Pokrovitelj ovog događaja bio je muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, a značajnu podršku u realizaciji ovog događaja je pružila Vlada Unsko-sanskog kantona i Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida USK.

– Govoriti o šehidu znači govoriti o onima za koje je Allah rekao da su živi. Ako su šehidi živi, prema kur'anskom ajetu, onda svakako mora biti i živo djelo koje su oni činili.

Mi moramo spominjati šehide, ali i znati za šta su šehidi dali svoje živote – za našu domovinu.

S druge strane, mi u Islamskoj zajednici stalno govorimo o šehidima, raznim prilikama, i drago mi je da i kroz ovaj umjetnički izražaj govorimo o šehidima u drugom aspektu, da govorimo o svim šehidima, a sada i šehidima imamima, koji su dali živote za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je zaista veliki događaj za Islamsku zajednicu – poručio je muftija Kudić.

Nesib-ef. Hadžić, predsjednik Udruženja ilmijje i vojni muftija, izrazio je radost zbog činjenice da je Poema prikazana u Bihaću upravo na Dan Armije.

– Nakon premijere, željeli smo da ovu poemu vidi veći broj Bošnjaka, muslimana, onih koji su emotivno vezani za ovu temu. Bilo je prigodno da to bude povodom Dana šehida, u Tuzli, i Dana Armije, u Bihaću. Drago mi je da je Udruženje, pored svih drugih projekata koje provodi, a koji su statutarno određeni ciljem Udruženja, načinilo dodatni iskorak i da na kulturni, umjetnički način govori o šehidima imamima – naveo je on.

Dodao je da je namjera bila da se, pored knjige “Imami šehidi” te dokumentarnih filmova o imamima šehidima i imamima logorašima, na novi način govori o ovoj tematici.

– Željeli smo da to bude jedan sveukupan doživljaj i zvuka, i emocije, i slike. Mislim da smo uradili pravu stvar. Mnogi nisu ni svjesni ovog djela, ali smo željeli da, kao Udruženje ilmijje, ovo postavimo na institucionalni nivo. Na individualnom nivou se stvari zaboravljaju, a ovo je nešto što ostaje trajno. Važno je za nas žive i za generacije koje dolaze – objasnio je Hadžić.

Kako je naglasio, poruka Poeme je “da mi ostajemo ovdje i nastavljamo da živimo kao muslimani na ovim prostorima”.

– Nazvali smo je “Poema o bosanskom bijelom šehidu” i namjerom smo izbjegli termin poema o imamima, zato što je priča o svakom šehidu tužna priča, tragedija. U samoj Poemi ćete vidjeti da se pojavljuje majka, otac, djeca, kolega, džemat, i o svakom šehidu svaka majka ima istu emociju, svaka majka za svojim šehidom boluje isto, da li on bio imam, ili nešto drugo. Svaka majka svog sina voli na isti način i ispraća ga na isti način, zato je ova priča o svim šehidima Bosne i Hercegovine. Svi treba da uzmemo poruku iz ovog i damo sve od sebe da se ovo nikada više nikom ne desi – zaključio je Hadžić, te je, u svojstvu predsjednika Udruženja i vojnog mutije, čestitao Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine

Prisutnima se ovom prilikom obratio i premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić.

– U dane kada dostojanstveno obilježavamo godišnjicu formiranja Armije, prisjećamo se hrabrih branitelja i odajemo počast nevinim žrtvama agresije, izvedba ove poeme odašilje simboličnu poruku. Ovdje smo da svjedočimo umjetnosti, a umjetnost svjedoči o istini, zauvijek utirući trag istine u kulturu naše zemlje.

Ova poema, bolna kao i stvarnost koju prikazuje, je umjetnički iskorak u kulturi pamćenja i spoznaje. Hvala autorima, umjetnicima i svim ljudima koji su stali iza ovog projekta.

Unsko-sanski kanton s čašću se upisuje kao podrška ovog djela koje će doprinijeti čuvanju istine o bosanskim šehidima – kazao je premijer USK Nijaz Hušić.

Esma Dizdarević, odgajateljica u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu, sestra je trojice šehida. Večeras je prisustvovala izvedbi poeme.

