PITANJE NOŠENJA FEREDŽE/ZARA U RASPRAVAMA BOŠNJAČKIH TRADICIONALISTA I MODERNISTA U 20. STOLJEĆU
DOI:
https://doi.org/10.26340/muallim.v14i55.311Ključne riječi:
Otkrivanje muslimanke, feredža/zar, islamsko odijevanje žene, bosanskohercegovačka ulema, tradiconalisti, svjetovni modernisti, vjerski modernisti, debataSažetak
Početkom 20. stoljeća, dolaskom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini pitanje školovanja muslimanske ženske djece otvorit će vrata pedesetogodišnjoj raspravi među bosanskohercegovačkom ulemom o islamskom načinu odijevanja. Ta rasprava zahvatit će sve slojeve bosanskohercegovačkog društva, a najvažnija dilema pred kojom će se naći bosanskohercegovačko društvo jeste: da li dozvoliti da muslimanska ženska djeca idu u školu i da zbog toga otkriju lice ili da budu pod feredžom/zarom i da ostanu kod kuće. U ovoj javnoj debati među bosanskohercegovačkom ulemom došlo do je razilaženja u stavovima. Tako imamo: tradicionaliste koji su dali prednost vjerskom pravu nad obrazovanjem tako što su smatrali da je odjeća temeljni simbol vjere i da je to vanjsko obilježje vjere, zatim svjetovne moderniste koji su dali prednost obrazovanju jer su konstatovali da pokrivanje nije ispunilo zadatak očuvanja morala i smatrali su da predstavlja zapreku prilagođavanja ''novom vremenu'' i imamo vjerske moderniste koji su nastojali iznaći kompromisno rješenje kojim će zadovoljiti islamske principe i ženino pravo na obrazovanje. Pitanje nošenja zara/feredže u raspravama rezultirat ce rješenjem idžtihadskog karaktera u skladu novog vremena. I na kraju, kada je u pitanju ova rasprava posljednju i odlučujuću riječ na ovu raspravu dat će socijalistički režim u Bosni i Hercegovini koji će nametnuti zakonsko rješenje o zabrani nošenja feredže/zara 29. IX 1950. godine.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Naknada:
a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.