Na XI redovnoj sjednici Glavnog odbora Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održanoj 23. džumade-l-uhra 1430. h. / 16. juna 2009. godine usvojeni su Kriteriji za odabir kandidata koje će Udruženje ilmijje slati na hadždž iz sredstava Fonda koji je osnovan za ovu namjenu.

Pored statutarnih kriterija o članstvu u Udruženju ilmiije definirani su i posebni uvjeti koji će se primjenjivati prilikom odabira kandidata kako slijedi:

1.

Da bi član Udruženja mogao biti kandidat mora imati najmanje 10 godina staža u članstvu Udruženja. Prednost imaju imami sa dužim stažom u Udruženju ilmijje.

2.

Da kandidat nije obavio hadždž ni po kakvom osnovu.

3.

Kandidirati ima pravo samo okružni odbor Udruženja na prijedlog matičnog odbora Udruženja. Da bi član Udruženja mogao biti kandidat okružnog odbora mora imati podršku  dvotrećinske većine članova okružnog odbora Udruženja ilmijje.

4.

Da bi kandidatura okružnog odbora bila legitimna kandidat mora imati saglasnost poslodavca da bude odsutan sa radnog mjesta, kao i preporuku poslodavca da svojim radom i zalaganjem zaslužuje kandidaturu.

5.

Kandidati Udruženja ilmijje putuju na hadždž avionom. Kandidat Udruženja ilmijje koji obavlja hadž  ne može  biti vodič.

6.

Okružni odbori Udruženja ilmijje svake godine kandidiraju po jednog člana za odlazak na hadždž. Komisija GO-a bira kandidate po prioritetu. Komisija će uzimati u obzir broj članova Udruženja sa jednog okružnog odbora i srazmjerno tome birati kandidate. Prvi kandidati moraju biti sa područja različitih okružnih odbora sve dok se ne pošalje po jedan kandidat sa svakog okružnog odbora. Nakon toga se daje prioritet kandidatima sa najbrojnijih okružnih odbora.

7.

Kandidati obavljaju hadždž isključivo u organizaciji Rijaseta IZ-e u BiH.

8.

Glavni odbor provodi odabir kandidata za odlazak na hadždž najmanje 2 mjeseca prije isteka roka za prijavljivanje kandidata za hadždž pri Uredu za hadždž Rijaseta IZ-e u BiH.

Na temelju odredbi člana 72. stav 1, 2, i 3, Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH, donesene na sjednici održanoj 3. rebi’u-l-ahira 1429. h.g. / 9. aprila 2008., Skupština Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na istom  zasjedanju usvojila je novi, prečišćen tekst Statuta Udruženja ilmijje IZ u BiH, kako slijedi

STATUT

UDRUŽENJA ILMIJJE ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

 

I  

OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

Ovim Statutom uređuju se organizacija, ciljevi i aktivnosti Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Udruženje ilmijje).

 

Član 2.

Udruženje ilmijje je udruženje zaposlenih i penzionisanih lica u Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine i lica zaposlenih i penzionisanih u drugim organizacijama i ustanovama za čije je zaposlenje i prestanak službe potreban prijedlog ili saglasnost organa Islamske zajednice.

Udruženje ilmijje ima svojstvo pravnog lica,  a djeluje unutar Islamske zajednice.

Član 3.

Rad Udruženja ilmijje je javan.

Član 4.

Puni naziv Udruženja ilmijje glasi: Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sjedište Udruženja ilmijje je u Sarajevu.

Član 5.

Udruženje ilmijje u odnosima sa trećim licima predstavlja i zastupa predsjednik Udruženja ilmijje, potpredsjednici ili osoba koju predsjednik ovlasti.

Član 6.

Udruženje ilmijje ima pečat okruglog oblika prečnika 35 mm sa tekstom ispisanim latinicom u koncentričnim krugovima: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini – Udruženje ilmijje – Sarajevo.