– Ubijen je moj brat Sulejman-ef. Dizdarević, bio je imam u Čarakovu. Bio je uz svoje džematlije. Pronađen je u masovnoj grobnici Tomašica. Na molbu njegovih džematlija ukopan je na šehidskom mezarju u Čarakovu. Ubijena su još dva brata – kazala je Dizdarević.

Poručila je da je važno podsjećati na doprinos svih šehida, posebno imama, koji su ostajali uz svoje džematlije, iako su imali priliku da odu.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje Islamske zajednice da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imama u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić. Neki od glumaca i izvođača Poeme ove godine su Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mustafa Isaković, Aziz Alili, Burhan Šaban, Resul Alić, Mirza Ganić, Kenan Hasić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić, Abdullah Balić i drugi.

Adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

Pokrovitelj ovog događaja je muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, a značajnu podršku u realizaciji ovog događaja je pružila Vlada Unsko-sanskog kantona i Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida USK.

– Vrlo važno je da će se ova poema predstaviti na ovaj dan, 15. april, kada se obilježava Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine. Izvođenje poeme je otvoreno za javnost i ulaz je besplatan, te stoga koristimo priliku da sve vas koji ste u mogućnosti pozovemo da prisustvujete ovom veličanstvenom događaju u gradu na Uni – saopćili su iz Muftijstva bihaćkog.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imama u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

Premijerno je izvedena na sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu, povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje.

Nakon toga, na Dan šehida izvedena je na sceni Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, a nakon toga i u Zavidovićima.

Podsjećamo da je “Poemu o bosanskom bijelom šehidu” realizirala fantastična ekipa, čiji je rad zaslužio brojne pozitivne kritike eminentnih stručnjaka.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić.

Neki od glumaca i izvođača Poeme ove godine su Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mustafa Isaković, Aziz Alili, Mirza Ganić, Kenan Hasić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić, Abdullah Balić i drugi.

Adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

Događaj je održan pod pokroviteljstvom muftije zeničkog dr. hafiza Mevludin-ef. Dizdarevića, a uz podršku Vlade Zeničko-dobojskog kantona.

– Moram kazati da sam svo vrijeme proplakivao i prisjećao se nekih ljudi, osoba, kolega koji su na ovaj ili onaj način skončavali. Prisjećao sam se tih sudbina, jer nisu žrtve samo poginuli i ubijeni imami, žrtve su svi koji su povezani s njima. Žrtve su njihovi očevi, majke, supruge djeca, a ova poema priča o tome – rekao je muftija Dizdarević.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imama u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

Premijerno je izvedena na sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu, povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje.

Nakon toga, na Dan šehida izvedena je na sceni Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, dok je 15. aprila, na Dan Armije Bosne i Hercegovine, planirano izvođenje u Bihaću.

Podsjećamo da je “Poemu o bosanskom bijelom šehidu” realizirala fantastična ekipa, čiji je rad zaslužio brojne pozitivne kritike eminentnih stručnjaka.

– Veoma sam zadovoljan zbog toga što je publika u Zavidovićma imala priliku pogledati ovu Poemu, koja se uglavnom bavi postizanjem šehadeta naših imama, njih 115 koji su utkali živote u temelje naše domovine. Sama poema, njeno gledanje i slušanje je nešto što ostavlja dubok trag na čovjeka u publici, na što je nemoguće ostati ravnodušan – rekao je glavni imam MIZ Zavidovići Izet-ef. Čamdžić.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić.

Neki od glumaca i izvođača Poeme ove godine su Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mustafa Isaković, Aziz Alili, Burhan Šaban, Resul Alić, Mirza Ganić, Kenan Hasić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić, Abdullah Balić i drugi. Adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

Naredno izvođenje Poeme planirano je u Bihaću 15. aprila, na Dan Armije BiH.

Događaj će biti održan pod pokroviteljstvom muftije zeničkog dr. hafiza Mevludin-ef. Dizdarevića, a uz podršku Vlade Zeničko-dobojskog kantona.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imama u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

Premijerno je izvedena na sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu, povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje.

Nakon toga, na Dan šehida izvedena je na sceni Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, dok je 15. aprila, na Dan Armije Bosne i Hercegovine, planirano izvođenje u Bihaću.

Podsjećamo da je “Poemu o bosanskom bijelom šehidu” realizirala fantastična ekipa, čiji je rad zaslužio brojne pozitivne kritike eminentnih stručnjaka.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić.

