je pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, a dva mjeseca je proveo u logoru.

Šejhovski idžazet dobio je u martu 2009. godine u tekiji u Živčićima, a idžazet mu je uručio šejh Husejn-ef. Hadžimejlić, po vasijjetu njegovog šejha.

Dženaza će se klanjati sutra 21.10.2023. godine u 17.00 sati, na Gradskom groblju u Visokom, gdje će biti i ukopan.

U Medžlisu IZ Sanski Most ističu kako je „Ibro-ef. Halilović bio “hodajuća džamija”, oličenje skromnog i čestitog imama koji je svoju imamsku misiju obavljao sa krajnjom posvećenošću, o čemu najvjernije svjedoče njegove džematlije i brojne generacije djece koju je podučavao dini islamu. Od 1983. godine kada je završio Gazi Husrevbegovu medresu imamsku misiju je vršio na području medžlisa Zavidovići, Bosanski Novi i Vitez, a posljednje tri godine je proveo kao imam džemata Modra na području MIZ Sanski Most. Najduži period svoje časne misije proveo je u džematu Kruščica, na području Medžlisa Vitez, gdje je Ibro ef. bio imam dvadeset devet godina. Među kolegama na području tog Medžlisa ostao je prepoznatljiv po izuzetno posvećenom radu sa djecom gdje je u mektebu znao imati i do 200 mektebskih polaznika.“

Prema riječima njegovog prijatelja i nekadašnjeg glavnog imama, Mihnet-ef. Mehmedovića, u svome radnom vijeku, Ibro-ef. je više puta bio nagrađivan za ostvarivane rezultate u radu sa mektebskim polaznicima, od nivoa Medžlisa gdje je više puta osvajao prva mjesta, do najvišeg nivoa Rijaseta gdje je njegov polaznik također osvajio prvo mjesto.

 Za svoj doprinos i posvećenost misiji, Ibro ef. je svojevremeno dobio i prestižno priznanje Travničkog muftijstva “Kasim-ef. Mašić”, a koje se dodjeljuje najuspješnijem muallimu za posebno zalaganje u radu, te izuzetan doprinos razvoju, promovisanju i afirmaciji mekteba i mektebske nastave.

U travničkom naselju Dolac na Lašvi izgradio je porodičnu kuću u kojoj je planirao provoditi penzionerske dane. Nakon zijareta šehidskom mezaristanu na “Dan šehida” u svome džematu Modra, sa hanumom je otišao u porodičnu kuću gdje mu je došao smrtni čas.

U ta'ziji MIZ Sanski Most stoji: „Rečeno je da “čovjek planira, a Allah određuje”. Kur’an nas uči i da je Božija odredba neizbježna, a da je Ahiret bolji i vječan je. S tom kur’anskom istinom, u ime kolektiva imama Medžlisa Sanski Most, rukovodstva Medžlisa, kao i džemata Modra, porodici našeg kolege izražavamo iskrenu ta’ziju, moleći Milosnog Gospodara da ih obaspe lijepim saburom, te im podari osjećaj istinskog ponosa to su imali takvog sina, muža i oca, a da našem Ibri efendiji sve grijehe oprosti, ispit kaburski lahkim učini, a kada dođe Čas suđeni, da ga za njegov život ovodunjalučki džennet firdevsom nagradi. Svi smo Allahovi i svi Mu se vraćamo!“

Povodom preseljenja na ahiret imama u džematu Modra, ta'ziju porodici, rodbini, kolegama i prijateljima, uputio je muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić:

„Zatekla me je i ražalostila vijest o preseljenju na ahiret jednog od najboljih muallima i imama u Islamskoj zajednici, koji je u posljednjih nekoliko godina svoju misiju realizirao na području Medžlisa IZ Sanski Most i Muftijstva bihaćkog. Ibro ef. Halilović po svom imenu i prezimenu me je i podsjećao na Ibrahima, a.s., koji je bio Halilullah – Božiji prijatelj. Kur'an spominje Ibrahima, a.s., da je bio brižan i blag, a sa druge strane da je svojim djelima dokazao da je vrijedan koliko i cijeli ummet, tj. šira muslimanska zajednica. E baš takvog ćemo pamtiti Ibru ef. Halilovića. Blag, nenametljiv, pristojan i drag, a sa druge strane veoma vrijedan, požrtvovan i predan misiji koju je obnašao. Njegova trajna preokupacija je bila kvalitetan rad sa polaznicima mekteba. S toga će on sa sobom ponijeti dobra djela proistekla iz poučavanja Allahovoj knjizi i vrijednostima naše časne vjere. Svi mi, a posebno njegovi učenici u mektebu, kolege imami i džematlije će ga zauvijek pamtiti kao čovjeka koji je ostavljao dojam čestitog insana, pravog vjernika i istinskog muallima. Njegovoj majci Ramziji, supruzi Begzadi, kćerkama Muameri, Amini, Sumeji i Edini, kao i ostaloj rodbini i prijatejima, Medžlisu IZ Sanski Most i Islamskoj zajednici u cjelini izražam ta'ziju i suosjećanje i molim Gospodara da Ibru ef. smjesti u najljepše džennetske odaje, a njegovim najbližima podari sabur-i džemil. Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un!“

Ta'ziju porodici Halilović je uputio i predsjednik Udruženja ilmijje Nesib ef. Hadžić, a dženazi rahmetli Ibri ef. Haliloviću, koja je održana u četvrtak 05. maja, prvo u Kruščici (MIZ Vitez) a nakon toga i u rodnom Topčić Polju (MIZ Zenica) ispred Glavnog odbora Udruženja ilmijje prisustvovao je član GO Elvir ef. Tolja.  Ibro ef. Halilović je u nekoliko navrata biran i za delegata u Skupštini Udruženja ilmijje.

Molimo Uzvišenog Gospodara da se Ibri ef. smiluje i podari mu lijepi dženet, a porodici istinski sabur!

Šejh Sirrija ef. Hadžimejlić je obnašao funkciju šejh-ul-mešaiha, bio je na čelu Tarikatskog centra u BiH od 2009. godine. Predstavljao je Tarikatski centar BiH na svim značajnim vjerskim manifestacijama u zemlji i inostranstvu. Zalagao se za ravnopravnu zastupljenost Tarikatskog centra BiH u okviru svih nivoa Islamske zajednice u BiH.

Sirrija ef. Hadžimejlić je rođen 2. januara 1942. godine, u Radinovićima pored Visokog.

Diplomirao je u Damasku 1972. godine u Višoj šerijatskoj medresi Furkan. Nakon toga je 37 godina radio kao imam, hatib i muallim širom Bosne i Hercegovine. Za to vrijeme pomagao je u izgradnji nekoliko džamija i mekteba.

Penzionisan je 1997. godine, a zatim je u svom rodnom mjestu sagradio tekiju, gdje je nastavio sa svojim vjersko-obrazovnim aktivnostima.

Dženaza će biti obavljena sutra ispred tekije u Radinovićima u 15.00 sati, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera.

(Preporod.info)