https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1 <p><strong>ISSN 1512-6560<br /></strong><strong>E-ISSN 2566-3208</strong></p> <p><em>Novi Muallim </em>je stručni časopis koji je otvoren autorima koji se bave temama i pitanjima obrazovanja i odgoja u širem i užem smislu. Specifični interes <em>Muallima </em>predstavljaju teme, pitanja i problemi islamskog vjerskog obrazovanja i odgoja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, vojsci i drugim ustanovama i institucijama. Tematska osnova <em>Muallimovih </em>istraživanja i zanimanja predstavlja islamsko obrazovanje i odgoj u okviru vjerske pouke, srednjih vjerskih škola (medresa), islamskih pedagoških fakulteta i Fakulteta islamskih nauka. Časopis pažnju usmjerava prema tradicionalnim i savremenim faktorima relevantnim za odgoj i obrazovanje. U svim ovim i drugim područjima <em>Novi Muallim </em>prati teorijska i praktična dostignuća i iskustva u svijetu, u našim obrazovnim zavodima i ustanovama i posebno u islamskom svijetu te kod nas, u Islamskoj zajednici, odnosno u radu imama, muallima i nastavnika.</p> UDRUŽENJE ILMIJJE IZ U BIH bs-BA Novi Muallim 1512-6560 <p><strong>Naknada:</strong></p> <p> a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.</p> <p><strong>Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:</strong><br /><br /></p> <ol type="a"> <ol type="a"> <li>Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci <a href="http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/hr/" target="_new">Creative Commons imenovanje </a>koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.</li> <li>Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.</li> </ol> </ol> https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2154 <p><strong>UDK<br></strong><strong>2-18:17.02]:575<br></strong><strong>28-18:17.02]:575</strong></p> <p>Esej tematizira pitanja etike stvaranja, rađanja i umiranja u područjima nauke i religije, a u kontekstu graničnih situacija čovjeka i čovječanstva. Ma koliko se dometi nauke i njezinih moći uvažavali kao veliki i smatrali takvim, još uvijek se etička pitanja javljaju ne samo kao korektiv naučnim poduhvatima i scijentističkim uvjerenjima, već i kao cijeli skup životnih zapitanosti: Šta to jeste zadaća čovjekova u njegovom životu koji mora skončati smrću? Esej polazi sa stanovišta da čovjek neće moći iza sebe ostaviti one svoje granične situacije, neće ih se moći lišiti, ma koliko mu nauka podarila velike dosege u poznavanju svoje naravi i prirode u kojoj se rađa, živi i umire.</p> <p>&nbsp;</p> Enes Karić Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 3 6 10.26340/muallim.v26i102.2154 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2155 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-23-14:81'373.612.2</strong></p> <p>Upotreba opće imenice B/bog u razgovornom stilu, u konverzaciji, nije neuobičajena, naprotiv. Takvoj praksi teško je u principu prigovarati upravo s obzirom na specifičnosti razgovornog funkcionalnog stila koji podrazumijeva – raznim vrstama konteksta – na kojeg Boga govornik misli jer to određuje govornikova “prethodno sadržanaˮ vjeroispovijest, odnosno određuju razne vrste konteksta. Međutim, religijske tekstove, posebno one koji predstavljaju izvore islama, karakterizira tzv. sakralni funkcionalni stil u kome supstitucija vlastite imenice Allah općem imenicom B/bog (ispisano velikim ili malim početnim slovom) mijenja suštinski kōd cijeloga teksta i na taj način religijski/sakralni tekst čini “neopredijeljenimˮ, zamagljenim u odnosu na ono što je islamu najbitnije, a to je diferenciranje islamskoga monoteizma u odnosu na sve druge religije, pa i na tzv. monoteističke religije. Kurʼanska eksplikacija je rezolutna i kategorična, kristalno jasna: <em>Nema nikakvoga boga osim Allaha</em>. Najzad, Kurʼan je objavljen ljudskome rodu preko poslanika Muhammeda, a.s., upravo kao intervencija na sve devijacije koje su se tokom hijeropovijesti i povijesti vršile u domenu čistoga monoteizma. U skladu s tim, Kurʼan na više mjesta eksplicira da je Allah drukčiji u odnosu na Boga kako ga predstavljaju čak i jevrejska i kršćanska religija. Previđanje ovog višekratno ekspliciranog iskaza u Kurʼanu, u ime navodne istovjetnosti Boga u monoteističkim religijama – a sve to u sakralnim tekstovima – predstavlja “redukciju čistogˮ islamskog monoteizma, pa samim tim i poslanja Muhammeda, a.s.