https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1 <p><strong>ISSN 1512-6560<br /></strong><strong>E-ISSN 2566-3208</strong></p> <p><em>Novi Muallim </em>je stručni časopis koji je otvoren autorima koji se bave temama i pitanjima obrazovanja i odgoja u širem i užem smislu. Specifični interes <em>Muallima </em>predstavljaju teme, pitanja i problemi islamskog vjerskog obrazovanja i odgoja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, vojsci i drugim ustanovama i institucijama. Tematska osnova <em>Muallimovih </em>istraživanja i zanimanja predstavlja islamsko obrazovanje i odgoj u okviru vjerske pouke, srednjih vjerskih škola (medresa), islamskih pedagoških fakulteta i Fakulteta islamskih nauka. Časopis pažnju usmjerava prema tradicionalnim i savremenim faktorima relevantnim za odgoj i obrazovanje. U svim ovim i drugim područjima <em>Novi Muallim </em>prati teorijska i praktična dostignuća i iskustva u svijetu, u našim obrazovnim zavodima i ustanovama i posebno u islamskom svijetu te kod nas, u Islamskoj zajednici, odnosno u radu imama, muallima i nastavnika.</p> UDRUŽENJE ILMIJJE IZ U BIH bs-BA Novi Muallim 1512-6560 <p><strong>Naknada:</strong></p> <p> a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.</p> <p><strong>Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:</strong><br /><br /></p> <ol type="a"> <ol type="a"> <li>Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci <a href="http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/hr/" target="_new">Creative Commons imenovanje </a>koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.</li> <li>Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.</li> </ol> </ol> https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2189 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-31:929 Muhammed</strong><br><strong>28-4</strong><br><strong>28-784(=569.4-076)</strong></p> <p>Ovaj rad tretira pitanje razložnosti i svrhovitosti slijeđenja Allahovog Poslanika, a.s. Slijeđenje njegovog puta i primjera predstavlja temeljni princip islamskog života i vodi čovjeka ka ispravnom putu. Ono nije slijepo oponašanje, već princip zasnovan na razumnoj spoznaji svrhe i mudrosti u njegovim postupcima, riječima i preporukama. Razložnost ovog slijeđenja očituje se u tome što Poslanik, a.s., svojim životom i uputama vodi vjernike kroz moralne, duhovne i praktične aspekte života, potičući ih da razvijaju svijest, razumijevanje i sposobnost prosuđivanja. Svrhovitost slijeđenja Poslanika, a.s., ogleda se u usmjeravanju čovjeka ka ostvarivanju ciljeva propisanih od Allaha – činjenja dobra, izbjegavanja zla i postizanja Allahove milosti. Pridržavanje sunneta nije samo obredno ili formalno, nego ima praktične, moralne i socijalne koristi koje doprinose harmoniji pojedinca i zajednice. Razložnost i svrhovitost slijeđenja Poslanika, a.s., povezuju duhovni razvoj s racionalnim razumijevanjem svijeta, stvarajući balans između vjere, razuma i djelovanja te vode vjernika ka uspjehu u ovom i budućem životu. Princip razložnosti i svrhovitosti izrazito je naglašen kod donošenja propisa i odredbi budući da Svevišnji Gospodar status, postupke i posljedice ljudskih djela u najvećoj mjeri obrazlaže i pojašnjava na razumljiv način.</p> Enes Ljevaković Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 3 9 10.26340/muallim.v26i104.2189 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2190 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-742-266: [617.5-089.844-055.2</strong><br><strong>28-742-266: [617.5-089.844-055.1</strong></p> <p>U narednim redovima putem pravnih rješenja Evropskog vijeća za fetve i istraživanja, odluka drugih akademija islamskog prava i stavova savremenih islamskih učenjaka rasvijetlit ćemo pitanja liječenja žena kod ljekara muškarca, estetskih operacija na tijelu muškaraca i žena kao i stavove islamskih učenjaka o uljepšavanju lica žena pomoću savremenih sredstava koja su na bosanskome jeziku označena kao “šminkaˮ. Radi se o gotovo svakodnevnim dilemama pred kojima stoje muslimanske porodice, naročito njeni ženski članovi, pa ih je iz ugla islamskoga prava potrebno dodatno razjasniti.