Novi Muallim

Značajan iskorak ka istraživanju i proučavanju historije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Sumeja Ljevaković-Subašić — 2025-02-20

(Bibliografi ja radova o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini: period između dva svjetska rata I i II, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Sarajevo, 2024, 428 i 430 str.)

Uvodnik

Elvir Duranović — 2025-02-20

Problem obrazovanja imama i savremenost – uloga Novog muallima

Mevludin Dizdarević — 2025-02-20

UDK: 28-725:37
28:005.9

U radu je tematiziran i teorijski propitan problem edukacije imama i vjeroučitelja u kontekstu mnogolikih savremenih gibanja i socioloških, kulturnih i inih mijena koje se reflektiraju na ovaj proces. Poseban fokus je dat na ulogu časopisa Novi muallim kao doprinosa ovom dragocjenom procesu. Edukacija imama je bitna, možda i najbitnija zadaća Islamske zajednice u cilju realizacije njene misije i vizije ili, bolje, njene ustavne obaveze. No, ovaj zadatak nalazi se pred stalnim izazovima na koje treba adekvatno odgovoriti i anticipacijskom sviješću ih sagledavati. Edukacija imama i drugih učitelja vjere odvija se u tri etape: medresanski period, visokoškolski period i profesionalna faza koja se zasniva na konceptu „stalnog učenja“, a koja se odvija tokom zaposlenja i vršenja uloge imama. Nijednu od ove tri faze ne bismo trebali zanemariti u procesu dosezanja ciljeva Islamske zajednice, a to su kompetentni učitelji vjere koji jedino mogu iznijeti odgovornu zadaću Islamske zajednice.

Konceptualizacija javnosti u svjetlu izvora islama

Ekrem Tucaković — 2025-02-20

UDK: 316.653:28
32.019.5:28

Uprkos nedvosmislenim kur'anskim i hadiskim poticajima na društveni angažman muslimana, određena tumačenja izvora islama ostavljaju uvjerenje kako islam značajno limitira javno i aktivno kritičko promišljanje i angažirano društveno zagovaranje, naročito ukoliko te aktivnosti odudaraju od politike i prakse vladajućih struktura. Iz takvih pristupa i tumačenja poruke islama razumije se da su ograničene mogućnosti za konstituiranje aktivne i pluralne javnosti u muslimanskim društvima. Da li je, zaista, to tako? U ovom tekstu se propituje takav pristup i naglašava značaj teološko-teorijskog promišljanja javnosti kroz izvore islama, s uvjerenjem da će tekst potaknuti druge kredibilne muslimanske autore da se ozbiljnije i studioznije posvete ovom značajnom društvenom području iz pozicije izvora islama. Autor izražava uvjerenje da izvori islama daju širok okvir u kojem se može razvijati koncept javnosti komplementaran s islamskim vrijednostima koje je potrebno ugrađivati u savremene teorijske rasprave i komunikološke prakse.

Znanje alima je svjetlost koja stalno obasjava, nevezano za vrijeme i mjesto

Senada Tahirović — 2025-02-20

UDK: 28-725:37(047.53)
376.7:28-725

U razgovoru povodom objavljivanja 100. broja časopisa Novi muallim, reisul-ulema dr. Husein Kavazović ističe ulogu Novog muallima u očuvanju islamske misli, doprinosu savremenom obrazovanju i povezivanju s globalnim intelektualnim tokovima. Osvrće se i na reformu obrazovnih institucija Islamske zajednice, prilagođavanje programâ potrebama modernog društva, te specifične izazove muslimanske dijaspore, poput očuvanja identiteta i borbe protiv islamofobije. Posebno ističe važnost kritičkog promišljanja tradicije i neprekinutog intelektualnog usavršavanja.

