ODNOS MEĐUNARODNE ZAJEDNICE PREMA ZLOČINIMA NAD CIVILIMA ZA VRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU 1992-1995.

Autor(i)

  • Muamer Džananović Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v23i91.1960

Ključne riječi:

Republika Bosna i Hercegovina, agresija, zločini, genocid, svjetske političko-vojne sile, embargo na uvoz oružja, EZ (EU), rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, sigurne zone UN-a, dokumenti Vrhovnog savjeta odbrane Jugoslavije, negiranje genocida

Sažetak

UDK: 94(497.6)"1991/1996":327.7
          327.7:94(497.6)"1991/1996"

Svjetske političko-vojne sile koje su imale najznačajniji utjecaj u donošenju odluka u vezi s dešavanjima u Bosni i Hercegovini devedesetih godina 20. stoljeća, na razne su načine odgađale pomisao na sprečavanje samog početka agresije i genocida, a zatim i zaustavljanje istog. Članice EZ (EU) i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda svojim različitim političkim stavovima pokazivale su da ne postoji spremnost da se zločini i rat u Bosni i Hercegovini zaustave, te su na taj način svi principi međunarodnog prava gurnuti na marginu.

U radu smo, naslanjajući se na različite izvore koji se tiču odluka ili izjava subjekata koji su mogli donositi odluke kojima se mogao mijenjati tok rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, fokus stavili na nekoliko tema. Prva značajna tema jeste pitanje šta su to zapravo američka, britanska, francuska i druge politike devedesetih godina navodile u javnom diskursu kao razlog “sukoba” u koji se ne treba miješati. Sljedeća, nezaobilazna tema jeste onemogućavanje prava na samoodbranu nametnutim embargom na uvoz oružja. Izglasavanje brojnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojima se nikakav značajan napredak nije postizao u položaju civilnog stanovništva u gradovima u opsadi, s posebnim fokusom na Rezoluciju kojom su proglašene sigurne zone, zatim svjesno izbjegavanje termina “genocid", u javnom diskursu pogotovo, također su teme kojima prezentiramo odnos svjetskih politika prema zločinima koji su izvršavani pred “njihovim očima”. Također, naslanjajući se na Stantonove “faze genocida”, tvrdimo da je međunarodna zajednica uzimala učešće i u posljednjoj fazi – negiranju genocida nad Bošnjacima.

Ovim radom potvrdit ćemo tezu da su svjetske sile, koje su utjecale na donošenje bitnih odluka tokom devedesetih godina 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini, odgovorne za nesprečavanje zločina i mogu se smatrati odgovornim za brojne počinjene zločine.

Downloads

Objavljeno

16-11-2022

How to Cite

Džananović, M. (2022). ODNOS MEĐUNARODNE ZAJEDNICE PREMA ZLOČINIMA NAD CIVILIMA ZA VRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU 1992-1995. Novi Muallim, 23(91), 76–86. https://doi.org/10.26340/muallim.v23i91.1960

Broj časopisa

Svezak 23 Br. 91 (2022): Novi Muallim br. 91.

Rubrika

ČLANCI

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

Naknada:

                  a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:

    1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
    2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.