</p> Esad Duraković Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 7 13 10.26340/muallim.v26i102.2155 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2156 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:</strong> <strong>37.014.525-053.2(497.6)</strong></p> <p>Temeljno opredjeljenje našeg rada jeste oslovljavanje pitanja mekteba i mektepske pouke s akcentom na utjecaj mekteba na moralnu orijentaciju polaznika mektepske pouke i mladih u cjelini. Činjenica je da mekteb ima svoju dugu historiju u Bosni i Hercegovini i datira još od prije pada Bosne u okrilje Osmanske Države. Mektepska pouka prolazila je razne faze u svim tim burnim stoljećima, ali je uvijek postojala i igrala veću ili manju ulogu u odgojno-obrazovnom procesu. Rad tematizira stanovite dileme u vezi s mektebom i nastoji ukazati na činjenicu prema kojoj je mekteb najčešće imao odgojnu, a tek onda obrazovnu ulogu u zajednici. Nastojimo pokazati da mekteb, uprkos svim izazovima s kojima nas savremenost suočava, može doprinijeti moralnom formiranju djece kroz autoritet mualima, koji je centralna figura u mektepskoj pouci. Rad predstavlja teorijsku analizu historijata mekteba i njegove uloge u definiranju moralnog identiteta i obogaćen je višedecenijskim iskustvom autora u mektepskom radu.</p> Mevludin Dizdarević Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 14 20 10.26340/muallim.v26i102.2156 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2157 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28: 371.13:374.7-057.85</strong></p> <p>Rad se bavi značajem kontinuiranog stručnog usavršavanja mualima u kontekstu odgojno-obrazovnog procesa unutar Islamske zajednice. U tekstu se govori o važnosti održavanja konzistentne strukture u oblasti obrazovanja. Naglašava se potreba da pojedinci budu svjesni vlastitih vrijednosti, morala i slobode, te da budu otvoreni za prihvatanje i razvoj novih ideja i perspektiva. Kroz analizu savremenih izazova autor naglašava potrebu prilagođavanja mualima brzim društvenim promjenama, digitalizaciji i globalizaciji. Ističe važnost razvoja pedagoških, didaktičkih, emocionalnih i komunikacijskih vještina, ali i duhovne dimenzije, gdje mualimi trebaju biti uzori u vjeri i moralnom životu. Poseban naglasak stavlja se na institucionalnu podršku kroz programe obuke, seminare i mentorski rad, koji omogućavaju razmjenu znanja i iskustava među mualimima. Kontinuirano stručno usavršavanje doprinosi kvaliteti mektepske pouke, jačanju islamskog identiteta mladih i kreiranju pozitivnog utjecaja na širu zajednicu. Zaključno, autor naglašava da je usavršavanje mualima ne samo profesionalna, već i vjerska dužnost, neophodna za očuvanje duhovnih i odgojnih vrijednosti u savremenom društvu.</p> Enes Svraka Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 21 28 10.26340/muallim.v26i102.2157 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2158 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:37.014.521:371.3]:004.738</strong></p> <p>Ovaj rad istražuje mogućnosti i izazove digitalizacije u mektepskoj pouci. Digitalizacija, kroz pametne table, interaktivne sadržaje, edukativne aplikacije i platforme, pruža priliku za modernizaciju nastave, čineći je zanimljivijom i prilagođenijom savremenim generacijama. Tehnološka pomagala ne samo da pomažu učenicima da lakše savladaju vjerske sadržaje, već i mualimima omogućavaju jednostavniju administraciju putem elektronskog dnevnika i digitalnih baza podataka. Također, digitalizacija nosi i niz izazova. Pitanja kao što su digitalni jaz, potreba za obukom mualima, sigurnosni rizici te očuvanje uloge mualima kao ključne osobe u odgoju djece ističu važnost planskog i strateškog pristupa. U radu se navodi da bi teorija difuzije inovacija mogla poslužiti kao okvir za postepeno usvajanje tehnologije u islamskim obrazovnim ustanovama, omogućavajući ravnotežu između inovacija i tradicionalnih metoda učenja. Samo pažljivo planiran proces digitalizacije može pomoći mektebima da obogate svoje obrazovne programe, a pritom očuvaju temeljne islamske vrijednosti i identitet.