Pečate nižih organa propisuje Glavni odbor Udruženja ilmjije.

Član 7.

Unutar Udruženja ilmijje mogu se formirati specijalizirane sekcije radi efikasnijeg rada i djelovanja.

Odluku o osnivanju sekcija donosi Glavni odbor Udruženja ilmjije i usvaja program njihovog rada.

II

CILJEVI I ZADACI

Član 8.

Ciljevi Udruženja ilmiije su:

  • vođenje brige o pravima uposlenika u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima Islamske zajednice u BiH i pozitivnog zakonodavstva u BiH;
  • unapređenje islamskog odgoja i stručne naobrazbe članstva;
  • izdavanje stručnih knjiga, časopisa, listova i drugih publikacija;
  • jačanje svijesti o odgovornosti članova prema institucijama Islamske zajednice;
  • pridržavanje kodeksa imama;
  • pružanje pomoći članovima;
  • posebna briga o invalidima, bolesnicima i penzionerima iz redova Udruženja ilmijje;
  • pružanje odgovarajuće pažnje porodicama šehida, poginulih i umrlih članova Udruženja ilmijje;
  • odgovarajuća saradnja sa sličnim institucijama i asocijacijama.

 

III

ČLANSTVO

Član 9.

Članovi Udruženja ilmijje mogu biti redovni i počasni.

Redovni članovi mogu biti: aktivni i penzionisani muftije, muderrisi, imami, hatibi, muallimi, muallime, i drugi zaposleni u Islamskoj zajednici, vjeroučitelji u školama te druga lica koja zasnivaju radni odnos po prijedlogu ili uz saglasnost organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini a koji prihvataju Statut i Program rada Udruženja ilmijje.

Reisu-l-ulema i zamjenik Reisu-l-uleme su počasni članovi Udruženja ilmijje.

Član 10.

Članom Udruženja ilmijje postaje se potpisivanjem posebne pristupnice. Pristupnicu propisuje Glavni odbor Udruženja ilmijje.

            Prijem i evidenciju članstva vrše odbori Udruženja ilmijje, a dokumentacija se pohranjuje u arhivu Glavnog odbora.

Član 11.

Članovi Udruženja ilmijje plaćaju članarinu.

Visinu i način plaćanja članarine propisat će Glavni odbor posebnim aktom.

Član 12.

Članom Udruženja ilmijje prestaje se biti: –

  • istupanjem,
  • isključenjem na osnovu pravosnažnog rješenja Suda o članstvu,
  • isključenjem iz službe Islamske zajednice pravosnažnim rješenjem nadležnog organa Islamske zajednice ili povlačenjem saglasnosti za rad izdate od nadležnog organa Islamske zajednice,
  • smrću.

Član 13.

Prijem u članstvo, kao i poduzimanje disciplinskih mjera prema članovima regulirat će se posebnim Pravilnikom o članstvu koji donosi Glavni odbor.

Član 14.

Obaveze članova Udruženja ilmijje su:

  • da poštuju Statut i druge normativne akte Udruženja ilmijje;
  • da se pridržavaju kodeksa imama;
  • da rade na ostvarivanju ciljeva Udruženja ilmijje i ispunjavaju povjerene im emanete i obaveze;
  • da čuvaju ugled i zastupaju interese uleme;
  • da kroz organe Udruženja ilmijje doprinose unapređenju rada Udruženja ilmijje i uspješnog djelovanja uleme uopće;
  • da predano rade na afirmiranju islamskih knjiga, listova, časopisa i drugih izdanja Islamske zajednice.

Član 15.

Prava članova Udruženja ilmijje su:

  • da u skladu sa normativnim aktima punopravno učestvuju u radu Udruženja ilmijje;
  • da biraju i budu birani u organe Udruženja ilmijje;
  • da se u skladu s normativnim aktima koriste imovinom Udruženja ilmijje;
  • da podnose zahtjeve Udruženju ilmijje za pomoć;
  • da budu obaviješteni o radu Udruženja ilmijje; .
  • da od organa Udruženja ilmijje traže pomoć za zaštitu kod povrede njihovih radnih prava.

