“SIGURNA ZONA” SREBRENICA: MJERE UJEDINJENIH NARODA KOJE SU MOGLE SPRIJEČITI GENOCID

Autor(i)

  • Adis Poljić

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v17i66.151

Ključne riječi:

Rezolucija 819, “sigurna zona” Srebrenica, presuda Međunarodnog suda pravde, kolektivne mjere

Sažetak

UDK 341.485

Predmet rada je analiza Rezolucije 819, kojom je uspostavljena “sigurna zona” Srebrenica, te na koji način se mogao spriječiti pad Srebrenice. Vijeće sigurnosti u namjeri da zaštiti članicu Ujedinjenih naroda, Republiku Bosnu i Hercegovinu, odnosno civilno stanovništvo istočne Bosne, uspostavilo je “sigurnu zonu” Srebrenicu. Iako je Vijeće sigurnosti bilo dužno da osigura i mehanizam zaštite Srebrenice, to nije učinilo nego se desilo isto kao i u slučajevima ranije usvojenih rezolucija – nije bilo garancija. Ujedinjeni narodi mogu da uspostave mir putem mirnog rješavanja sporova i kolektivnim mjerama na osnovu Poglavlja VII Rezolucije. Za sigurno provođenje Rezolucije nužno je bilo propisati mogućnost kolektivnih mjera koje mogu osigurati zaštitu Srebrenice, a ne samo prividno postojanje zaštite putem prisustva UNPROFOR-a koji je samo imao ovlaštenja da zaštiti sebe. Svi nedostaci u pogledu zaštite Srebrenice su se pokazali u julu 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 ljudi. Presudom Međunarodnog suda pravde je utvrđeno da je nad zaštićenom grupom bosanskih muslimana, odnosno dijelom te grupe, muslimanima Srebrenice i muslimanima istočne Bosne počinjen genocid, od strane entiteta Republike Srpske, dok je Savezna Republika Jugoslavija prekršila obavezu sprečavanja genocida. Srebrenica treba da bude opomena Ujedinjenim narodima da se genocid više nikada ne izvrši.

Downloads

Objavljeno

01-08-2022

How to Cite

Poljić, A. (2022). “SIGURNA ZONA” SREBRENICA: MJERE UJEDINJENIH NARODA KOJE SU MOGLE SPRIJEČITI GENOCID. Novi Muallim, 17(66), 44–54. https://doi.org/10.26340/muallim.v17i66.151

Broj časopisa

Rubrika

SAGLEDAVANJA