</p> Ahmed Hatunić Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 10 17 10.26340/muallim.v26i104.2190 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2191 <p><strong>UDK</strong><br><strong>37.014:[004.7“2050“</strong><br><strong>004.81:[37.018.43“2050“</strong></p> <p>Predmet ovog istraživanja bila je futuristička analiza odgoja i obrazovanja u 2050. godini. Cilj je bio da se uradi analiza moguće perspektive odgoja i obrazovanja u 2050. godini, s posebnim naglaskom na utjecaj brzog tehnološkog razvoja. U radu su analizirane potencijalne promjene u odgojno-obrazovnim sistemima do sredine 21. stoljeća, temeljene na postojećim trendovima, kao i na novim tehnologijama i društvenim izazovima koji se očekuju. Kroz pedagošku futurologiju, rad je ponudio viziju kako bi se obrazovni modeli mogli razvijati, kako bi se prilagodili globalnim promjenama, uključujući digitalizaciju, automatizaciju, globalizaciju i promjene u društvenim vrijednostima. Fokus je usmjeren na prednosti i izazove uvođenja novih tehnologija, kao što su umjetnička inteligencija i virtualna stvarnost, u odgojno-obrazovni proces. Istaknut je značaj personaliziranog učenja, inkluzivnosti i održivosti obrazovnih praksi, kao i potreba za odgojno-obrazovnim sistemima koji omogućavaju razvoj kritičkog mišljenja i kreativnosti učenika.</p> <p>Također, razmatrana je važnost globalne saradnje u obrazovanju, uzimajući u obzir ekonomske, političke i socijalne promjene koje oblikuju odgojno-obrazovne sisteme širom svijeta. Zaključno, rad je pružio prijedloge za istraživanje i razvoj obrazovnih politika koje će omogućiti da odgojno-obrazovni sistemi budu fleksibilni, inkluzivni i prilagođeni potrebama budućih generacija.</p> Izet Pehlić Nermin Tufekčić Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 18 25 10.26340/muallim.v26i104.2191 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2192 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-74: 348:[342.1/.2“1924“</strong><br><strong>28-7-9</strong></p> <p>Rad se bavi transformacijom islamske pravne misli nakon ukidanja hilafeta 1924. godine. U prvom dijelu daje se historijski pregled nestanka centralnog autoriteta i posljedica po pravnu referentnost (<em>merdžiijje</em>). Potom se analizira interakcija islamskog prava s globalnim procesima – kolonijalizmom, nacionalnim i islamskim pokretima te globalizacijom – uz poseban osvrt na ulogu međunarodnih akademija i vijeća za fetve. Posebna pažnja posvećena je bosanskohercegovačkom kontekstu i ulozi Islamske zajednice u očuvanju hanefijskog pravnog naslijeđa i njegovoj prilagodbi savremenom društvu. U završnom dijelu rad razmatra ključnu dilemu islamske pravne misli: Na koji način muslimani mogu pristupati fikhskim pitanjima u vremenu bez hilafeta, oslanjajući se na kolektivni idžtihad, interdisciplinarnu saradnju i uvažavanje različitih konteksta?</p> Ahmed Purdić Senad Ćeman Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 26 31 10.26340/muallim.v26i104.2192 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2193 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-74-784(=497.1):348:[342.53(620)“1926“</strong></p> <p>S ciljem ponovne uspostave hilafeta nakon njegovog ukidanja 1924. godine u Kairu, početkom maja 1926. organiziran je Sveopći islamski kongres. Na ovaj skup pozvani su predstavnici svih muslimanskih naroda, među njima i predstavnici Bošnjaka. Iako je u dopisu koji je reisul-ulema uputio državnim vlastima Kraljevine SHS, a u kojem je od njih zatražio da se delegaciji bosanskohercegovačkih muslimana omogući učešće na kongresu, jasno naglašeno da se radi o isključivo vjerskom pitanju, državne vlasti nisu odobrile odlazak delegacije u Kairo pravdajući takvu odluku političkim stavovima. Na osnovu arhivske građe iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, autor je u radu predstavio prepisku između Ulema-medžlisa i Ministarstva vjera Kraljevine SHS u vezi učešća predstavnika bosanskohercegovačkih muslimana na kongresu u Kairu 1926. godine.