VAKUFI U RAZLIČITIM POLITIČKIM SISTEMIMA - ODNOS VLASTI PREMA VAKUFIMA, POSEBNO NAKON AGRESIJE NA BIH

Sažetak

U doba tanzimata osmanska vlast u Bosni je regulirala položaj vakufa sa nekoliko zakona, a najznačajniji je bio Zakon o upravljanju vakufima iz 1863. godine. Nakon okupacije 1878., austro-ugarska vlast je 1883. formirala Zemaljsku vakufsku komisiju, koja nije mogla donijeti nijednu odluku bez vladinog komesara za vakufske poslove niti se mogla održati sjednica bez njegovog prisustva. Zemaljska vakufska direkcija formirana je 1894. koja je bila pod upravom službenika Zemaljske vlade, sve do donošenja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u BiH iz 1909., kada Vakufsko-mearifski sabor postaje vrhovni upravni i nadzorni organ za upravljanje vakufima. U Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslaviji, od 1918. do 1941. godine, samo u Sarajevu oteto je četiri miliona dunuma vakufskog zemljišta, porušene su 24 džamije, među kojima i Havadže Kemala, poznatija kao Ćemaluša u istoimenoj ulici (srušena 1940.), dvije medrese (Inadija na Bentbaši i Atmejdan ili Misrijina na Atmejdanu), ekshumirano 75 muslimanskih grobalja, oteto 108 dućana, 118 kuća sa avlijama, itd. U Titovoj Jugoslaviji od 1945. do 1958. godine, prema podacima Vakufske direkcije u Sarajevu, broj oduzetih vakufskih dobara (dućana, kuća, stanova, džamija, zgrada) iznosi 11.324, odnosno ukupna površina je 30.342.496 m2. Uništeno je, samo u Sarajevu, 246 dućana, uglavnom u starom jezgru grada, oteto 14 mekteba, 25 imamskih kuća, srušena tekija na Bentbaši i Skenderiji, džamije Skenderpašina na Skenderiji i Kalin hadži Alije (Čairdžik) u blizini Narodnog pozorišta. U toku agresije na BiH 1992-1995. godine, agresori su uništili 1347 vakufskih objekata (džamija, mesdžida, mekteba i tekija), a oštetili 472 vakufska objekta. Nova, "demokratska" vlast, već punih dvadeset godina ne rješava povrat vakufske imovine, jer je veliki dio vakufskih dobara upravo u njihovim rukama ili im služi za manipulacije kako bi se održali na vlasti. Materijalna šteta koju vakuf Islamske zajednice trpi od 1996. godine zbog nevraćanja imovine koja joj pripada iznosi 286 miliona KM, dok je ukupna šteta milijardu i trideset miliona KM. Godišnji gubici vakufa u BiH iznose 25 miliona i 500 hiljada KM. Zadatak Islamske zajednice i svih njenih pripadnika je da upotrijebi sva pravna i politička sredstva da joj se omogući povratak njene imovine i slobodno uživanje njenog vlasništva, jer je ono nepovredivo i sveto.