 

IV

ORGANI UDRUŽENJA ILMIJJE

Član 16.

Organi Udruženja ilmijje su:

  • Skupština,
  • Predsjednik Udruženja,
  • Glavni odbor,
  • Nadzorni odbor,
  • Sud o članstvu,
  • Okružni odbor,

 

  1. Skupština Udruženja ilmijje

Član 17.

Skupština je glavni organ Udruženja ilmijje.

Skupštinu čini određeni broj delegata koje biraju okružni odbori sa svojih područja, po načelu jedan delegat na svakih deset članova Udruženja ilmijje, s tim da sa područja jednog okružnog odbora moraju biti najmanje tri izabrana delegata u Skupštini.

Muftije su, po položaju, počasni članovi Skupštine Udruženja.

U slučaju prelaska delegata u Skupštini na područje drugog odbora Udruženja prestaje mu mandat, a matični odbor bira novog delegata kojeg Skupština verificira na prvom zasjedanju.

 

Član 18.

          Skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika.

          Predsjednika i potpredsjednike Skupštine biraju delegati tajnim glasanjem između najmanje dva predložena kandidata za svako od ovih mjesta.

          Skupštinu saziva i njome predsjedava predsjednik Skupštine.

 

 

Član 19.

Mandat Skupštine Udruženja ilmijje traje četiri godine.

 

Član 20.

 Zasjedanje Skupštine može biti redovno i vanredno.

Redovno zasjedanje je svake godine, a vanredno zasjedanje po potrebi.

           Vanredno zasjedanje Skupštine saziva se kada to zatraži Glavni odbor,

Nadzorni odbor ili više od jedne trećine delegata u Skupštini.

           Do izbora predsjednika i potpredsjednika Skupštinom predsjedava

najstariji delegat.

           Skupština može donositi punovažne odluke ako Skupštini prisustvuje

natpolovična većina delegata.

Rad Skupštine se odvija prema Poslovniku o radu Skupštine.

 

Član 21.

Ako Skupština Udruženja ilmijje raspravlja o prestanku rada Udruženja ilmijje i o tome donese odluku, odluka je punovažna ako je za nju glasalo najmanje dvije trećine od ukupnog broja delegata u Skupštini.

 

Član 22.

Skupština Udruženja ilmijje:

  • donosi Statut i druge opće akte Udruženja ilmijje;
  • razmatra i usvaja izvještaje o radu Glavnog odbora, Nadzornog odbora i Suda o članstvu;
  • vrši izbor članova Glavnog odbora;
  • vrši izbor Nadzornog odbora;
  • vrši izbor Suda o članstvu;
  • donosi odluke o otuđivanju nekretnina Udruženja ilmijje;
  • donosi odluku o prestanku rada Udruženja ilmijje.
  1. Predsjednik

 

Član 23.

 

            Udruženje ilmijje ima predsjednika i dva potpredsjednika.

            Predsjednik Udruženja zastupa Udruženje prema trećim licima, a u njegovom odsustvu jedan od potpredsjednika.

 

 

Član 24.

 

            Predsjednik Udruženja se bira na Skupštini Udruženja tajnim glasanjem između najmanje dva kandidata.

            Mandat predsjednika traje četiri godine.

             Predsjednik Udruženja je ujedno i predsjednik Glavnog odbora, saziva i predsjedava sjednicama Glavnog odbora.

            Potpredsjednici Udruženja biraju se iz reda izabranih članova Glavnog odbora, tajnim glasanjem.

            Predsjednik Udruženja ilmijje je po položaju član Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Član 25.

            Za predsjednika Udruženja mogu biti kandidirani istaknuti alimi, članovi Udruženja najmanje deset godina, koji su svojim ponašanjem i radom stekli ugled unutar Udruženja i Islamske zajednice.

