KONTINUITET GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U VIŠEGRADU: STUDIJA SLUČAJA SELO BARIMO
DOI:
https://doi.org/10.26340/muallim.v20i80.1746Ključne riječi:
zločini, genocid, Višegrad, Barimo, civilno stanovništvoSažetak
UDK 3221:141]:28
341.322.5(497.6 Višegrad)”1992/1995”
Ideologija, politika i praksa stvaranja etnički čiste srpske države, tzv. “Velike Srbije“, nalazila se u fokusu interesiranja velikosrpske ideologije, još od vremena s kraja XVIII stoljeća. Ta i takva ideologija je figurirala s idejom stvaranja etnički čistih teritorija na kojima bi isključivo i samo živjeli Srbi, a koja je podrazumijevala i teritoriju Bosne i Hercegovine. Za druge i drugačije, pa čak niti za nacionalne manjine, u tim zamislima nema mjesta. Takav projekt je bilo jedino moguće ostvariti putem nasilja, tj. kroz vršenje strašnih i užasnih zločina nad nesrbima, prije svega nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, uključujući i zločin genocida. Počev još od Prvog svjetskog rata, zatim Drugog svjetskog rata, te u vremenu posljednje agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992–1995. godine, evidentna je otvorena i neskrivena namjera stvaranja tzv. “Velike Srbije“. Ona je obilježena, prije svega, kontinuiranim vršenjem brojnih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad Bošnjacima, uključujući i zločin genocida. Posebno je to bilo izraženo na području Istočne Bosne, uključujući i grad Višegrad. Prezentirana studija slučaja na primjeru sela Barimo, kao istraživane mikrolokacije, jasan je pokazatelj kontinuiteta zločina genocida nad Bošnjacima, ali i namjere zločinaca o stvaranju etnički čistih teritorija na području Višegrada. Radi se, dakle, o kontinuitetu namjere i nastojanja velikosrpskih ideologa o uklanjanju svih Bošnjaka s područja Istočne Bosne i grada Višegrada, uključujući i selo Barimo. Zaključak je da je selo Barimo jasan pokazatelj kontinuiteta genocidnih namjera na području Višegrada, ali i borbe Bošnjaka da, poslije svakog stradanja, nastoje opstati na tim prostorima, na kojima su vjekovima živjeli.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Naknada:
a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.