Odnos socijalističkih vlasti prema Husein-ef. Đozi

Autor(i)

  • Elvir Duranović Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka

Ključne riječi:

Husein Đozo, Sulejman Kemura, UDBA, Komisija za vjerska pitanja, Parergon

Sažetak

UDK:  28:929 Đozo H.
           929 Đozo H.

Na osnovu dokumenata iz Gazi Husrev-begove biblioteke, porodičnog arhiva Husein-ef. Đoze, arhiva Republičke komisije za vjerska pitanja te arhiva Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine u kojoj se nalazi arhiv UDBA-e, autor u radu tematizira odnos socijalističkih vlasti u Bosni i Hercegovini prema Husein-ef. Đozi, islamskom misliocu koji je svojim djelovanjem obilježio drugu polovinu XX stoljeća u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. U prvom dijelu rada autor otkriva manje poznate detalje iz biografije Huseina Đoze koji se odnose na njegovo djelovanje tokom Drugog svjetskog rata, a na kojem se zapravo bazirao odnos državnih vlasti prema njemu u socijalističkom periodu. U nastavku rada autor se bavi pitanjem povratka Đoze u Islamsku zajednicu 1960. godine iz ugla socijalističkih vlasti. Sačuvana građa i izvori nedvosmisleno pokazuju da je Husein Đozo, kao visoko moralna osoba, odbio biti informer vlasti. Socijalistička vlast ostavljala je Huseina Đozu na miru sve dok su njegove aktivnosti bile u skladu s njenim intencijama. Onog momenta kada bi Đozo svojim djelovanjem, prema ocjeni državnih vlasti, prešao granicu dozvoljenog, ista ta vlast pokretala je sve raspoložive mehanizme, od informativnih razgovora, preko napada kroz režimske medije do izmicanja tla pod nogama u Islamskoj zajednici, kako bi vršila pritisak na njega da podnese ostavke na dužnosti koje je obavljao i vrati se u, za vlast, poželjni okvir rada.

 

Downloads

Objavljeno

23-02-2024

How to Cite

Duranović, E. (2024). Odnos socijalističkih vlasti prema Husein-ef. Đozi. Novi Muallim, 24(96), 91–105. Retrieved from https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/2066