@article{Avdukić_Efendić_Mešković_2022, title={UJEDINJENJE AKTUELNOG DISKURSA O ISLAMU, FINANSIJAMA I EKONOMIJI U SVRHU STVARANJA SLUČAJA ISLAMSKE MORALNE EKONOMIJE}, volume={22}, url={https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1899}, DOI={10.26340/muallim.v22i88.1899}, abstractNote={<p><strong>UDK </strong><strong>330:28</strong></p> <p>Osnivači islamske ekonomije odgovorili su na izazove s kojima su suočeni kapitalizam i socijalizam pokušavajući izgraditi ekonomsku teoriju koja se temelji na islamskoj ontološkoj osnovi, vrijednostima i praksama. Ovaj novi ekonomski model i pokušaj teorije ostaje nedovršen projekt uglavnom zbog prioritiziranja islamskih finansija kao njegove operativne forme. Međutim, ovo istraživanje tvrdi da bi se umjesto razvijanja islamskog ekonomskog sistema na neoklasičnoj ekonomiji, islamska ekonomija trebala graditi na okviru političke ekonomije koji vodi ka islamskoj političkoj ekonomiji, a u svom sadržaju treba je potkrijepiti moralnom ekonomijom. Njezin krajnji cilj je reintegracija ljudskog blagostanja i socijalne pravde. Ovo shvaćanje također naglašava duhovne aspekte u pogledu dobrobiti društva osim materijalne dobrobiti, te ugrađenost u smislu ekonomije koja je ugrađena u sistem vrijednosti tako što ima i neekonomske faktore koji definiraju ekonomsko ponašanje. Stoga ovaj rad ima za cilj konstruirati islamsku ekonomiju kao moralnu ekonomiju, oblikujući islamsku moralnu ekonomiju i identificirajući implikacije i posljedice islamskog morala u vođenju islamske moralne ekonomije. Islamska moralna ekonomija pruža okvir kroz koji je moguća procjena islamskog bankarstva i finansija, uz zaključak o njihovom socijalnom neuspjehu. Ovaj članak pruža komparaciju tržišne i islamske moralne ekonomije, podsjeća da islamska moralna ekonomija nije samo fenomen savremenog doba nego su institucije poput hisba i ahilika postojale stoljećima ranije, a preteča su današnjih nadzornih i edukacijskih institucija. Članak također pruža kritički osvrt na današnju praksu islamskih finansija u svjetlu islamske moralne ekonomije. Zaključujemo da islamsko bankarstvo kao njena operativna forma nije ispunilo očekivanja islamske moralne ekonomije zbog oponašanja konvencionalnih banaka i orijentiranosti ka maksimizaciji profita, što je obilježje neoklasične ekonomske škole.</p>}, number={88}, journal={Novi Muallim}, author={Avdukić, Alija and Efendić, Velid and Mešković, Admir}, year={2022}, month={Feb.}, pages={52–60} }