Novi Muallim

Neke naznake o epistemologiji i filozofiji prirode Fahruddina Razija

Hasan Džilo — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-428 Razi F.
28-1

Cilj rada je osvijetliti samo neka epistemološka i prirodno-znanstvena pitanja u teološko-filozofskom korpusu Fahruddina Razija, koji svjedoči da kelam (islamska teologija) itekako može predstavljati plodno područje produbljivanja najtežih filozofskih pitanja. Razijeva teološka misao ne zaobilazi nijedan filozofski problem dotadašnje misleće tradicije. Njegov racionalni pristup, čiji je cilj osvijetliti vjerske dogme o Bogu, stvaranju i svijetu, te njihovom odnosu, podjednako rekonstruira i preispituje dotadašnja dominantna teološka i filozofska viđenja. Stoga, racionalni argumenti o supstanciji i akcidenciji, prostoru i vremenu, praznini i kretanju, koji su ukratko predstavljeni u ovom radu, ocrtavaju period u kojem kelam prerasta u filozofirajuću disciplinu u skladu s teološkim ciljevima.

EL-MUDŽĀDELE: BOŽIJE SVEZNANJE

Almir Fatić — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-232
28-256

Autor u radu donosi tefsir (tumačenje) sure El-Mudžādele (Rasprava), 58. kur'anske sure, koja ima dvadeset dva ajeta, metodom ajet po ajet. Naziv je dobila po riječi tudžādiluke iz prvog ajeta sure, a koji govori o jednoj ženi koja je molila poslanika Muhammeda, a.s., i pozvala ga da joj predloži izlaz iz teške životne situacije u koju je stavio njezin muž. Naziva se i El-Mudžādile u značenju Žena koja se raspravljala, kao i Kad semi'a, što su početne riječi prvog ajeta. Objavljena je u Medini. Mevdūdī, na osnovu sadržaja sure, smatra da se sa sigurnošću može kazati da je objavljena nakon Bitke na Hendeku, 5. godine po Hidžri. Glavna tema sure jeste Božije sveznanje, izraženo ili iskazano na više načina u ovoj suri.

Anahronizam i redukcionizam u upotrebi religiološkog pojmovlja

Davud Efendić, Haris Veladžić — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-1
28-12
141.336

Kroz sadržaj ovog rada nastojali smo ukazati na nekoliko pojmova posredstvom kojih se u različitim teološkim i filozofskim tradicijama nastoji artikulirati i predstaviti odnos između Boga, svijeta i čovjeka, a riječ je o sljedećim pojmovima: pan(en)teizam, monizam, gnosticizam i teozofija. Iako su navedeni pojmovi odveć prisutni u bosanskohercegovačkom diskursu, ipak je primjetna njihova uopćena, slobodna i nedovoljno precizna upotreba, zbog čega je važno sagledati u kojoj mjeri njihova savremena upotreba korespondira s njihovim izvornim značenjima i povijesno-filozofskim konceptima. Zbog toga ovaj rad, prije svega kroz analizu primarnih i sekundarnih izvora iz teologije, filozofije religije te sufijske misli, iz čega se nadaje njegov interdisciplinarni pristup, nastoji ukazati na esencijalne karakteristike navedenog pojmovlja te predstaviti način njegove upotrebe tokom historije. Nadalje, kroz terminološku analizu sagledane su upotreba i transformacija navedenih pojmova u različitim intelektualnim tradicijama i kontekstima, dok komparativni pristup u radu omogućava praćenje konceptualnih razlika te implikacija upotrebe analiziranog pojmovlja u različitim diskursima, čime se potvrđuje i religiološka dimenzija rada. Prema tome, cilj ovog rada je kritičko razmatranje nabrojanih pojmova, s osvrtom na njihovu nekritičku upotrebu u sagledavanju sufijske misli, posebno u tumačenju Ibn Arebijevog učenja.

Metodološki aspekti lingvističko-racionalističkog tefsira u djelu imama El-Maturidija

Lejla Boškailo — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-42:929 Maturidi A. M.