Neki od glumaca i izvođača Poeme ove godine su Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mustafa Isaković, Aziz Alili, Burhan Šaban, Resul Alić, Mirza Ganić, Kenan Hasić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić, Abdullah Balić i drugi.

Adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

U punoj velikoj sali BKC-a Poemi su prisustvovali članovi porodica šehida, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić, ministri u Vladi Tuzlanskog kantona, glavni imami i predsjednici medžlisa i brojni gosti.

Muftija Fazlović zahvalio je Udruženju ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na prilici da na Dan šehida, u Tuzli, prvi put nakon premijere u Sarajevu, “možemo prisustvovati izvedbi Poeme o bosanskom bijelom šehidu”.

– Veliki je doprinos Udruženja ilmijje što se i Poemom o bijelom šehidu, o šehidu sa ahmedijom, iskazalo poštovanje i priznanje, u ime cijelog našeg naroda, imamima šehidima, ali i svim našim šehidima. Jer bosanska ulema je zajedno sa svojim džematlijama stala u najčasniji saf odbrane dini-islama, zemlje i domovine, časti i slobode. Samo u zaštićenoj zoni Srebrenica svoje živote je položilo dvadeset i sedam imama šehida – istakao je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović je podsjetio da osoba sa statusom šehida u islamu zauzima visoko i časno mjesto.

– Zbog njegove spremnosti da svojevoljno i bez prisile žrtvuje vlastiti život radi Allaha Uzvišenog, braneći živote nedužnih, svoju i njihovu vjeru, dom i domovinu, slobodu i čast, šehidu se, prema islamskom učenju, pripisuju posebne vrijednosti i nagrade. Pošto je šehid bio spreman da na Pravom putu, u ime Boga Svemogućeg, odustane od života na ovome svijetu, za njegovu pravednu borbu i požrtvovanje čekat će ga visoka i trajna nagrada na Budućem svijetu – kazao je muftija Fazlović.

I u sjećanju Bošnjaka, istakao je muftija Fazlović, duboko je urezana žrtva koju su šehidi podnosili tokom minulih stoljeća, ugrađujući se u temelje države i njenog opstanka. Ta velika žrtva uložena je u borbi neizrecivih razmjera za opstanak našeg naroda na ovim prostorima, tokom tamnih vremena progona i pokušaja našeg uklanjanja sa šireg balkanskog prostora.

– Šehidi se u tradiciji našeg naroda doživljavaju kao zalog i garancija našeg opstanka zbog veličine i svetosti njihove žrtve i krvi kojom je natopljena naša domovina. Stoga su bosanskohercegovački muslimani prema svakom mjestu na kojem su šehidi pokopani razvijali kulturu sjećanja na njihovu jedinstvenu ulogu, istovremeno tako jačajući i vlastito samopouzdanje – naglasio je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović rekao je i da sjećanje na šehide treba da u našu svijest utka osjećaj neodvojive pripadnosti i odanosti Bosni i Hercegovini, kao našoj obećanoj zemlji, jer “nju ne treba tražiti negdje drugo, ni na Istoku ni na Zapadu; u njoj se rađamo, s njom se poistovjećujemo i njoj pripadamo”.

– Ovo je naše vrijeme, u njemu je prilika za djela naše generacije, a i pojedinci i generacije su vrijedni onoliko koliko su vrijedna njihova djela. Dostojno uzmimo pouku iz časnog zaloga naših šehida i gazija, ugledajmo se na najbolje primjere naših prethodnika, i olakšajmo, uz Allahovu pomoć, put u budućnost našim potomcima – rekao je muftija Fazlović.

Nesib-ef. Hadžić, predsjednik Udruženja ilmijje je kazao da je Poema važan kulturni iskorak kada je tema o šehidima u pitanju.

– Našli smo za shodno da je najbolji termin Dan šehida i da na ovaj način želimo ponuditi publici da prođu kroz jednu vrlo emotivnu priču o 107 imama koliko ih je stradalo i koji su ubijeni u toku rata, a poznato je da je iz najveći broj imama stradao sa područja Muftijstva tuzlanskog. Poema je naš doprinos u memorijalizaciji tragedije Bošnjaka, tragediji imama – izjavio je Hadžić.

Govoreći o bolu koji će se osjetiti kroz ovu poemu, Hadžić je istakao da bol osjeti svaka majka, svaki otac, bez obzira da li ubijeni bio imam, doktor ili nešto drugo.