Ulaganje u nastavni kadar je pretpostavka svih uspjeha

Elvedin Subašić — 2025-02-20

UDK: 28:371.213(497.6)(047.53)

Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu (FIN) je najvažnija visokoškolska obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dekan FIN-a prof. dr. Mustafa Hasani u intervjuu govori o ulozi imama i mualima shodno njihovoj misiji, ali i očekivanjima društva u savremenom dobu, te izazovima u obrazovanju studenata ovog fakulteta koji su ujedno i kadar Islamske zajednice u BiH kao imami, hatibi, mualimi, nastavnici islamske vjeronauke u školama i profesori islamskih nauka. Pored usklađivanja nastavnog plana i programa s visokim naučno-obrazovnim standardima, zahtjevima vremena te potrebama Islamske zajednice radi organizacije vjersko-prosvjetnih aktivnosti u bosanskohercegovačkom društvu i dijaspori, tu su i izazovi adekvatnog razumijevanja različitih izraza subjektivne duhovnosti kod mladih koji ne nastoje svoju religioznost definirati u okviru institucionalnog tumačenja islama u Bosni i Hercegovini. Profesor Hasani se osvrnuo i na kontinuitet reformi na ovom fakultetu te novoj reformi visokog obrazovanja koju sprovodi Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Profesionalna recepcija Novog muallima kod imama i vjeroučitelja

Izet Pehlić — 2025-02-20

UDK: 050.48:001:28

Predmet ovog istraživanja je profesionalna recepcija časopisa Novi muallim kod imama i vjeroučitelja. Cilj istraživanja bio je da se kvalitativnim istraživanjem stavova eksperata i kvantitativnim istraživanjem stavova imama i vjeroučitelja dobiju empirijske spoznaje o profesionalnoj recepciji Novog muallima. U istraživanju je korišten miks metod. Od istraživačkih instrumenata korišteni su: Polustrukturirani ekspertni intervju, Anketni upitnik o profesionalnoj recepciji Novog muallima za imame i Anketni upitnik o profesionalnoj recepciji Novog muallima za vjeroučitelje. Istraživački uzorak činilo je 5 eksperata, 114 imama i 120 vjeroučitelja.

Rezultati kvantitativnog istraživanja pokazali su kako vjeroučitelji u statistički značajno većoj mjeri u odnosu na imame procjenjuju boljim kvalitet ispunjenosti očekivanja od Novog muallima: ispunjava im očekivanja u područjima duhovnog vođenja, obrazovanja, inspiracije, kritike i analize, zajedničke povezanosti i promocije vrijednosti. Rezultati su pokazali kako imami smatraju da im Novi muallim pruža značajnu podršku u smislu resursa, informiranja, kvaliteta sadržaja, teološke edukacije, interpretacije vjerskih tekstova, aktuelne tematike, dijaloga i razumijevanja, te procjenjuju da on ima i stanovita ograničenja. Također, vjeroučitelji smatraju da im Novi muallim pruža značajnu podršku u područjima edukacije, duhovne podrške, obavještavanja o aktuelnim događanjima, promoviranja vrijednosti, metodike nastave, dubljeg razumijevanja islamskih nauka, aktuelne tematike, prostora za diskusiju i dijalog, te procjenjuju da on ima i stanovita ograničenja.

Rezultati kvalitativnog istraživanja pokazali su izvjesnu prisutnost Časopisa u prostoru dubljeg, egzistencijalnog značenja vjerske prakse u životu, prostoru osjetljivosti za interpretaciju užeg i šireg konteksta, ali i značajne mogućnosti intenziviranja ovakvih potencijala Časopisa, a još i izrazitije na potrebu za tekstovima koji su prilog pomjeranju osobnih teoloških razumijevanja i traženja u toj domeni, te otvaranje potrebe za značajnijom sukonstrukcijom Časopisa.

Izveden je zaključak kako istraživački rezultati mogu biti osnova za razvoj kvaliteta Novog muallima, a naročito u području očekivanja imama i vjeroučitelja da im Novi muallim pruži stručnu podršku.

Analiza čitanosti i citiranosti časopisa Novi muallim (2000-2024)

Ejla Ćurovac — 2025-02-20

UDK: 001.3:050NOVI MUALLIM"2000/2024"

U ovom radu analizira se čitanost i citiranost radova objavljenih u časopisu Novi muallim u periodu dvadeset i pet godina njegovog izlaženja. Podaci su prikupljeni iz CEEOL-a (Central and Eastern European Online Library) i OJS-a (Open Journal Sistem) u pogledu čitanosti članaka Novog muallima, dok se za analizu citiranosti koristila baza Google Scholar.