</p> Ermin Zahirović Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 29 33 10.26340/muallim.v26i102.2158 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2159 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-774(=163.43)(430)</strong></p> <p>Ovaj rad predstavlja izlaganje glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj<strong> (</strong>IZBNJ) Aldin-ef. Kusura, sa savjetovanja za muftije i glavne imame u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a odnosi se na organizaciju i realizaciju mektepske pouke u dijaspori na nivou džemata i krovne organizacije. Rad je utemeljen na imamsko-mualimskom iskustvu, kao i organizaciji i praćenju mektepske pouke na nivou krovne organizacije, na primjeru Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Radi boljeg razumijevanja okolnosti u kojima djeluju džemati u dijaspori, napravljen je kratak presjek nastanka džemata i krovne organizacije, a potom su iznesene određene poteškoće u radu, kao i izazovi s kojima se susreću džemati i krovna organizacija IZBNJ. Naposljetku su predloženi koraci za uspješniju organizaciju i realizaciju mektepske pouke u dijaspori.</p> Aldin Kusur Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 34 37 10.26340/muallim.v26i102.2159 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2160 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:37.014.525-053.6]:159.955.5</strong></p> <p>U prvom dijelu rada pojašnjena je sama sintagma <em>kritičko mišljenje</em>. Drugi dio govori o <em>filozofiji za djecu</em> (P4C), metodologiji Matthewa Lipmana, koja ima za cilj poticanje i razvijanje kritičkog, kreativnog, brižnog/empatičnog i kolaborativnog mišljenja kod učenika s naznakama implementacije navedene metodologije unutar obrazovnog procesa u svijetu i kod nas. U trećem dijelu poseban akcenat stavljen je i na <em>Hikmah pedagogiju </em>(HP), koja je prilagođeni program P4C- s djelimično drugačijim pristupom, jer HP naglašava islamske perspektive metafizike, epistemologije i etike. Četvrti dio rada obuhvata sami predmet istraživanja koji se odnosi na aktivnosti Mreže mladih u razvijanju kritičkog mišljenja, te da li se i u kolikoj mjeri kultiviraju obrasci kritičkog mišljenja unutar mektepske pouke i koji su to prijedlozi za unapređenje.</p> Sumedin Kobilica Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 38 44 10.26340/muallim.v26i102.2160 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2161 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:37.014.525]:17.022.1</strong></p> <p>U ovom radu predstavljena je osobenost razvoja moralnosti kroz mektepsku edukaciju i udžbenike za mektepsku pouku, uz korištenje Bloomove taksonomije i teorije učenja usmjerene na razvoj kompetencija. Specifičnost mektepske edukacije ogleda se u integraciji znanja, vjerovanja i djelovanja, čime se formira cjelovita moralna ličnost učenika s izraženom unutrašnjom motivacijom za pridržavanje moralnih principa i osjećajem odgovornosti prema zajednici. Analizom je utvrđeno da udžbenici jasno ističu moralna znanja, vrijednosti i vještine, dominantno predstavljajući sadržaje s formativnim karakterom. Ovaj pristup omogućava učenicima usvajanje teorijskih moralnih normi, kao i njihovu praktičnu primjenu u svakodnevnom životu. Zaključak ističe važnost kontinuiranog unapređenja udžbenika i potrebu daljih istraživanja praktičnih efekata njihove primjene.