KONSTRUKCIJA NACIONALNOG IDENTITETA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI

Autor(i)

  • Mirsad Kunić

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v17i67.361

Ključne riječi:

Identitarni plan, nacionalna identifikacija, usmena epska tradicija, konstrukcija identiteta

Sažetak

UDK 821.163.4(497.6).09-3:398

Svojevremeno je Alois Schmaus bošnjačku usmenu epiku nazvao Pepeljugom južnoslavenske usmene tradicije; on ju je vidio kao posljednju u nizu, neželjenu i omraženu u svom užem, ali željenu i traženu u širem okruženju. Možda bi se ta zgodna metafora mogla proširiti i na identitarni plan, jer i Bošnjaci kao narod u procesu nacionalne identifikacije dolaze posljednji u nizu, sa istim ili sličnim relacijama prema užem i širem okruženju, premda će mnogi reći da taj proces kod njih još uvijek traje. To nije slučajno, jer je znano da je u tom procesu jednu od ključnih uloga odigrala (a kod Bošnjaka i danas igra) upravo usmena epska tradicija, zahvaljujući ulozi koju su joj namijenili još njemački romantičari.

Downloads

Objavljeno

13-03-2017

How to Cite

Kunić, M. (2017). KONSTRUKCIJA NACIONALNOG IDENTITETA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI. Novi Muallim, 17(67), 7–16. https://doi.org/10.26340/muallim.v17i67.361

Broj časopisa

Rubrika

MUALLIMOV FORUM