– Zato je Poema o bijelom bosanskom šehidu, zapravo poema o svim bosanskim šehidima. I zato u naslovu ne spominjemo imame, nego želimo kazati da smo mi Bošnjaci stradali nevini poput bijele ahmedije koja se nosi na glavi svakog imama. Ovo je institucionalno memorijaliziranje tragedije za naše buduće generacije kako bi bacanjem pogleda unazad dobro projicirali svoju budućnost i poduzeli sve mjere kako im se to više nikad ne bi dogodilo – rekao je Hadžić.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje da se sačuva sjećanje na one koji su stekli šehadet u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić

Mnoge institucije su prepoznale značaj Poeme i dale su podršku u procesu pripreme i izvođenja Poeme o bosanskom bijelom šehidu na Dan šehida u Tuzli. To su Muftijstvo tuzlansko, Vlada Tuzlanskog kantona, Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona, Grad Tuzla, Behram begova medresa Tuzla, Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona Tuzla, Radio-televizija Tuzlanskog kantona i Media centar IZ u BiH.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imāmā u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

– Imami su zajedno sa svojim narodom stali u saf da brane svoju vjeru, domovinu, čast i dostojanstvo. Iz stihova Poeme se raspoznaje da je agresorima, zločincima stran pojam svetog. Bijela ahmedija je simbol duhovne čistote, te je u svim vremenima zagovarala poštivanje ljudskog života, kao najvećeg Allahovog dara, bez obzira  kojoj religiji, kulturi i tradiciji ljudi pripadali – kazao je za Agenciju MINA rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog dr. Mensur Husić.

Istakao je da su bijele ahmedije ustajale protiv zločina nad nedužnim ljudima, skrnavljenja njihovih bogomolja, imovine, časti i dostojanstva u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Bijela ahmedija je u drugom i drugačijem vidjela Božiji alamet (znak), te ga je zbog toga čuvala i u momentma kada je to teorijski bilo teško objasniti.

– Ona je uvijek bila takva, jer je to izraz našeg duhovno-moralnog habitusa crpljenog iz izvora naše vjere islama. Agresori su ubili 115 imama diljem Bosne i Hercegovine, a nerijetko su stradale cijele porodice imama. U Srebrenici je ubijeno 27 imama od 54 koliko ih je za vrijeme agresije boravilo u Srebrenici. Naš imperativ je da kazujemo o imamima šehidima koji su dijelili sudbinu vlastitog naroda – kazao je dr. Husić.

Idriz Memić, profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli čiji je brat Sakib-ef. Memić ubijen 1995. godine prilikom pokušaja prelaska na slobodnu teritoriju, kaže da je svaki način i put koji nas može motivisati na sjećanje dobar.

– To je više potrebno nama koji se nehajno ponašamo, sjećanje nas može motivirati kako da budemo dostojni i pokušamo zaslužiti da nam oni budu uzori i šefa’adžije i da našim potomcima probudi patriotizam i svijest da su imami tog vremena prepoznali priliku da se odazovu pozivu Gospodara i da na najbolji način budu primjer kako vjernik treba da se ponaša kad je potrebno žrtvovati i ono što je najveći dar. Ja sam za domovinu dao dio svog tijela, ali se stidim onih koji su dali svoj život – izjavio je za Agenciju MINA profesor Memić.

Reif Fejzić imao je 21 godinu kada je izdvojen iz kampa UN-a i svirepo ubijen. Bio je imam u Potočarima, a njegovi učenici iz mekteba ga se sjećaju i svjedoče njegov prefinjeni karakter i poseban ahlak koji ga je krasio.

Njegov brat Rizah za Agenciju MINA je istakao da mu je drago da pričamo i pišemo o svojoj prošlosti, jer su to u prošlosti drugi radili za nas. Možda ponajviše zbog toga, brzo smo zaboravljali svoju prošlost.

– Poema je posebna. Za razliku od drugih pisanih načina, poema se brže pamti. Upravo radi toga, drago mi je da se sjećanje na naše poginule imame vrši u obliku poeme. Poemu pamti i staro i mlado, duže će živjeti među nama sjećanje na naše imame – kazao je Fejzić.

