POVIJEST BOSNE NE POSTOJI BEZ POVIJESTI SREBRENICE, ALI I OBRNUTO
Intervju s Harizom Halilovićem
Ključne riječi:
Hariz Halilović, genocid, identitet, Srebrenica, Bosna i HercegovinaSažetak
Danas se pod genocidom u Bosni i Hercegovini najčešće podrazumijeva genocid u Srebrenici, ali pitanje genocida je dosta složenije. Genocid je započeo već prvim činom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, a kulminirao strašnim zbivanjima tokom jula 1995. godine u Srebrenici. Jedan od najboljih antropologa koji se bavi ovim problemom je Hariz Halilović, redovni profesor Univerziteta u Melbourneu. U ovom intervjuu Halilović problematizira godišnje obilježavanje stradanja Bošnjaka Srebrenice kroz dženazu i ukop jer, prema njegovom mišljenju, “Bošnjaci i Islamska zajednica ne smiju upasti u tu religijsku zamku i pretvoriti Srebrenicu u neko muslimansko svetište”. Jedan od istraživačkih fokusa Hariza Halilovića je pitanje identiteta izbjeglica, odnosno njihovih potomaka koji su rođeni izvan domovine svojih roditelja.
Na putu do konačnog odredišta, oni se s Bosnom upoznaju posredno kroz pričanja svojih roditelja, formirajući tako “broken identity”, što je dakako jedna od posljedica agresije i genocida.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Naknada:
a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.