</p> Elvir Duranović Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 32 36 10.26340/muallim.v26i104.2193 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2194 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-426</strong><br><strong>28-725-4/-5</strong></p> <p>Hadis predstavlja jedan od temeljnih izvora islamskog prava, ali varijacije u stepenu argumentiranja njime izazivaju metodološke i spoznajno-teorijske dileme, naročito u oblasti akaida. Ova studija istražuje status ahad hadisa u okviru islamske metodologije dokazivanja, s fokusom na razlike u pristupu među glavnim klasičnim pravcima. Također, kao najčešće prenošena vrsta hadisa izaziva najviše rasprava zbog svoje spekulativne prirode. U ovom radu se povezuju stavovi različitih pravaca s konceptima neupitnosti i vjerovatnosti u pogledu njihove pouzdanosti, kao što se upoređuje ahad hadis s Kur'anom, te prikazuje kako se taj odnos reflektira na pitanja islamskog akaida i pravne propise. Predstavljen je i model klasifikacije vjerovatnoće pouzdanosti, koji doprinosi preciznijem i uravnoteženijem shvatanju ove tematike.</p> Emir Demir Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 37 42 10.26340/muallim.v26i104.2194 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2195 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-232-254</strong></p> <p>Autor u radu donosi tefsir (tumačenje) sure Es-Saff (Red), 61. kur'anske sure, koja ima četrnaest ajeta, metodom ajet po ajet. Ime je dobila po riječi <em>saff</em>, koja se spominje u četvrtom ajetu. Naziva se i sura El-Havarijjūn. Objavljena je u Medini, vjerovatno neposredno nakon Bitke na Uhudu. Glavna tema sure je, prema mišljenju ovog autora, motiviranje vjernika na iskrenost u vjeri i na borbu na Božijem putu.</p> Almir Fatić Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 43 50 10.26340/muallim.v26i104.2195 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2196 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-231.12-256</strong><br><strong>28-23-474</strong></p> <p>Rad istražuje pojam vlasti (<em>mulk</em>) u svjetlu kur’anskog učenja, s posebnim osvrtom na ajete iz sure Alu ‘Imran (26–27). Analizom klasičnih tefsirskih komentara i društvenog konteksta, rad pokazuje da vlast u islamskoj misli ima dvostruku dimenziju: teološku – koja potvrđuje Božiju apsolutnu moć, i etičku – koja od čovjeka traži odgovornost, umjerenost i bogobojaznost. Posebna pažnja posvećena je kur’anskim pojmovima <em>ita‘at</em> (pokornost) i <em>ulul-emr</em> (autoritet), koji se ne tumače kao slijepa poslušnost, nego kao svjesno i moralno utemeljeno prihvatanje autoriteta zasnovano na pravednosti i znanju. Rad zaključuje da je svaka ljudska vlast relativna i prolazna, a njena istinska legitimnost proizlazi iz služenja općem dobru i očuvanja Božanskog reda u društvu.</p> Rifet Šahinović Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 51 58 10.26340/muallim.v26i104.2196 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2197 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-7(497.6): 929 Ćemerlić H.</strong></p> <p>Akademik Hamdija Ćemerlić (1905–1990) proživio je život koji je obilježilo gotovo cijelo 20.&nbsp; stoljeće. Rođen je u Janji, školovao se u rodnom mjestu, potom u Sarajevu, Beogradu i Parizu, da bi od tridesetih godina 20. stoljeća radio u Bosni i Hercegovini, odnosno u Sarajevu kao profesor Više islamske šerijatsko-teološke škole (VIŠT), a kasnije se posvjedočuje svojim ulogama u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB). Radio je i kao ministar pravosuđa u Vladi Narodne Republike Bosne i Hercegovine, nakon toga kao profesor Univerziteta u Sarajevu, dekan Pravnog fakulteta, rektor Univerziteta u Sarajevu, član ANUBiH, predsjednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, dekan (v.d. rektor) i profesor Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu.</p> Enes Karić Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 10.26340/muallim.v26i104.2197 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2198 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-256</strong><br><strong>28-23:165.62</strong></p> <p>U radu se razmatraju dva glavna toka razmišljanja o Božijoj riječi i njenom razumijevanju unutar islamske misli – mu‘tezilijski i eš‘arijski – te njihove implikacije u nekim savremenim pristupima razumijevanju kur’anskog teksta. Iako između ova dva toka postoje nepomirljive razlike – prvi zastupa stav o stvorenosti, a drugi o vječnosti Božije riječi – zajednička im je pozicija o transcendentnoj i imanentnoj dimenziji Božije riječi, odnosno njezina nadhistorijska i historijska stvarnost. Autor se osvrće i na esencijalistički i postmodernistički pristup u savremenim tokovima mišljenja, koji podrazumijevaju kontinuitet, ali i diskontinuitet tradicije u pristupu kur’anskom tekstu. Također se razmatraju priroda riječi i čin razumijevanja, pri čemu se naglašava njihova metafizička podloga.</p> Hasan Džilo Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 10.26340/muallim.v26i104.2198 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2199 <p><strong>UDK</strong><br><strong>341.322.5(497.6 Zvornik)"1992/1995"</strong><br><strong>94(497.6 Zvornik)"1992/1995"</strong></p> <p>U periodu 1992–1995. godine na području Zvornika izvršeni su sistemski zločini nad Bošnjacima, uključujući oružani napad, okupaciju, zatočenja, mučenja, masovna pogubljenja i silovanja u brojnim logorima, među kojima su TŠC “Karakaj”, Dom kulture “Pilicaˮ i “Liplje”. Velikosrpski zločinci su primarno ciljali muškarce, dok su žene, djeca i stariji prisilno premještani, a žene izložene i seksualnom nasilju. Uz to, zločinci su uništavali kulturno i vjersko naslijeđe Bošnjaka. Masovna ubijanja nastavila su se i tokom genocida u Srebrenici 1995. godine, čime je Zvornik postao jedno od ključnih mjesta kontinuiranih ratnih zločina i masovnih grobnica Bošnjaka.</p> <p>Negiranje ratnih zločina i historijski revizionizam ostaju aktuelna tema u bosanskohercegovačkom društvu. Fokus na lokalnoj zajednici Zvornik pokazuje aktuelne pojave negiranja zločina i revizionizma, ali i napore u memorijalizaciji, koje pretežno vode porodice žrtava, Islamska zajednica i lokalna udruženja, dok kontinuirana institucionalna podrška gotovo ne postoji.</p> <p>Primjeri spomen-obilježja u Bijelom Potoku, logora “Pilicaˮ i “Lipljeˮ te Memorijalnog centra u Kalesiji svjedoče o zločinima i omogućavaju održavanje sjećanja, no nedovršeni projekti, zapušteni objekti i ograničena funkcionalnost ovih prostora pokazuju duboke manjkavosti u kulturi pamćenja. Problemi uključuju ograničen pristup istraživačima, nepostojanje adekvatne edukativne funkcije memorijalnih centara i zavisnost od entuzijazma pojedinaca, dok političke institucije često ne preuzimaju odgovornost.</p> Muamer Džananović Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 74 83 10.26340/muallim.v26i104.2199 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2200 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-74: 348 Bušatlić A. A.”19”</strong><br><strong>28-74: 348 Ćerimović M.A. ”19”</strong><br><strong>28-74: 348 Begović M. ”19”</strong><br><strong>28-74: 348 Škaljić A. ”19”</strong></p> <p>U radu se obrađuje doprinos četverice bošnjačkih pravnika Abdulaha Ajnija Bušatlića, Mehmeda Alija Ćerimovića, Mehmeda Begovića i Abdulaha Škaljića u tumačenju i praktičnoj primjeni načela nužnosti (<em>darūra</em>) u šerijatskopravnim pitanjima prve polovine 20. stoljeća. Bušatlić, oslanjajući se na fikhska pravila