Organizatori projekcije poeme u Tuzli su Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstvo tuzlansko.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović a muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić. Glumci i izvođači u Tuzli će biti: Irfan Kasumović, Nusmir Muharemović, Burhan Šaban, Mustafa Isaković, Resul Alić, Mirza Ganić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić i Abdullah Balić. Inspicijent je Senad Bešić, muzički producent Ammar Jažić, a adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

Ovo vrhunsko umjetničko djelo koje govori o imamima koji dijele sudbinu naroda koji predvode, simbolično će biti izvedeno u danima kada se prisjećamo svih žrtava agresije, ali i heroja odbrane Bosne i Hercegovine, gazija i boraca i njihovih veličanstvenih pobjeda.

– Najbolji među borcima su borci šehidi, oni koji su u borbi dali svoje živote. Najbolji među imamima su oni koji su u borbi i sa svojim džematlijama položili živote za svoj din i domovinu, a to su imami šehidi – izjavio je za Agenciju MINA predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH Nesib-ef. Hadžić.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imāmā u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

Premijerno je izvedena na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) u Sarajevu, povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje.

– Svako kazivanje o šehidima, pa i o imamima šehidima, bolna je istina koju moramo pamtiti radi naše budućnosti i stalno podsjećati na teške trenutke kroz koje smo prošli i prolazimo, podsjećati na najbolje od nas – kazao je Hadžić.

Istakao je da su u Poemi predstavljene uloge majke šehida, oca, supruge i djece  šehida, kolega, džemata i drugih koji iznose bol za imamom šehidom, svako na svoj način.

– Poema je svojevrstan umjetnički i kulturni iskorak kada pričamo o šehidima u odnosu na većinu sadržaja koje smo do sada radili. Ponosni smo na činjenicu da Udruženje ilmijje stoji iza jednog ovakvog umjetničkog komada i drago nam je da će ga povodom Dana šehida i Dana Armije Bosne i Hercegovine, osim u Sarajevu, gdje je bila premijera, Bosanci i Hercegovci, Bošnjaci, muslimani i drugi koji žele, imati priliku pogledati i u Tuzli, Zavidovićima i Bihaću – kazao je Hadžić.

Zahvalio je ovom prilikom vladama Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona koje su podržale ovaj projekat, te muftijama Tuzlanskog, Zeničkog i Bihaćkog muftijstva koji su pokrovitelji Poeme u njihovim muftijstvima.

Podsjećamo da je “Poemu o bosanskom bijelom šehidu” realizirala fantastična ekipa, čiji je rad zaslužio brojne pozitivne kritike eminentnih stručnjaka.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić.

Neki od glumaca i izvođača Poeme ove godine su Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mustafa Isaković, Aziz Alili, Burhan Šaban, Resul Alić, Mirza Ganić, Kenan Hasić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić, Abdullah Balić i drugi.

Adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.

“Poema o bosanskom bijelom šehidu” će u Tuzli biti izvedena 11. aprila, na Dan šehida, u Zavidovićima, 13. aprila, te u Bihaću 15 aprila, na Dan Armije Bosne i Hercegovine.

„Ono na čemu stalno insistiramo jeste da Islamska zajednica i institucije države aktivno sarađuju na projektima od vitalnog značaja za naš narod. Zaboraviti naše heroje i šehide ne smijemo. Islamska zajednica je drugi dan svoga velikog blagdana, ramazanskog bajrama, rezervisala da se sjetimo svih naših šehida i veoma opsežnim protokolom obilježimo taj dan. Islamska zajednica putem svojih imama koristi svaku priliku da ukaže na značaj naše borbe, a sve zarad razvijanja državotvorne svijesti kod našeg naroda. Uvijek ćemo biti na discpoziciji i podržati projekte od interesa za državu Bosnu i Hercegovinu. Zahvalan sam predsjedniku Ilmijje Nesib-ef. Hadžiću i ministru Almiru Tutiću što smo danas razgovarali o projektima koji imaju za cilj da osnaže našu patriotsku i državotvornu svijest.“ – poručio je muftija Kudić.

Nesib-ef. Hadžić se zahvalio muftiji na prijemu, te je predstavio dosadašnje aktivnosti Udruženja ilmijje kada je u pitanju memorijalizacija.