Utemeljitelji „Muslimanskog muallimskog i imamskog društva“ i pokretači časopisa Muallim

Elvir Duranović — 2025-02-20

UDK: 050:28NOVI MUALLIM"1910/2024"

„Muslimansko muallimsko i imamsko društvo“ formalno je osnovano 1909. godine. Međutim, sve važne odluke za osnivanje Društva donesene su na Inicijativnoj skupštini održanoj u septembru 1908. godine. Na ovoj skupštini iz 1908. definirano je ime Društva, usvojena su njegova Pravila te doneseno niz zaključaka čijim sprovođenjem su se godinu kasnije, 1909, stvorili uslovi za njegovo formalno osnivanje. Jedan od zaključaka Inicijativne skupštine 1908, shodno Pravilima Društva, bilo je zaduženje Glavnom odboru da po mogućnosti ustanovi stručni staleški list, što je pokretanjem Muallima 1910. godine i realizirano. Autor u radu zastupa tezu da su stvarni utemeljitelji „Muslimanskog muallimskog i imamskog društva“ koje je pokrenulo časopis Muallim delegati s Inicijativne skupštine održane 1908. godine, njih 155, čija imena se, na osnovu arhivske građe iz Gazi Husrev-begove biblioteke, u tekstu pojedinačno navode.

Korelacija nastave arapskog i engleskog jezika u srednjoškolskim odgojno-obrazovnim institucijama Islamske zajednice

Zehra Alispahić — 2025-02-20

UDK: 371.3:811.111
371.3:811.411.21

Rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja stavova i zadovoljstva učenika i nastavnika statusom arapskog i engleskog jezika u nastavnom procesu srednjoškolskih odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice te postojanost, mogućnosti i stvarne efekte korelacije nastave arapskog i engleskog jezika koje su predviđene postojećim nastavnim planovima i programima. Istraživanje je realizirano tokom mjeseca novembra školske 2024/2025. godine putem Google obrasca upitnika na uzorku od 905 učenika i 28 nastavnika arapskog i engleskog jezika s prostora Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Republike Hrvatske i Crne Gore.

MUHAREM-EFENDIJA HASANBEGOVIĆ, LICE I OBRAZ NACIJE I VJERE

Mustafa CERIĆ — 2025-02-20

IMAM JE UČITELJ, VOĐA I TEMELJNI STUB ISLAMSKE ZAJEDNICE

Elvedin SUBAŠIĆ — 2025-02-20

U povodu 100, jubilarnog broja Novog Muallima osvrnuli smo se na ulogu imama u današnjici kao temeljnog nosioca mualimske misije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Svoj kratki osvrt o ulozi imama u našem društvu dali su direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz Mensur-ef. Malkić, predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić i glavni imam MIZ Bosanski Šamac i MIZ Odžak Safet-ef. Karahmetović, koji je ipredsjednik Skupštine Udruženja ilmijje.

Prilog raspravi o reformi visokog obrazovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Pozicija predmeta Kiraet (Učenje Kur'ana)

Abdul-Aziz Drkić — 2025-02-20

UDK 378:37.014.3:28(497.6)

Rad je nastao kao doprinos aktuelnoj raspravi o reformi visokog obrazovanja Islamske zajednice i sadrži historijski pregled zastupljenosti predmeta Kiraet u nastavnim planovima medresa i Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. U radu se govori o značaju kiraetskih kompetencija za imame i poziciji predmeta Kiraet kroz brojne reforme nastavnih planova i programa medresa i Fakulteta. Rad nudi i poseban osvrt na poziciju Kiraeta na Fakultetu islamskih nauka, nastavnim sadržajima koji se obrađuju kroz četiri semestra studija i očekivanim kiraetskim kompetencijama svršenika Fakulteta.

