Prijave priloga

Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.

Uvjeti za predaju priloga

Kao dio postupka prijave priloga, autori su dužni potvrditi sukladnost priloga koji prijavljuju sa svim sljedećim stavkama. Autorima koji se ne pridržavaju ovih smjernica prijave mogu biti vraćene.
  • Prijavljeni članak nije prethodno objavljivan niti se nalazi u recenzijskom postupku pri nekom drugom časopisu. U suprotnom, molimo to obrazložiti pod "komentari uredniku".
  • Datoteka koja sadrži rad je u Microsoft Word ili RTF formatu.
  • URL adrese za mrežno dostupne bibliografske čestice su priložene.
  • Tekst sadrži jednostruki razmak; koristi se font 12; preferira se kurziv(italic), radije nego podcrtavanje (prihvaća se za URL adrese); i sve ilustracije, slike i tablice su smještene na prikladnim mjestima u tekstu, radije nego na njegovom kraju.
  • Tekst ispunjava stilske i bibliografske zahtjeve navedene u Smjernice za autore, koje se nalaze u rubrici "o časopisu".
  • Ako predajete za stručno recenziranu rubriku časopisa, upute u Kako osigurati anonimnost recenzije se moraju slijediti.

Smjernice za autore

Časopis objavljuje:

a) izvorne naučne članke koji sadrže do sada neobjavljene rezultate istraživanja koja korespondiraju sa osnovnom misijom časopisa;

b) izlaganje sa naučnog i stručnog skupa, uz uvjet da prethodno nije objavljeno u zborniku radova skupa;

c) stručne članke koji nude korisne prijedloge za određene struke i pri tome ne moraju obavezno sadržavati izvorna istraživanja autora;

d) osvrte na zanimljive i korisne publikacije koje su u skladu sa osnovnom misijom časopisa;

e) prikaze zanimljivih i za struku korisnih studija, zbornika i drugih stručnih publikacija;

f) korisne priloge iz struke i za struku, a ne moraju predstavljati izvorna istraživanja;

g) prijevode članaka koji odgovaraju osnovnoj misiji časopisa.

 

Radovi se kategoriziraju u sljedeće osnovne kategorije:

  • • izvorni naučni članci;
  • • izlaganja sa naučnih i stručnih skupova;
  • • stručni članci;
  • • osvrti;
  • • prikazi;
  • • prilozi;
  • • prijevodi

 

Autor

Na početku rada autor treba da napiše: naučnu titulu, ime i prezime te akademsko zvanje.

Npr: Prof. dr. Mujo Slatina, redovni profesor

 

Sažetak

Iza naslova rada napiše se sažetak obima od 150 do 200 riječi. Isti tekst će se ponuditi u prijevodu na arapskom i engleskom jeziku na kraju rada. (Prijevode osigurava Redakcija)

 

Ključne riječi

Nakon sažetka treba navesti ključne riječi u radu.

 

Obim rada

Rad treba da bude obima između 10000 i 40000 hiljada znakova računajući i fusnote i literaturu, napomene, uključujući razmak.

 

Oprema rada

Prilozi trebaju biti pripremljeni u standardnom formatu A4 (jednostruki prored, Times New

Roman, veličina slova 12). Valja izbjegavati neuobičajene tipove slova. Bilješke smjestiti na dnu stranice, a ne na kraju teksta.

Rukopis organizirati i numerirati na sljedeći način:

0. stranica: naslov i podnaslov, ime(na) autora, ustanova, adresa (uključujući i email)

1. stranica: naslov i podnaslov, sažetak na jeziku teksta

2. stranica i dalje: glavni dio teksta

Popis literature treba početi na novoj stranici.

Na kraju dodati sve posebne dijelove (crteže, tablice, slike) koje se nije moglo integrirati u tekst. Fotografije koje se prilažu uz tekst, moraju biti uključene unutar rada s potpisom, a elektronskom poštom dostavljeni kao prilozi u formatu .bmp., .jpeg, .tiff, ili psd.

Sve odjeljke i pododjeljke numerirati arapskim brojkama ((1. / 1.1. / 1.1.1.), izbjegavajući pri tome više od tri nivoa. Za različite nivoe upotrebljavati različite tipove slova:

1. Masnim slovima (Times New Roman)

1.1. Broj masnim slovima, a naslov masnim kosim slovima (Times New Roman)

1.1.1. Broj običnim slovima, a naslov kurzivom (Times New Roman)

 

Navodi u tekstu se sastoje od prezimena autora i godine objavljivanja rada, te ako je relevantno, broj stranice nakon dvotočke (sve u zagradama), npr. (Karić, 1987) ili (Džananović, 1993: 10). Ako je autorovo ime u tekstu navoditi na sljedeći način: Nakičević (1973: 340) tvrdi ...

Kraće navode treba početi i završiti navodnim znakovima (“”), a sve dulje navode (više od 40

riječi) treba oblikovati kao poseban odlomak, odvojen praznim retkom od ostatka teksta, uvučeno i manjom veličinom slova (10), bez navodnih znakova. Ispuštene dijelove označiti s po praznim slovnim mjestom i trima točkama prije i poslije prekida.

Riječi ili izraze iz jezika različitog od jezika priloga treba pisati kosim slovima i popratiti prijevodom (označenim jednostrukim navodnim znakovima, npr. What ‘što’. Primjere iz jezika za koje se ne koriste latinska slova, transliterirati, osim ako postoji uvjerljiv razlog za zadržavanje originalne grafije.

