ĐOZINE RASPRAVE S TRADICIONALNOM ULEMOM

Autor(i)

  • Midhat Beganović

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v13i52.414

Ključne riječi:

Husein Đozo, islamska misao, fetve, tradicionalno, modernističko, intencija, duhovno intelektualna orjentacija

Sažetak

Glavni problem razumijevanja islama i islamskog života stoljećima se sastojao u islamskom formalizmu, jer muslimani vjeruju u historijski islam, oni slijede okoštale povijesne forme islama. Na motrici ovakvog promišljanja islama Đozo vodi rasprave sa tradicionalnom ulemom. Bez obzira na konkretne plodove modernističkog promišljanja islama, Đozo je imao svoje oportuniste koji su dolazili ne samo iz reda službene ideologije nego i iz reda tradicionalne uleme kao što su: Derviš Spahić, muderris medrese u Pojskama kod Zenice iz reda tradicionalne provenijencije s kojim Đozo polemizira putem Glasnika kao i Muhamedom Pašićem gdje se na najbolji način ilustruju dvije različite duhovne orijentacije i koncepcije, tradicionalističke, s jedne strane i modernističke, s druge strane. Đozo kritikuje tradicionalnu ulemu kao što je Sejfudin ef. Proho zbog neispravne duhovno intelektualne orijentacije, kao i Gazaliju jer je "progresivnu islamsku misao ukočio i pokušao joj dati novi smjer, smjer mistike i mirovanja". Na kraju će Đozo reći da uspjeh i pobjedu svoga stava gleda u perspektivi, u jednom duljem procesu, iako mu je pobjeda i u početnoj fazi osigurana, jer na suprotnoj strani reakcionarna- konzervativna mišljenja izumiru s njihovim nosiocima.

Downloads

Objavljeno

03-08-2022

How to Cite

Beganović, M. (2022). ĐOZINE RASPRAVE S TRADICIONALNOM ULEMOM. Novi Muallim, 13(52), 104–109. https://doi.org/10.26340/muallim.v13i52.414

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 52 (2012): Novi Muallim br. 52

Rubrika

ISLAMSKE TEME

License

Naknada:

                  a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:

    1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
    2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.