Efekti djelovanja izražavanja zahvalnosti na psihološko blagostanje djece i mladih

Almira Isić-Imamović — 2025-02-20

UDK: 159.922.7

Cilj rada je predstaviti rezultate istraživanja o efektima djelovanja izražavanja zahvalnosti na psihološko blagostanje djece i mladih. Zahvalnost predstavlja osobinu ili dispoziciju ličnosti koja se manifestira u sklonosti prepoznavanja pozitivnih akcija drugih i reagiranju emocijom zahvalnosti, a također i socijalnu emociju koja se javlja u trenutku kada osoba postane svjesna doživljenog pozitivnog i neočekivanog događaja, dok subjektivno psihološko blagostanje predstavlja mentalno stanje koje se odnosi na pozitivnu ili negativnu evaluaciju vlastitog života, kao i na prijatne ili neprijatne afektivne reakcije izazvane evaluacijom vlastitih životnih iskustava. Dosadašnji naučnici najviše su se bavili ispitivanjem efekata izražavanja zahvalnosti na psihološko blagostanje ljudi. Kada su u pitanju djeca i mladi, dokazali su da izražavanje zahvalnosti djeluje pozitivno i na psihološko blagostanje djece i mladih, tj. da razvija ugodno mentalno stanje koje se na kognitivnom planu manifestira kroz izražavanje općeg zadovoljstva životom, zatim kroz optimističnost i ispunjenost nadom uz očekivanje pozitivnih ishoda u životu te zadovoljstvo školom, na emocionalnom planu kroz doživljavanje prijatnih osjećanja, a na socijalnom planu kroz spremnost na opraštanje, pomaganje drugima i integraciju. Naučnici su dokazali da se može i uvježbavati izražavanje zahvalnosti kod djece i mladih putem tehnika zahvalnosti, i na taj način ciljano intervenirati u pravcu poboljšanja njihovog psihološkog blagostanja.

Fizičko nasilje nad djecom i ženama u hadiskoj perspektivi

Fadilj Maljoki — 2025-02-20

UDK: 28:372.2

Pored uvoda i zaključka, ovaj rad se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu predstavljeni su hadisi u kojima se afirmiraju dostojanstvo i prava djece i žena te čija je poruka da je potrebno mijenjati postojeće društveno-kulturne standarde s ciljem poboljšanja njihovog statusa i veće brige o njima. Ovi hadisi, ističe se u radu, snažan su argument protiv fizičkog nasilja nad tretiranim kategorijama ljudi. Drugi dio bavi se vjerodostojnošću hadisa koji su direktno ili indirektno vezani za fizičko nasilje nad djecom i ženama kao principom koji treba uzeti u obzir prilikom razmatranja ove teme. Treći i posljednji dio rada tematizira pitanje tumačenja vjerodostojnih prividno problematičnih hadisa vezanih za predmetnu temu. Kada je riječ o ovakvim hadisima, zaključak ovog rada je da do njihovog pogrešnog razumijevanja i instrumentalizacije dolazi uslijed zanemarivanja principa hermeneutike putanje, zapostavljanja njihove pragmatičke funkcije i njihovog tumačenja kroz prizmu feminističke hermeneutike modernističkog usmjerenja.

EL-ME'ĀRIDŽ: UPOZORENJE PORICATELJIMA ISTINE

Almir Fatić — 2025-02-20

UDK: 28-254

Autor u radu donosi tefsir sure El-Me'āridž, 70. kur'anske sure, koja ima 44 ajeta. Riječ el-me'āridž je množina od el-mi'rādž ili el-ma'redž – ljestve, stube, stepenice, mjesto uspona, uspon. Sura El-Me'āridž objavljena je u Mekki, vjerovatno u srednjem mekkanskom periodu, kada su poricatelji Istine čuli Poruku više puta, ali su je arogantno odbili, počeli je ismijavati i sarkastično tražili da ih zadesi kazna kojom im se prijetilo. Glavna tema ove sure je upozorenje poricateljima Istine zbog njihovog negiranja i ismijavanja objavljenih istina kao što su Proživljenje, Ahiret, Džennet i Džehennem. Čitava ova sura odgovara na ova njihova poricanja. Početak, sredina i kraj ove sure govore o Sudnjem danu.

