KAKO SU UNIŠTENE MEDRESE ALI I SAČUVAN JEDAN IZNIMNO ZNAČAJAN VAKUF U BIHAĆU

Autor(i)

  • Suad Mahmutović

DOI:

https://doi.org/10.26340/muallim.v15i58.244

Ključne riječi:

Bihać, vakuf, medresa, madrassa, Sadik ef. Ribić

Sažetak

UDK 373.5.014.521: 28](497.6 Bihać)

U muslimanskoj pravnoj nauci institut vakufa je opće dobro i ima kategoriju trajne vrijednosti. Institut vakufa na području Bosne i Hercegovine živi od dolaska Osmanske države,a ona je vodila urednu evidenciju vakufa, koji su bili organizirani prema šerijatsko – pravnim propisima. Dolaskom Austro-Ugarske vakufi u Bosni i Hercegovini su bili prepušteni sami sebi. Neadekvatna briga i nepostojanje nadzora i kontrole u upravljanju nad vakufima ostavljao je prostor za manipulacije u kojima su vakufi devastirani ili potpuno uništavani. Naime, mnogi objekti su uništeni a neki od njih su potpuno promijenili namjenu. Dešavalo se to u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine SHS, takozvanom agrarnom reformom, kao i u vrijeme Socijalističke Jugoslavije, takozvanom eksproprijacijom. Istu sudbinu dijelili su i vakufi na području Bosanske krajine, a bihaćkim medresama danas nema ni traga. U ovom radu autor je cjelovito istražio i argumentirano predstavio historijat i okolnosti nestanka izuzetno značajnog vakufa – medrese u Bihaću, te historijat očuvanja vakufskog zemljišta na području ove općine. Glavnina istraživanja je bazirana na obimnoj arhivskoj dokumentaciji iz privatnog arhiva Sadik ef. Ribića, ugovorima te drugim dokumentima i sudskim presudama kojima je omogućeno gašenje vakufa u vrijeme Socijalističke Jugoslavije. U istraživanju je korišten historijski, komparativni i metod tekstualne analize.

Downloads

Objavljeno

02-08-2022

How to Cite

Mahmutović, S. (2022). KAKO SU UNIŠTENE MEDRESE ALI I SAČUVAN JEDAN IZNIMNO ZNAČAJAN VAKUF U BIHAĆU. Novi Muallim, 15(58), 101–106. https://doi.org/10.26340/muallim.v15i58.244

Broj časopisa

Svezak 15 Br. 58 (2014): Novi Muallim br. 58

Rubrika

HISTORIJA OBRAZOVANJA

License

Naknada:

                  a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:

    1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
    2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.