Prisustvo Bošnjakinje u džamiji kroz povijest: stavovi uleme i običajne prakse

Autor(i)

  • Sumeja Ljevaković-Subašić Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v24i94.2019

Ključne riječi:

Bošnjakinja, muslimanka, ulema, hanefijski mezheb, džuma-namaz, teravih-namaz, vjerski običaj

Sažetak

UDK: 28:305-055.2
           28-523-42-055-2

Rad u uvodnom dijelu donosi kratku analizu općeg stanovišta islama spram pitanja odlaska žena u džamije. U tom smislu, u radu je dat pregled hadisa koji govore o zabrani sprečavanja žena da posjećuju džamije te se analizira kako je, pod izgovorom primjene principa fesadu-z-zemana ili “iskvarenosti vremena”, došlo do zanemarivanja ove Vjerovjesnikove zabrane nakon njegove smrti. Ovom stavu posebno je bila naklonjena ulema hanefijskog mezheba kojem je pripadala i sama bošnjačka ulema. Uzimajući to u obzir, rad u nastavku daje pregled stavova bošnjačke uleme o ovom pitanju te analizu običajne prakse odlaska žena u džamije, obavljanje obreda u džematu i njihovo učešće u drugim vjerskim aktivnostima unutar džamije od postosmanskog perioda do današnjih dana.

Downloads

Objavljeno

11-08-2023

How to Cite

Ljevaković-Subašić, S. (2023). Prisustvo Bošnjakinje u džamiji kroz povijest: stavovi uleme i običajne prakse. Novi Muallim, 24(94), 3–9. https://doi.org/10.26340/muallim.v24i94.2019

Broj časopisa

Rubrika

PUTOKAZI