HANIKASI U BOSNI I HERCEGOVINI I NJIHOVA TRANSFORMACIJA U MEDRESE

Autor(i)

  • Azra Medara

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v18i69.1454

Ključne riječi:

Gazi Husrev-begov hanikah, Hanikah šejha Ibrahima Bistrigije, Koski Mehmed-paše hanikah, Hanikah šejh Ismail-ef. Opijača, Hanikah Mehmeda Čauša, Hanikah Elči Ibrahim-paše, medrese

Sažetak

UDK 37.014.521:28(497.6)

Širenju islama i bogate islamske kulture i civilizacije, veliki doprinos dali su i mnogobrojni derviški redovi, nastajali i razvijani širom islamskog svijeta. Tesavvufsko učenje i visoka sufijska etika širila se posredstvom sufijskih institucija, identičnih ili s malim jezičkim i funkcionalnim razlikama, nazvanih imenima, hanikah, ribat i zavija (tekija). Hanikah je mjesto povlačenja derviša u osamu, sufijskog boravka i okupljanja radi zikra i razgovora.1 Ribati su vezani za područja s arapskim stanovništvom i služili su za odbranu muslimanskog teritorija od neprijateljskih napada. U kasnijem periodu služili su kao mjesta osamljivanja (halvet), u koja bi dolazile osobe koje se žele, određeno vrijeme, odvojiti od drugih osoba, a vrijeme posvetiti isključivo sjećanju i ljubavi prema Bogu. Zavija je spoj hanikaha i ribata, skromna građevina koju bi osnovao šejh, odmah nakon vojnog osvajanja nekog područja i predstavljala je sponu s lokalnim stanovništvom i okosnicu nastanka urbane sredine.

Downloads

Objavljeno

28-07-2022

How to Cite

Medara, A. (2022). HANIKASI U BOSNI I HERCEGOVINI I NJIHOVA TRANSFORMACIJA U MEDRESE. Novi Muallim, 18(69), 63–75. https://doi.org/10.26340/muallim.v18i69.1454

Broj časopisa

Rubrika

HISTORIJA OBRAZOVANJA