</p> Ramiz Joldić Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 45 50 10.26340/muallim.v26i102.2161 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2162 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:</strong> <strong>371.3:376.1-056.26(497.6)</strong></p> <p>U ovom radu istražen je inkluzivni potencijal vjeronaučne nastave u kontekstu rada s učenicima s razvojnim teškoćama i darovitima s fokusom na predmet Islamska vjeronauka u Bosni i Hercegovini. Kroz teorijsku analizu literature i kurikuluma te ekspertske intervjue s vjeroučiteljima i stručnjacima iz oblasti inkluzije, analizirani su izazovi, pristupi i mogućnosti primjene inkluzivnih principa u vjeronaučnoj praksi. Rezultati istraživanja pokazali su da vjeronaučna nastava, zahvaljujući svom etičkom i vrijednosnom okviru, ima značajan potencijal da podrži inkluzivne obrazovne ciljeve, uz adekvatnu edukaciju nastavnika, fleksibilan kurikulum i sistemsku podršku. Istaknuta je potreba za diferenciranim pristupima, prepoznavanjem darovitosti, i aktivnim uključivanjem vjeroučitelja u inkluzivne timove. Zaključeno je da rad doprinosi teorijskoj i praktičnoj diskusiji o ulozi religijskog obrazovanja u savremenom inkluzivnom školstvu.</p> Izet Pehlić Aida Rizvanović Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 51 60 10.26340/muallim.v26i102.2162 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2163 <p><strong>UDK<br></strong><strong>371.214: 373.2.016]:37.035-053.2 (497.6)</strong></p> <p>Interkulturalni kurikulum u predškolskom odgoju predstavlja ključnu komponentu savremenog obrazovanja u multikulturnim društvima. Cilj ovog rada bio je analizirati rezultate dosadašnjih istraživanja s aspekta uloge i značaja interkulturalnog obrazovanja u ranom djetinjstvu kroz komparativnu analizu kurikuluma različitih zemalja. Korištena je analitičko-deskriptivna metoda i postupak analize sadržaja interkulturalnog pristupa i doprinosa razvoju socijalnih, emocionalnih i kognitivnih vještina kod djece. U kontekstu sveprisutnih društvenih promjena i sve veće raznolikosti u društvu, uočava se da interkulturalni kurikulum postaje ključni element u razvoju socijalnih vještina, poštovanja različitosti i socijalne kohezije među djecom. Između ostalog, u radu se razmatraju teorijski okviri, zakonske smjernice i pedagoške prakse koje omogućavaju uspješnu integraciju interkulturalnih dimenzija u odgojno-obrazovne programe. Poseban fokus stavljen je na ulogu odgajatelja i izazove implementacije u postkonfliktnim društvima poput Bosne i Hercegovine. Rezultati ovog preglednog istraživanja pokazuju da interkulturalni kurikulum ima značajan utjecaj na unapređenje kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja, čime doprinosi osnaživanju međuljudskih odnosa i socijalne odgovornosti među najmlađima.</p> Nedim Čirić Lejla Lončar Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 61 72 10.26340/muallim.v26i102.2163 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2164 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-254-45:316.356.2</strong></p> <p>Autor u radu donosi tefsir sure Et-Tahrīm (Zabrana), 66. kurʼanske sure, koja ima dvanaest ajeta. Ime je dobila po riječima <em>lime tuharrimu</em> (لِمَ تُحَرِّمُ), koje se navode u njezinom prvom ajetu. Riječ je o jednom događaju u kojem je Muhammed, a.s., sebi zabranio nešto što je Svevišnji Allah dozvolio. Objavljena je u Medini. Još se naziva i sura En-Nebijj (Vjerovjesnik). Glavna tema ove sure jeste davanje smjernica za odgajanje muslimanske porodice.