Uvod u kur’ansku suru Jā Sīn

Mensur Kerla — 2025-02-20

UDK: 28-254

Ovaj rad istražuje odabrane teološke, lingvističke i kontekstualne dimenzije kur’anske sure Jā Sīn, pružajući temelj za daljnje analize i dublja promišljanja o njenim porukama. Rad naglašava važnost svakodnevnog učenja i razumijevanja sure Jā Sīn kao ključnog elementa vjerničkog života. Istražuju se etimologija naziva sure, njen sadržaj, povodi objavljivanja te temeljne intencije i tematske cjeline. Poseban fokus stavljen je na početna slova (fawātiḥ as-suwar), njihove moguće interpretacije i simbolički značaj. Rad analizira osnovne poruke sure, uključujući temelje vjerovanja poput tevhida, objave, poslanstva i eshatologije, uz propitivanje autentičnosti nekih predanja i utemeljenosti uvriježenih tradicija i praksi vezanih uz njeno učenje.

Kritika determinizma u hazreti Mevlaninom intelektualnom opusu: afirmacija slobodne volje u predanosti Bogu

Bajram Dizdarević — 2025-02-20

UDK: 141.336
28-18

Pitanje slobodne volje jedno je od pitanja koja su zaokupljala pažnju mnogih teologa, filozofa, mistika, bez obzira na njihov religijski bekgraund odnosno tradiciju iz koje potiču. Prosto, riječ je o pitanju koje nadilazi religijski partikularizam, te koje se u izvjesnom smislu tiče svakoga čovjeka. Mogli bismo ustvrditi da ne postoji osoba koja sebi barem jednom u životu nije postavila pitanje koje upravo pomenuti rad problematizuje: da li se ona opredjeljuje da nešto učini, te naposlijetku snagom vlastitoga izbora i volje to čini, ili je ukupnost postupanja determinirana nedjeljivom i apsolutnom Božijom voljom. Naravno, pitanje odgovornosti pomalja se naporedo s pitanjem slobodne volje i prosto je od njega neodvojivo, ali jednako tako i s razumijevanjem Božije volje. U prvom dijelu rada planiramo istaknuti nužnost pluralnosti unutar muslimanskog mišljenja, budući da je to, između ostaloga, uslovljeno ljudskom intelektualno-karakternom različitošću ali i mnogostrukošću društveno-političkih okolnosti koje utiču na formiranje novih teoloških sistema. U drugom dijelu rada usredsredit ćemo se na hazreti Mevlanino razumijevanje ljudske slobodne volje unutar apsolutnosti Božije volje, budući da uklon koji pomenuti sufija pravi, u odnosu na dijalektički teološki spektar, pomaže i osposobljava i običnoga čovjeka da pomenuto pitanje razumije i, uslovno rečeno, u vlastitom srcu razriješi.

Akademik prof. dr. Mehmed Begović u svjetlu neobjavljene arhivske građe

Ruhulah Hodžić — 2025-02-20

UDK: 929Begović M.

U ovom radu predstavljen je životni i profesionalni put dr. Mehmeda Begovića, jednog od najistaknutijih i najangažiranijih bošnjačkih intelektualaca, koji je živio i djelovao u 20. stoljeću. Cilj ovog rada je da se, na temelju neobjavljenih arhivskih dokumenata, prikaže biografija dr. Begovića s posebnim osvrtom na njegovu blistavu i impresivnu akademsku karijeru. U prvom dijelu rada predstavljeno je njegovo školovanje u Lastvi, Sarajevu, Mostaru, Beogradu i Alžiru. Njegova izvanredna pedesetogodišnja karijera univerzitetskog profesora na Pravnom fakultetu u Beogradu predstavljena je u drugom dijelu rada u kojem je i prikazan najveći broj neobjavljenih dokumenata koji se danas čuvaju u Arhivu Pravnog fakulteta u Beogradu. Poseban doprinos dr. Begovića ogleda se u njegovoj saradnji i doprinosu razvoja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, što je prikazano u trećem dijelu rada. Na kraju rada prikazan je izvod iz njegove bibliografije, manje poznati detalji iz života te sjećanja njegovih kolega, prijatelja i saradnika.

Fatima Fočak-Mujezinović (1917-1980) - uzorita Bošnjakinja

Ferid Dautović — 2025-02-20

UDK: 929Mujezinović F.