            Kandidati za predsjednika moraju imati VSS i ne mogu biti mlađi od 40 godina.

  1. Glavni odbor

Član 26.

            Glavni odbor je izvršni organ Skupštine Udruženja ilmijje.

Tri člana Glavnog odbora Skupština bira bez obzira na njihovu teritorijalnu pripadnost, a ostale članove bira po teritorijalnom principu, po jednog člana sa područja svakog Okružnog odbora.

Za članove Glavnog odbora koji se biraju po teritorijalnom principu, okružni odbori kandidiraju po dva kandidata.

Ako je delegat Skupštine Udruženja ilmijje izabran za  člana Glavnog odbora prestaje mu svojstvo delegata u Skupštini i na njegovo mjesto se bira novi delegat sa područja njegovog odbora.

Mandat članova Glavnog odbora traje četiri godine.

Skupština može donijeti odluku o izmjeni pojedinih članova Glavnog odbora ili o raspuštanju kompletnog Glavnog odbora i prije isteka mandata, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

Jedna osoba može biti izabrana za člana Glavnog odbora najviše u dva uzastopna mandata.

Član 27.

Predsjednik Udruženja ilmijje je predsjednik Glavnog odbora

Konstituirajuću sjednicu Glavnog odbora saziva predsjednik Udruženja u roku od sedam dana od dana održavanja Skupštine.

 

 

Član 28.

Glavni odbor ima generalnog sekretara.

Generalni sekretar Glavnog odbora je profesionalno lice koje ima visoku naobrazbu, a postavlja ga i razrješava Glavni odbor na prijedlog predsjednika Udruženja.

Generalni sekretar je po položaju član Glavnog odbora.

Član 29.

U djelokrug rada Glavnog odbora spada:

  • izvršavanje odluka i zaključaka Skupštine;
  • davanje smjernica i instrukcija za rad Okružnim odborima i Odborima Udruženja ilmijje;
  • pripremanje nacrta akata koje donosi Skupština Udruženja ilmijje;
  • donošenje odluka i pravila o formiranju i radu fondova;
  • upravljanje imovinom Udruženja ilmijje;
  • donošenje plana i programa rada Udruženja ilmijje;
  • donošenje nižih akata kojima se uređuje rad nižih organa kao i akata kojima se reguliraju pitanja zaposlenih u Udruženju ilmijje;
  • razmatranje i usvajanje izvještaja o radu nižih organa Udruženja ilmijje;
  • podnošenje prijedloga budžeta i završnog računa Skupštini;
  • obavljanje i drugih poslova iz domena rada Udruženja ilmijje za kojima se ukaže potreba, a nisu u nadležnosti Skupštine.

Član 30.

Glavni odbor svoje odluke donosi u sjednicama.

Redovne sjednice Glavnog odbora održavaju se svaka dva mjeseca, a vanredne po potrebi.

            Sjednice Glavnog odbora saziva i njima predsjedava predsjednik Udruženja, a u njegovom odsustvu ili spriječenosti jedan od potpredsjednika.

Glavni odbor može donositi punovažne odluke na sjednici ako je sjednici prisutna natpolovična većina članova Glavnog odbora. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.

Odluke Glavnog odbora koje se tiču imovine Udruženja ilmijje, kao i druge važnije odluke, punovažne su ako za njih glasa najmanje dvije trećine prisutnih članova Glavnog odbora.

O tome koje se odluke iz prethodnog stava smatraju važnim odlukama utvrđuje Glavni odbor na sjednici prilikom usvajanja dnevnog reda.

 

  1. Nadzorni odbor

Član 31.

Nadzorni odbor Udruženja ilmijje ima tri člana, a svaki član ima zamjenika koje Skupština bira iz svojih redova.

Članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika. Mandat Nadzornog odbora traje četiri godine.

Član 32.