</p> Almir Fatić Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 73 80 10.26340/muallim.v26i102.2164 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2165 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-74:061.27:336.74(560)“14“</strong></p> <p>Vakuf/zadužbina kao čin davanja imovine u opće svrhe još od prvih decenija islama postao je općeprihvaćena praksa u islamskim društvima. Institut vakufa se u okviru svojih primarnih principa vremenom prilagođavao okolnostima i podneblju na kojem je zasnivan. Prema procjenama, novčani vakufi su se u većem obimu javili najkasnije u 9. hidžretskom, odnosno početkom 15. stoljeća. Poslije tog perioda trebalo je gotovo stotinu godina da hanefijski pravnici u Osmanskoj Državi u svojim fetvama i poslanicama konačno usvoje ovaj princip poslovanja, prema kojem se prihodi od najma novčanih sredstava angažiraju za opće potrebe muslimanskog društva i njegove kategorije koje ga imaju pravo koristiti bez naknade. Novčani vakufi važe za jedan od najvećih osmanskih doprinosa islamskoj civilizaciji. Ovaj rad prezentira pravna stajališta i instrumente njihove implementacije u Osmanskoj Državi referirajući se na objavljene i neobjavljene izvore.</p> Emir Demir Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 81 86 10.26340/muallim.v26i102.2165 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2166 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-23-232-254<br></strong><strong>28-23-534.3-254</strong></p> <p>Ajetul-kursija, najuzvišeniji ajet u Kur’anu, sažima temeljna vjerovanja islama – Božiju jednoću, Njegovu apsolutnu moć, znanje, prisutnost i vlast nad svim stvorenim svjetovima. Kroz bogatu teološku simboliku i precizno izražene Božije atribute, ovaj ajet vjerniku pruža osjećaj sigurnosti, zaštite i smisla u svijetu punom izazova. U hadiskim predanjima naglašena je njegova važnost, posebno u kontekstu svakodnevne duhovne prakse. Ajetul-kursija nije samo tekst za učenje, već duboka poruka o čovjekovom položaju prema Uzvišenom Bogu, o zaboravu, ograničenosti i stalnoj potrebi za Božijom milošću i uputom. Ovaj rad nastoji ukazati na slojevitost značenja Ajetul-kursija i njegovu ključnu ulogu u životu jednog vjernika.</p> Rifet Šahinović Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 87 91 10.26340/muallim.v26i102.2166 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2167 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28-23-254:</strong> <strong>81'373.6]:</strong> <strong>159.964.3</strong></p> <p>Autor je u radu istražio riječi <em>bejan</em> – <em>al-bayān</em> (البيان) u značenju <em>govor</em> kroz tefsir ajeta عَلَّمَهُ&nbsp;الْبَيَانَ <em>Uči ga govoru</em> (Er-Rahmān, 4) metodama tefsira i kvalitativnom metodologijom analize sadržaja. Istraživanje ima za polazište odgovor na pitanja: Kakva je vrsta govora bejan? Koji su uvjeti za ostvarenje govora kao bejana? Navedeni su najčešći hadisi Muhammeda, a.s., koji upućuju na slojevitost termina <em>bejan</em> u značenju <em>govor</em>, potom etimologija i terminološka upotreba ovog termina. Predstavljeno je značenje termina bejan kroz dvadeset tefsira. Rezultati pokazuju da se bejan odnosi na “znanje svih stvariˮ, “znanje o dozvoljenom i nedozvoljenomˮ te “objašnjavajući i razjašnjavajući govorˮ, “smisaon govorˮ, “govor koji upućuje smisluˮ, “nadahnut govorˮ i “govor koji se treba ostvaritiˮ. U kontekstu moderne potrage za smislom, rezultati pokazuju da bejan ima “logoterapijsku uloguˮ.&nbsp;</p> Sulejman Bugari Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 92 100 10.26340/muallim.v26i102.2167 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2168 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:929</strong> <strong>Kavazović O.<br></strong><strong>929 Kavazović O.</strong></p> <p>Osman-ef. Kavazović, kao džematski imam i oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine, iz osjećaja ljudske i društvene odgovornosti veoma angažirano i akribično se bavio pisanjem. Kao rezultat takve intelektualne aktivnosti nastalo je nekoliko veoma vrijednih i zanimljivih knjiga. U ovome prigodnom osvrtu tretirat ćemo njih četiri. Kao autor, Osman-ef. Kavazović je napisao tri knjige:<em> Azizija i Begova džamija u Brezovom Polju</em>,<em> Putopisi hafiza hadži Zaim-efendije Huskanovića </em>i<em> Tavla klub “Brezovo Poljeˮ</em>, dok je knjigu <em>Drugi korpus slobodi pjeva /patriotske pjesme, vojni amblemi/ </em>priredio zajedno s kolegom iz armijskih redova brigadirom Hasibom Mušinbegovićem<em>. </em>Dao je značajan doprinos u nastajanju još dvije respektabilne knjige. Jedna od njih je voluminozna publikacija monografskog karaktera pod nazivom<em> Svjedok turbulentnog vremena: generacija Gazi husrev-begove medrese 1967-1972</em>., a druga je knjiga autora hafiza dr. Fadila Fazlića <em>Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 150 godina.