UJEDINJENJE AKTUELNOG DISKURSA O ISLAMU, FINANSIJAMA I EKONOMIJI U SVRHU STVARANJA SLUČAJA ISLAMSKE MORALNE EKONOMIJE
DOI:
https://doi.org/10.26340/muallim.v22i88.1899Ključne riječi:
islamska ekonomija, islamske finansije, ciljevi islamske moralne ekonomijeSažetak
UDK 330:28
Osnivači islamske ekonomije odgovorili su na izazove s kojima su suočeni kapitalizam i socijalizam pokušavajući izgraditi ekonomsku teoriju koja se temelji na islamskoj ontološkoj osnovi, vrijednostima i praksama. Ovaj novi ekonomski model i pokušaj teorije ostaje nedovršen projekt uglavnom zbog prioritiziranja islamskih finansija kao njegove operativne forme. Međutim, ovo istraživanje tvrdi da bi se umjesto razvijanja islamskog ekonomskog sistema na neoklasičnoj ekonomiji, islamska ekonomija trebala graditi na okviru političke ekonomije koji vodi ka islamskoj političkoj ekonomiji, a u svom sadržaju treba je potkrijepiti moralnom ekonomijom. Njezin krajnji cilj je reintegracija ljudskog blagostanja i socijalne pravde. Ovo shvaćanje također naglašava duhovne aspekte u pogledu dobrobiti društva osim materijalne dobrobiti, te ugrađenost u smislu ekonomije koja je ugrađena u sistem vrijednosti tako što ima i neekonomske faktore koji definiraju ekonomsko ponašanje. Stoga ovaj rad ima za cilj konstruirati islamsku ekonomiju kao moralnu ekonomiju, oblikujući islamsku moralnu ekonomiju i identificirajući implikacije i posljedice islamskog morala u vođenju islamske moralne ekonomije. Islamska moralna ekonomija pruža okvir kroz koji je moguća procjena islamskog bankarstva i finansija, uz zaključak o njihovom socijalnom neuspjehu. Ovaj članak pruža komparaciju tržišne i islamske moralne ekonomije, podsjeća da islamska moralna ekonomija nije samo fenomen savremenog doba nego su institucije poput hisba i ahilika postojale stoljećima ranije, a preteča su današnjih nadzornih i edukacijskih institucija. Članak također pruža kritički osvrt na današnju praksu islamskih finansija u svjetlu islamske moralne ekonomije. Zaključujemo da islamsko bankarstvo kao njena operativna forma nije ispunilo očekivanja islamske moralne ekonomije zbog oponašanja konvencionalnih banaka i orijentiranosti ka maksimizaciji profita, što je obilježje neoklasične ekonomske škole.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Naknada:
a. Časopis ne naplaćuje naknadu za obradu članaka (APC) i naknadu za podnošenje članaka.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uvijete:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja, pri čemu će rad jednu godinu po objavljivanju biti podložan licenci Creative Commons imenovanje koja omogućuje drugima da dijele rad uz uvijet navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.