Ovaj rad analizira lingvističko-racionalistički pristup u tumačenju pojedinačnih kur’anskih izraza u tefsiru imama El-Maturidija (Ta’wīlāt al-Qur’ān), s posebnim fokusom na metodologiju razumijevanja leksičkih jedinica u kontekstu jezika Objave. Polazeći od principa da se značenje kur’anskih riječi mora tumačiti u skladu s njihovom upotrebom u vremenu Objave, rad pokazuje kako El-Maturidi u svome tefsiru dosljedno koristi klasičnu arapsku jezičku tradiciju, predaje ashaba i tabiina te jezikoslovaca. U radu se razmatra El-Maturidijev odnos prema rijetkim kur’anskim riječima (ġarīb), semantičkim nijansama pojedinačnih izraza (mufredāt), njihovoj kontekstualnoj upotrebi u arapskom jeziku, kao i prema dijalekatskim varijantama arapskih plemena (luġāt al-ʿArab). Posebna pažnja posvećena je njegovom racionalističkom pristupu u vrednovanju različitih kur'anskih značenja, pri čemu se jezik ne posmatra izolirano od konteksta i teoloških implikacija teksta. Analiza pokazuje da El-Maturidi razvija uravnotežen model tefsira koji spaja lingvističku preciznost s racionalnom interpretacijom, čime daje značajan doprinos klasičnoj islamskoj hermeneutici i predstavlja rani primjer metodološki utemeljenog lingvističko-racionalnog tefsira Kur’ana.

Estetika islama: Od Baumgartenove definicije do kur'anskog estetskog dokaza Boga

Almir Salkanović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28:111.852 Baumgarten A.G.

Pitanje estetike unutar savremene islamske misli uglavnom je zasjenjeno pravnim ili čisto etičkim diskursima, čime se iz vida gubi njena fundamentalna uloga u spoznaji svijeta i Objave. Ovaj rad nastoji afirmirati estetsko ne samo kao nauku o lijepom, već kao primarnu snagu čulnog saznanja (iḥsāsul-ma'rifīyy). Polazeći od historijskog i etimološkog utemeljenja estetike kao samostalne filozofske discipline u 18. stoljeću, rad prati putanju od Baumgartenovog pojma cognitio sensitiva do islamskog poimanja harmonije i savršenstva (itqān). U središte našeg istraživanja postavljamo analizu Kur’ana kao vrhunskog estetskog izvora koji sintetizira kategorije lijepog (ğamāl) i dobrog (ḥusn). Kroz istraživanje odnosa između duhovne i osjetilne spoznaje nastojimo pokazati da islamska estetika nije tek puki ukras, nego nužna priprema bića za autentičan doživljaj teocentričnog univerzuma, u kojem je svaki znak (ajet) ujedno i refleksija Božanske ljepote.

KOMENTAR SURE EL-KEVSER

Rifet Šahinović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-232
28-256
28-254

Sura El-Kevser na sažet način razotkriva dubinu poslaničke uloge. Iako je Poslanik, a.s., čovjek, njegova ljudskost ne umanjuje poslanstvo, nego ga čini razumljivim i primjenjivim ljudima. On je izabran, oblikovan Objavom i osposobljen Božanskom pedagogijom da bude uzor u stvarnom životu. Božanska mudrost je odredila da Poslanik, a.s., bude čovjek među ljudima kako bi poruka bila dostupna i ostvariva. U tom smislu, sura El-Kevser ne govori samo o obilju kao daru, nego o trajnoj poslaničkoj punini koja Poslanika, a.s., čini trajnim uzorom svim civilizacijama ikada stvorenim.

Neki principi odnosa prema prirodi u islamu

Vehid Arnaut — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28:14
28-284-13-18

U tradiciji muslimana principi odnosa prema svijetu koji nas okružuje utemeljeni su na normativnim vrelima islama koji pružaju uravnotežen balans između zahtjeva ljudske duše i njegovih ovosvjetskih potreba. Iako je ovaj svijet ugodan za život čovjeka, on sadrži višu svrhu koja ukazuje na njegovog Tvorca, kao i na estetsku dimenziju kroz koju se sagledava ljepota stvorenog i mudrost Stvoritelja. Čovjeku pripada uloga namjesnika na Zemlji. U njegovoj je zadaći da obrađuje zemlju (ihja el-mevt), gradi, koristi, ali i uživa u ljepotama svijeta koji ga okružuje. U radu smo nastojali ukazati na spomenute aspekta prirode, vođeni potrebom da čovjeku približimo vrijednosti ovoga svijeta koje se sve manje prepoznaju, dok se priroda sve više pretvara u materijalnu korist koja zamagljuje integralni pogled lišen divljenja i duhovnog užitka.