poput <em>Propisi se mijenjaju s promjenom vremena (i okolnosti)</em> i <em>Nužda dozvoljava (ono što je inače) zabranjeno</em>, zagovara normativne prilagodbe “u duhu vremena” uz jasno razgraničenje forme i suštine. Ćerimović, u svojstvu fetvai-emina, nijansira norme prema stepenu ugroženosti nužnih interesa vjere i pažljivo razdvaja temeljne istine vjerovanja (<em>usūl al-dīn</em>) od pravnih normi (<em>ahkām</em>) podložnih izuzecima u nuždi. Begović, modernistički orijentiran, promjene gradi pretežno na racionalnim (<em>‘aqlī</em>) argumentima i socijalnoj nužnosti, ali s manjom formalno-pravnom utemeljenošću u klasičnim izvorima. Škaljić, polazeći od izvanrednih ratnih okolnosti, koristi <em>darūru</em> da zaštiti javni interes i porodicu (npr. status nestalih), ali upozorava na granice zadiranja u suštinske odredbe šerijatskog prava. Iako različitih polazišta, ovi autori oblikuju domaći, problemski orijentiran pristup u kojem se čuvaju temeljne vrijednosti vjere i zajednice, a istodobno traže rješenja usklađena s promjenom vremena i društvenih prilika.</p> Senad Ćeman Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 84 91 10.26340/muallim.v26i104.2200 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2201 <p><strong>UDK</strong><br><strong>378.18 -057(=497.6)(436 Beč)”19”</strong><br><strong>32.019.5: 316.728-057(=497.6)(436 Beč)”19”</strong></p> <p>Dolazak Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu označio je prekretnicu u historijskom razvoju Bošnjaka. Izlazak iz okvira osmanske kulturne zone i ulazak u svijet zapadnoevropske kulture i društvenih normi pružao je, pored ozbiljnih izazova, i nove mogućnosti za kulturni, obrazovni i intelektualni razvoj. Iako su u početku među Bošnjacima prevladavali strah i neizvjesnost u pogledu očuvanja vjerskog i nacionalnog identiteta, postupno se pojavila nada i svijest o mogućnostima koje modernizacija pruža. Posebnu ulogu u ovom procesu odigrali su bošnjački studenti u Beču, koji su kroz obrazovanje i kontakte s evropskim institucijama razvijali ideje o kulturnom i političkom preporodu Bošnjaka. Oni su prepoznali šansu za uključivanje svoje zajednice u savremene tokove evropskog društva, postavljajući temelje intelektualnog i političkog aktivizma među Bošnjacima. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća javlja se prva generacija bošnjačkih studenata i intelektualaca školovanih u duhu evropske misli. Njihovo uključivanje u politički i kulturni život Bosne i Hercegovine pokreće značajne procese društveno-kulturnog preobražaja Bošnjaka.</p> Jakub Dervić Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 92 98 10.26340/muallim.v26i104.2201 https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2202 <p><strong>UDK</strong><br><strong>28-18:17.02</strong><br><strong>28-1</strong></p> <p>Čovjek je stvoren od zemlje, na njoj živi, iz nje se hrani, i na kraju se u nju i polaže nakon ovozemnog života. Kao jedinom stvorenju koje ima pravo izbora, pokornosti ili nepokornosti, ostavljena mu je mogućnost da podarene blagodati odgovorno koristi. Neodgovornim odnosom spram prirode i njenih blagodati, čovjek može preći granice i nanijeti štetu sebi i stvorenjima oko sebe. Posebno je to izraženo u vremenu nakon industrijske revolucije, koja je čovjeka stavila u centar, a prirodu promovira isključivo kao resurs koji se može koristiti bez ikakvih ograničenja. Takvim odnosom čovjek ugrožava život na Zemlji. Islamski princip odnosa spram prirode vraća čovjeka njegovom iskonu, emanetu halife odgovornog za svoje postupke, i poziva ga na odgovornost Gospodaru svega stvorenog za taj emanet. Kroz analizu islamskih izvora, u ovom radu ćemo istraživati i ukazati na temeljne principe ekologije, ravnoteže i odgovornosti u islamu.</p> Vehid Arnaut Copyright (c) 2026 https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 2026-02-23 2026-02-23 26 104 99 103 10.26340/muallim.v26i104.2202