„Imami su bili aktivni učesnici odbrane Republike Bosne i Hercegovine, među njima su zlatni ljiljani, odlikovani borci i starješine, vojnici, ratni vojni invalidi i šehidi. Islamska zajednica je uspjela spasiti od zaborava brojne priče, ali i imena imama šehida sa kratkim biografijama. Do sada smo napisali knjigu o imamima šehidima, pa smo napravili dokumentarni film o imamima šehidima, a onda smo izdali i Poemu o bijelom bosanskom nišanu. Pomogli smo i bili razlogom da se sačuva sjećanje na brojne segmente rata i ponosni smo da smo podržali izdavanje kaside o sedam heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata koja je sada postala veoma popularna i sačuvala od zaborava imena naših heroja. Posebno nam je važno što smo u proteklom periodu producirali i na scenu prenijeli Poemu o bosanskom bijelom šehidu autora prof. dr. Džemala Latića, koja je premijerno izvedena 27. septembra na sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. Bilo bi mi drago da se ova poema izvede i pred publikom u Krajini. Iskoristio sam priliku i ove detalje prenio cijenjenom muftiji hafizu Mehmed-ef. Kudiću i poštovanom ministru Almiru Tutiću.“ – istakao je Nesib-ef. Hadžić

Ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Almir Tutić se zahvalio muftiji Kudiću i Islamskoj zajednici na brizi o važnim događajima iz naše prošlosti i što intenzivno rade na promociji tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata.

„Od malih nogu sam odgajan da poštujem i cijenim ulemu i ljude koji se žrtvuju za javno dobro. Ministarstvo za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida ima za obavezu da čuva sjećanje na najbolje sinove naše domovine, a među njima su svakako imami. Sve institucije i organizacije koje se bave zaštitom naslijeđa odbrambeno-oslobodilačkog rata su partneri meni i ministarstvu na čijem sam čelu, a to je svakako Islamska zajednica. Razgovarali smo o projektima na kojima možemo sarađivati, pogotovo kada je u pitanju obrazovanje i integracija tematike koja se tiče vrijednosti naše odbrane u obrazovni proces. Islamska zajednica je potpuno svjesna važnosti ovog projekta i ponudila je na raspolaganje svoje resurse. Razgovarali smo o važnim datumima i njihovom obilježavanju i u dobroj mjeri se usaglasili o principima koje trebamo slijediti kada je u pitanju ovaj zakon koji je u proceduri.“ – rekao je ministar Almir Tutić.

Ovom sastanku su prisustvovali rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje i saradnik za medije Muftijstva bihaćkog mr. Haris-ef. Veladžić i Nazif-ef. Horozović, imam u kasarni „Adil Bešić“ u Bihaću Enver-ef. Merdić i pomoćnik ministra za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida USK Dženan Akmadžić.

Na sjednici su usvojeni zapisnik sa sjednice u Stocu, te zapisnik sa prethodne online sjednice. Članovi Glavnog odbora su raspravljali o aktivnostima realiziranim u periodu decembar 2022. – mart 2023. godine. Na sjednici se uz kratak rezime razgovaralo i o četverogodišnjem radu Glavnog odbora u aktuelnom sazivu, čija je ovo bila posljednja sjednica. Zaključeno je kako je Glavni odbor radom, odnosom i projektima odgovorio spram povjerenja koje mu je dato na Skupštini, uprkos dvije pandemijske godine, u okviru kojih su okončana i dva historijska projekta: Projekat sanacije i rekonstrukcije Spomen obilježja imamima šehidima te Poema o bijelom bosanskom šehidu.

Članovi Glavnog odbora su od strane predsjednika Glavne izborne komisije Udruženja ilmijje, Amel ef. Mukinovića, informisani o okončanim, prvoj i drugoj prvoj fazi izbornog procesa unutar Udruženja ilmijje te trećoj završnoj fazi koja je u toku i koja će se okončati na izbornoj sjednici Skupštine, koja je planirana za 15. mart 2023. godine, kada će se birati predsjednik Udruženja ilmijje, predsjedavajući Skupštine, članovi Glavnog odbora te kandidati za ostala tijela Udruženja ilmijje.

Članovi Glavnog odbora su također usvojili ponuđene izvještaje: Izvještaj o radu GO u 2022. godini, Finansijski izvještaj za 2022. godinu te Plan i program rada za 2023. godinu.

Pod tekućim pitanjima raspravljalo se o više aktuelnih pitanja, a razgovaralo se i o pitanjima iz socijalnog programa.