Primjere treba brojčano označiti koristeći arapske brojke u zagradama te odvojiti od glavnog teksta praznim recima. Grupirati primjere korištenjem malih slova, a u tekstu pozivati se na primjere kao (2), (2a), (2a,b), (2 a-b), ili (2) b.

Primjeri koji nisu uzeti iz jezika na kojem je prilog napisan treba popratiti odgovarajućim glosama (koje prema potrebi daju ekvivalente na jeziku priloga riječ po riječ, ili morfem po morfem), te prijevodom unutar jednostrukih navoda. Početak riječi ili morfema u glosi podesiti prema početku riječi odnosno morfema u primjeru.

Na kraju rukopisa, na posebnoj stranici s naslovom Literatura, treba dati potpunu bibliografije korištene literature.

Bibliografske jedinice trebaju biti poredane abecedom prema prezimenima autora. Radove istog autora složiti hronološkim redom, od ranijih prema novijima, a radove jednog autora objavljene u istoj godini obilježiti malim slovima (npr. 1998a, 1998b).

Ako se navodi više od jednog članka iz iste knjige, treba navesti tu knjigu kao posebnu jedinicu pod imenom urednika, pa u jedinicama za pojedine članke uputiti na cijelu knjigu. Imena autora valja dati u cijelosti, a ne zamjenjivati ih inicijalima, osim ako sam autor obično koristi samo inicijale.

Svaka jedinica treba sadržavati sljedeće elemente, poredane na ovaj način i koristeći sljedeću interpunkciju:

  • prezime (prvog autora/ice), ime ili inicijal (odvojene zarezom), ime i prezime drugih autora/ica
  • (odvojene zarezom od drugih imena i prezimena);
  • godina objavljivanja u zagradi iza koje slijedi zarez;
  • potpun naslov i podnaslov rada, između kojih se stavlja tačka;
  • uz članke u časopisima navesti ime časopisa, godište i broj, te nakon zareza brojeve stranica
  • početka i kraja članka;
  • uz članke u knjigama: prezime i ime urednika/ice, nakon zareza skraćenica ur., naslov knjige,
  • nakon zareza broj stranica početka i kraja članka;
  • uz knjige i monografije: izdanje (po potrebi), niz te broj u nizu (po potrebi), mjesto izdavanja,
  • izdavač
  • naslove knjiga i časopisa treba pisati kurzivom;
  • naslove članaka iz časopisa ili zbornika treba pisati pod navodnim znacima.

 

Knjige

Prezime, Ime (2000). Naslov knjige prema pravopisnim pravilima jezika na kojemu je knjiga

objavljena. Mjesto: Izdavač.

Džananović, Ibrahim (2004) Primjene šerijatskog porodičnog prava kroz praksu Vrhovnog

šerijatskog suda 1914.-1946. Sarajevo : Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Šamić, M. (1977). Kako nastaje naučno djelo. 4. izd. Sarajevo: Svjetlost.

Spahić, M. i Hamzić, M. (2007). Društveno-etički pojmovnik. Sarajevo: Bookline.

Fejzić-Čengić, F., Šuško, Dž., Šeta, Đ., Tahirović, S., Mušinović, E., Dedović, S., Ibrahimović,

A. (2010). Prilozi za istraživanje sociokulturnog položaja žene u BiH: izabrana bibliografija

(1900-2010). Sarajevo: CEI Nahla.

Schimmel, A. (2004). Geografija pjesnika. Preveo sa engleskog jezika Enes Karić.

 

Prilozi/poglavlja u knjigama/zbornicima

Prezime, Ime (1999). Naslov priloga prema pravopisnim pravilima jezika na kojemu je prilog

napisan. Ime, Prezime (ur.): Naslov knjige prema pravopisnim pravilima jezika na kojemu je knjiga objavljena. (3. izd.). Mjesto : Izdavač, broj strane.

Džananović, I. (1999). Metodologija. U: F. Karčić, ur. Primjene šerijatskog porodičnog prava

kroz praksu Vrhovnog šerijatskog suda 1914.-1946., (3. izd.). Sarajevo : Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, 3-56.

Članci u časopisima (nazivi časopisa navode se u cijelosti.)

Prezime, Ime (1999). „Naslov članka prema pravopisnim pravilima jezika na kojemu je prilog napisan“. Naziv časopisa, godište, broj: broj strane.

Omer Nakičević (2005), “Uloga hadisa u izgradnji islamske ličnosti”, Novi Muallim, XIII,

53, 23-26.

Neobjavljena (arhivska) građa: pri prvom navođenju pun naziv arhiva, mjesto arhiva, redni broj i naziv fonda, signatura predmeta.

Arhiv BiH, Sarajevo, F. 23, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Prezidijalni spisi, br. 317.

Članak objavljen na elektronskom mediju (ONLINE dostupan rad)

International Institute for Electronic Library Research : the ELINOR Project [citirano: 1999-05-11]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu. ac.uk/Projects/ELINOR

Political and religious leaders support Palestinian sovereignty over Jerusalem. // Eye on the negotiations. Palestine Liberation Organization, Negotiations Affairs Department, 29 August 2000 [citirano: 2002-08-15]. Dostupno na: http://www.nad-plo.org/eye/pol-jerus.html

Manzo, K. K. Libraries seeking updated role as learning center [citirano: 2002-04-15]. // Education week 16, 30(1997). Dostupno na: http:// www.epnet.com/ehost/login.html

ČLANCI

##section.default.policy##

PREGLED

Prikazi knjiga

Izjava o privatnosti

Imena i adrese e-pošte registrirane na ovim stranicama koristit će se isključivo u navedene svrhe časopisa i neće biti dostupne niti jednoj drugoj stranci.