Ugroženi nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u vlasništvu Islamske zajednice s područja Bihaćkog muftijstva

Sumeja Ljevaković-Subašić, Elvir Duranović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-78: 725/727(497.6 Bihać)

Materijalno i nematerijalno kulturno naslijeđe Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstavlja važan segment ukupne kulturne historije Bosne i Hercegovine. Iako je značajan broj dobara iz ovog naslijeđa proglašen nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, očuvanost pojedinih među njima danas je ozbiljno ugrožena. Cilj ovoga rada jeste da, na osnovu izvještaja Analiza stanja materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ukaže na obim i uzroke ugroženosti nacionalnih spomenika u vlasništvu Islamske zajednice na području Bihaćkog muftijstva. U radu je utvrđeno da se na području navedenog muftijstva nalazi osam spomenika čije je stanje ocijenjeno kao ugroženo, a razlozi njihove ugroženosti su detaljno elaborirani i dokumentirani fotografijama.

Bošnjačke islamske tradicije i kulture i njihov značaj za današnje muslimanske zajednice u Evropi

Enes Karić, Muhamed Jugo — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-725: 316.356.4(497.6=163.43)(4)

Bošnjaci su jedinstven primjer jedne evropske nacije koja se, tokom potonjih gotovo dvije stotine godina, očitovanja svoje islamske vjere i muslimanske tradicije, kulture i civilizacije profilirala u skladu s modernim evropskim društvenim konceptima i određenjima sekularne države. Ovaj proces profiliranja jedne kohabitacije islamske vjere i muslimanske tradicije, kulture i civilizacije, s jedne, i evropske sekularnosti, s druge strane, razvijao se dugo i nije bio bez svojih poteškoća. Ovaj esej govori o bošnjačkom prilagođavanju vjerskog i društvenog života spram evropskog koncepta sekularne države i društva, kao i koncepta odvojenosti religije od države i koncepta slobode savjesti i slobode izbora vjerovanja ili nevjerovanja. Esej govori i o jednom dugotrajnom nastojanju Bošnjaka da postignu jedno muslimanstvo u svojoj vjeri, kulturi i društvenom životu, muslimanstvo koje je inkluzivno i, kako se govorilo, evropsko.

Odnos prema Mushafu u islamskoj tradiciji Bošnjaka

Ferid Dautović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-23:003.077(497.6)

Kur'an je objavljeni Božiji govor Muhamedu, a.s., a Mushaf je zapisani, zabilježeni Božiji govor u jednu zbirku. Prvi sakupljeni i zapisani, objavljeni govor Božiji, u jednu zbirku nazvan je el-mushafu el-imam, arhetip svih potonjih, Pratekst Kur'ana. Bošnjaci su kao i drugi muslimanski narodi prepisivali Kur'an i imali svoje prepisivače i skriptorije. Prepisivači Mushafa su bili vrlo cijenjeni kao i hafizi koji su znali Kur'an napamet. Bošnjaci posebno vode računa gdje se drži Mushaf, kako se uzima, gdje se ostavlja. Vjeruje se da s Mushafom dolazi bereket i da on čuva od belaja i iskušenja. Zato se prilikom useljenja u novu kuću, novi stan, prvo unese Mushaf i hljeb, kao što se i mladi pri dolasku u mladoženjinu kuću na ulaznim vratima predaje Mushaf. U islamskoj tradiciji Bošnjaka je, također, prisutno svjedočenje i zaklinjanje na Mushaf. Omalovažavati, ismijavati i psovati Mushaf spada u kufur besjedu koja izvodi iz vjere.

Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu

Elvir Duranović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
37.014.521:28](497.6)
929 Gazi Husrev-beg

U fokusu rada je Gazi Husrev-begov hanikah, ustanova za udomljavanje šejha i sufija s ciljem njihovog potpunog posvećivanja molitvi i širenju nauke tesavufa. U uvodnom dijelu rada autor predstavlja postojeću objavljenu građu o ovom hanikahu na bosanskom jeziku nakon čega specificira cilj rada, koji se ogleda u dubljem istraživanju i prezentiranju podataka o Gazi Husrev-begovom hanikahu, svakodnevnom životu njegovih stanara i transformiranju hanikaha u medresu klasičnog tipa. Iza uvoda slijedi kraći osvrt na život Gazi Husrev-bega nakon čega autor govori o podizanju hanikaha i njegovoj svrsi. Dosta prostora u tekstu autor je posvetio odnosu hanikaha i medrese, kao i ulozi hanikaha i promoviranju širenju tesavufa. Na kraju rada autor predlaže da se ponovo pokrenu predavanja iz tesavufa u hanikahu, čime bi se ovoj ustanovi vratio dio njene izvorne namjene.

Mektebi-ibtidaija u Sapni

Mustafa Muharemović — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
37.014.525(497.6 Sapna)

Na osnovu arhivske građe i izjava mještana Sapne, u radu je prezentirana izgradnja, djelovanje i sudbina zgrade mektebi-ibtidaije u Sapni. Autor u radu tematizira značaj reformiranog mekteba za društveni razvoj lokalne zajednice na primjeru današnje općine Sapna. Historijat objekta mektebi-ibtidaije u Sapni pomaže u sagledavanju stanja bošnjačkog naroda u turbulentnim vremenima borbe za očuvanje bošnjačkog identiteta na ovom prostoru. U radu se naglašava multifunkcionalna svrha islamskih vjerskih i prosvjetnih ustanova u Sapni.

Namjera bez odlučnosti: Slabost savremenog muslimana

Špendi Fidani — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK
28-184
28-42

Iako se u muslimanskoj tradiciji poseban naglasak stavlja na važnost nijeta, odnosno namjere u životu čovjeka, često se zanemaruje most koji lijepu namjeru povezuje s konkretnim djelom. Bez tog mosta, veliki broj lijepih namjera ostane neostvarena želja. Ono što često nedostaje lijepim namjerama u njihovoj konkretnoj realizaciji je odlučnost (azm). Upravo je odlučnost taj most koji povezuje namjeru (nijet) i djelo (amel). Kur'an na zanimljiv način govori o odlučnosti, navodeći primjere neodlučnosti i odlučnosti, razloge koji utječu na slabljenje, odnosno jačanje odlučnosti i principe na kojima se odlučnost gradi u ličnosti čovjeka. O tome govori ovaj rad.

Dobre i loše novotarije u stavovima klasičnih i savremenih učenjaka

Ahmed Hatunić — Mon, 10 Aug 2026 00:00:00 +0000

UDK:
28-254
28-722:929

Ovaj rad ima za cilj da kroz šerijatskopravne argumente i stavove islamskih učenjaka klasičnog i savremenog doba rasvijetli dilemu i razilaženje muslimana po pitanju prihvatanja novih stvari koje ranije nisu postojale naročito u vjerskim pitanjima. Jedna grupacija islamskih učenjaka u potpunosti odbacuje bilo koju novinu u vezi s vjerom koja nije postojala u vremenu Poslanika, a.s., i ashaba smatrajući rezolutno i beskompromisno da ne postoje dobre i loše, već samo loše novotarije čije činjenje se po njima ubraja u velike grijehe. Druga grupacija učenjaka iznosi važan stav i tezu da postoje i dobre i loše novotarije čak i onda kada se radi o vjerskim pitanjima muslimana. I jedna i druga grupacija navodi svoje argumente iz relevantnih šerijatskopravnih izvora koje ćemo navesti, analizirati i tumačiti nastojeći doći do kvalitetnih zaključaka koji su utemeljeni u šerijatskom pravu s jedne, a prihvatljivi za svakodnevni život muslimana svakoga vremena i mjesta s druge strane.