@article{Medara_2022, title={HANIKASI U BOSNI I HERCEGOVINI I NJIHOVA TRANSFORMACIJA U MEDRESE}, volume={18}, url={https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1454}, DOI={10.26340/muallim.v18i69.1454}, abstractNote={<p><strong>UDK 37.014.521:28(497.6)</strong></p> <p>Širenju islama i bogate islamske kulture i civilizacije, veliki doprinos dali su i mnogobrojni derviški redovi, nastajali i razvijani širom islamskog svijeta. Tesavvufsko učenje i visoka sufijska etika širila se posredstvom sufijskih institucija, identičnih ili s malim jezičkim i funkcionalnim razlikama, nazvanih imenima, hanikah, ribat i zavija (tekija). Hanikah je mjesto povlačenja derviša u osamu, sufijskog boravka i okupljanja radi zikra i razgovora.1 Ribati su vezani za područja s arapskim stanovništvom i služili su za odbranu muslimanskog teritorija od neprijateljskih napada. U kasnijem periodu služili su kao mjesta osamljivanja (halvet), u koja bi dolazile osobe koje se žele, određeno vrijeme, odvojiti od drugih osoba, a vrijeme posvetiti isključivo sjećanju i ljubavi prema Bogu. Zavija je spoj hanikaha i ribata, skromna građevina koju bi osnovao šejh, odmah nakon vojnog osvajanja nekog područja i predstavljala je sponu s lokalnim stanovništvom i okosnicu nastanka urbane sredine.</p>}, number={69}, journal={Novi Muallim}, author={Medara, Azra}, year={2022}, month={Jul.}, pages={63–75} }