</em> Pored navedenih djela, treba spomenuti da je Osman-ef. Kavazović objavio niz reportažnih izvještaja, više prikaza publikacija i vrijednih stručnih i istraživačkih radova, koji nisu u fokusu ovog rada.</p> Šefko Sulejmanović Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 101 107 10.26340/muallim.v26i102.2168 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2169 <p><strong>UDK<br></strong><strong>930.85(=163.43)(497.6)</strong> <strong>Kavazović O.<br></strong><strong>001.8:</strong> <strong>930.85(=163.43)(497.6) Kavazović O.<br></strong><strong>28:929 Kavazović O.</strong></p> <p>Osman-ef. Kavazović rođen je 1953. godine u Jelovče Selu, Gradačac. Imamsku dužnost obavljao je u Malom Badiću, Bosanska Krupa, a potom u Brezovom Polju kod Brčkog, gdje ga je zatekla Agresija na Bosnu i Hercegovinu. Tokom Agresije bio je pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine. Odlikovan je najvećim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljanˮ. Na ahiret je preselio 2023. godine. Osman-ef. Kavazović objavio je pet knjiga, 19 naučnoistraživačkih radova publiciranih u naučnim i stručnim časopisima u Bosni i Hercegovini i preko stotinu kraćih priloga objavljenih u IIN <em>Preporod</em>. Autor u ovom tekstu govori o temama naučnoistraživačkog interesiranja Osman-ef., metodologiji njegovog naučnoistraživačkog rada i značaju njegovih radova za izučavanje kulturne historije Bošnjaka sjeveroistočne Bosne.</p> Elvir Duranović Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 108 113 10.26340/muallim.v26i102.2169 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2170 <p><strong>UDK<br></strong><strong>28:821.163.4(497.6).09-1 Šarić H.<br></strong><strong>929</strong> <strong>Šarić H.</strong></p> <p>Cilj ovog rada je predstavljanje Hilmi-ef. Šarićevog prijevoda <em>Birgivije</em> s turskog na bosanski jezik, kroz komparaciju s prijevodom istog djela koje je u tri izdanja publiciralo uredništvo časopisa <em>Tarik</em>, u prijevodu Džemaludin-ef. Čauševića. Ovaj rad naglašava značaj Šarićeva doprinosa kulturnoj, filološkoj i teološkoj baštini Bošnjaka, muslimana. Pored toga, rad pruža nove, dosad nepoznate uvide u njegov privatni život, neposredno se oslanjajući na rukopis. Za potrebe rada sačinjena je transliteracija nekih dijelova rukopisa s arebičnog na latinično pismo.</p> Riad Subašić Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 114 118 10.26340/muallim.v26i102.2170 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2171 <p><strong>UDK<br></strong><strong>726.2(=163.43)(497.11 Sandžak)</strong></p> <p>U ovom radu autorica tematizira džamiju kao višeslojni arhitektonski fenomen koji integrira komunikacijske, simboličke i funkcionalne aspekte s posebnim fokusom na islamsku arhitektonsku baštinu Sandžaka. Od ranih formi, u periodu Poslanika do savremenih izraza, džamija ostaje ključna tačka očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog kontinuiteta muslimana. Rad posebno akcentira tri značajne džamije Sandžaka: Arap-džamiju, Altun-alem džamiju i Sultan Valide džamiju u Sjenici. Među njima, Altun-alem džamija u Novom Pazaru zauzima posebno mjesto, ne samo zbog izuzetne osmanske arhitekture i kulturno-historijske vrijednosti, već i zbog toga što je u njenom haremu ukopan sandžački muftija rahmetli Muamer-ef. Zukorlić, što dodatno pojačava njen simbolički značaj među Bošnjacima muslimanima u Sandžaku, dijaspori i širem regionu. Time ova džamija postaje i mjesto kolektivnog pamćenja i identitetske potvrde.</p> Sumeja Smailagić Copyright (c) 2025 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2025-08-07 2025-08-07 26 102 119 124 10.26340/muallim.v26i102.2171