UREDBA O ŠERIJATSKIM SUDOVIMA IZ 1859. GODINE I KADIJE KOTARSKOG ŠERIJATSKOG SUDA U MOSTARU

Autor(i)

  • Suadin Strašević

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v12i47.623

Sažetak

U ovom radu se na temelju relevantnih historijsko-pravnih izvora i literature razmatraju pitanja o reformama sudstva u Osmanskom carstvu koje zapocinju Hatti Šerifom 1839. godine, a svoj puni izraz nalaze proglašenjem Hatt-i-Humayuna 1856. godine. Hatt-i-Humayunom proglašena je građanska jednakost svih osmanskih podanika bez obzira na vjeru, jezik ili rasu. U skladu s tim je već 1859. godine donijeta Uredba o uređenju šerijatskih sudova. Ovom je uredbom nadležnost šerijatskih sudova svedena na pitanja ličnog statusa muslimana (brak, porodica i nasljeivanje) i pitanja vakufa. Austrougarska vlast se poziva na Hatt-i-Humayun i potvruje Uredbu o šerijatskim sudovima i njihovoj nadležnosti. U razdoblju austrougarske uprave (1878-1918) u Bosni i Hercegovini postojali su brojni kotarski sudovi i pri njima kotarski šerijatski sudovi, među kojima i Kotarski šerijatski sud u Mostaru. U radu smo identifikovali slijedeće kadije i sudske šerijatske pripravnike Kotarskog šerijatskog suda u Mostaru: hadži hafiz Hasan Hadžiefendić, Abdulah ef. Doadžić, Naili ef. Uveis, Hilmi ef. Hatibović, Salih ef. Demirović, Salih ef. Kurahović, Hašim ef. Mahić, Mehmed ef. Ugljen, Zaim ef. Muminagić, Ibrahim ef. Lemeš, Smail Dadić, Kasim Sadiković, hafiz Asim ef. Hadžimehmedagić i Ahmet ef. Buturović.

Downloads

Objavljeno

03-08-2022

How to Cite

Strašević, S. (2022). UREDBA O ŠERIJATSKIM SUDOVIMA IZ 1859. GODINE I KADIJE KOTARSKOG ŠERIJATSKOG SUDA U MOSTARU. Novi Muallim, 12(47), 98–103. https://doi.org/10.26340/muallim.v12i47.623

Broj časopisa

Svezak 12 Br. 47 (2011): Novi Muallim br. 47

Rubrika

HISTORIJA OBRAZOVANJA

License

Naknada:

                  a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:

    1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
    2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.