Fatima Fočak je rođena 8. augusta 1917. godine u Sarajevu, u ulici Vratnik mejdan 50. Otac joj je bio poznati sarajevski alim Abdulah-ef., a majka Almasa, „bula“, rođena Berberović. Završila je Islamsku vjersku žensku školu (Gazi Husrev-begovu žensku medresu) 1943. godine. Svoj radni vijek počela je kao pomoćni prefekt - odgajateljica u internatu ženske medrese, zatim kao mualima u Skender-pašinom ženskom mektebu i mektebu Ahmedage Hende na Vratniku. Godine 1954. Fatima Fočak, u 37. godini života, udala se za Mehmeda Mujezinovića koji je tada imao 41 godinu. H. Fatima i h. Mehmed ef. su imali dvoje djece: Mustafu i Aminu. Uz istaknuti mualimski rad po mektebima i školama posebno se isticala svojim vazu-nasihatima. Bila je, također, i društveno aktivna. Kada se formirala ženska sekcija „El-Hidaje“ 1942. godine ona je među prvima bila njen član, a onda i predsjednik privremenog odbora. Kada je osnovana ženska podružnica sekcije „Mladi muslimani“ u Sarajevu 5. oktobra 1943. godine priključila joj se i Fatima Fočak koja je izabrana za njenog predsjednika. Kao humanitarni aktivista pomagala je u zbrinjavanju muhadžira tokom Drugog svjetskog rata, spašavanju njihove djece, te prikupljanju priloga u novcu i naturi preko Islamske zajednice i „Merhameta“. U toku Drugog svjetskog rata bila je angažirana kao vjerska odgajateljica u dječijem domu Fužine – Gorski kotar (Hrvatska), gdje su bila smještena muslimanska muhadžirska djeca.

Reakcija Bošnjaka Zenice na štrajk u Gazi Husrev-begovoj medresi 1972. godine

Hikmet Karčić — 2025-02-20

UDK: 373.5.014.521(497.6Zenica)
28-754-9(497.6Zenica)

Štrajk učenika Gazi Husrev-begove medrese 1972. godine predstavlja važan, ali slabo istražen događaj u povijesti bošnjačko-muslimanskog društva u socijalističkoj Jugoslaviji. Učenici ove vjerske obrazovne ustanove započeli su štrajk koji je trajao dva mjeseca i šest dana, izazvavši pažnju medija i vlasti. Iako je zvanični narativ bio da je štrajk osuđivan, arhivska istraživanja ukazuju na postojanje neideoloških muslimanskih grupa koje su podržavale poboljšanje statusa učenika i reforme u medresi. Ovaj rad analizira dva do sada nepoznata dokumenta vezana za sastanke u Zenici 1972. godine, koji svjedoče o nastojanjima za unapređenjem obrazovnog sistema i reformi unutar Islamske zajednice. Ovi događaji imali su dugoročne posljedice na bošnjačko-muslimansko društvo i njegov odnos prema obrazovnim institucijama.

Besa – izgovorena riječ

Hasan Džilo — 2025-02-20

UDK: 343.14:392(497.15)(=18)

Besa je sastavni dio albanskog identiteta na Balkanu. Radi se o jednoj usmenoj tradiciji koja je prerasla u instituciju i način ophođenja među ljudima koju ne može zamijeniti nijedna norma, što reguliše individualna i društvena ponašanja ljudi, bilo da se radi o političko-pravnoj, građansko-pravnoj, krivično-pravnoj ili religijskoj. Besa se najprije odnosi na izgovorenu (datu) riječ, obećanje i zaštitu gosta. A onda se njezino značenje odnosi i na ponašanja koja imaju socijalno značenje kada je riječ o zaštiti zajednice i jačanja etničke samosvijesti. Ne ispuniti datu riječ znači zapasti u tjeskobu, ne izbjeći vječnu krivicu, riječ ostaje, a krivica se nosi u grob. Pogaziti riječ nekad je bilo teže i od najužasnije patnje, teže i od smrtne bolesti, teže čak i od same smrti. Ne održati datu riječ značilo je vječnu krivicu koja ne izbacuje svoju težinu, poput najteže boli i najrušilačkijeg rata koji nekada znaju izbaciti svoju težinu. Stoga, svođenje značenja bese na vjerovanje – kako je prisutno u mnogim raspravama – ne pogađa centar rasprave. Njeno je značenje mnogo dublje od vjerovanja.