Nadzorni odbor Udruženja ilmijje po isteku svake godine vrši pregled finansijskog i materijalnog poslovanja svih organa Udruženja ilmijje.

Izvještaj o poslovanju organa Udruženja ilmijje iz prethodnog stava Nadzorni odbor podnosi Skupštini.

 

 

 

 

  1. Sud o članstvu

Član 33.

            Sud o članstvu je disciplinski organ Udruženja ilmijjje.

            Sud broji tri člana,  a svaki član ima zamjenika. Članove Suda   i zamjenike bira Skupština. Jedan od članova je predsjednik.

           Za članove Suda o članstvu biraju se pripadnici Udruženja ilmijje koji

poznaju šerijatsko pravo i propise o vođenju disciplinskih postupaka.

Član 34.

Sud o članstvu u svojoj nadležnosti utvrđuje odgovornost članova Udruženja ilmijje za njihove postupke kojim narušavaju pravila ponašanja utvrđena Statutom i drugim aktima Udruženja ilmijje.

Sud o članstvu pokreće postupak o odgovornosti članova Udruženja ilmijje i izriče propisane mjere po službenoj dužnosti ili na prijedlog Odbora Udruženja ilmijje u skladu sa članom 16. i 17. ovog Statuta.

Rad Suda o članstvu pobliže se uređuje posebnim pravilima koje donosi Glavni odbor Udruženja ilmijje.

 

  1. Okružni odbor

Član 35.

Okružni odbori Udruženja ilmijje formiraju se u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Zenici, Tuzli, Bihaću, Travniku, Goraždu, na područjima mešihata Islamske zajednice Sandžaka, Hrvatske i Slovenije i dijaspore: za Austriju, za Švicarsku, za Njemačku i Benelux, za skandinavske zemlje i za SAD i  Australiju, neovisno od broja članova Udruženja ilmiije.

 Konstituiranjem okružnih odbora Udruženja ilmijje na područjima mešihata i dijaspore, svaki od njih će dati predstavnika u Glavni odbor Udruženja ilmije, kako slijedi: po jedan član iz dijaspore,  jedan iz Sandžaka i jedan iz Hrvatske i Slovenije.

 

Član 36.

Okružni odbor čine svi predsjednici odbora Udruženja ilmijje na području jednog okruga.

Član 37.

Članovi Okružnog odbora biraju predsjednika i zamjenika predsjednika Okružnog odbora.

Konstituirajuću sjednicu Okružnog odbora saziva i sjednicom rukovodi do izbora predsjednika i njegovog zamjenika najstariji član Okružnog odbora.

Glavni odbor Udruženja ilmijje potvrđuje izbor članova i predsjednika i zamjenika predsjednika Okružnog odbora.

Član 38.

Okružni odbor Udruženja ilmijje provodi odluke i smjernice Glavnog odbora Udruženja ilmijje, predlaže kandidate za člana Glavnog odbora sa svog područja, te obavlja i druge poslove koji su od značaja za unapređenje rada Udruženja ilmijje na svome području.

O svom radu Okružni odbor podnosi izvještaj, najmanje jedanput godišnje Glavnom odboru Udruženja ilmijje.

 

 

 

  1. Odbori Udruženja ilmijje

 

Član 39.

Odbori Udruženja ilmijje osnivaju se u pravilu za područje jednog medžlisa.

 

Član 40.

Za područje medžlisa na čijoj teritoriji se ne može osnovati odbor Udruženja ilmijje zbog malog broja članova, Glavni odbor će donijeti odluku o njihovom pripajanju susjednom Odboru Udruženja ilmijje.

 

Član 41.

Radom odbora Udruženja ilmijje rukovodi predsjednik.

Predsjednik odbora Udruženja podnosi pismeni izvještaj o radu odbora okružnom odboru.

Predsjedniku odbora Udruženja u radu pomažu sekretar i blagajnik.

Predsjednika i sekretara odbora Udruženja ilmijje bira ovaj  odbor na period od 4 godine.

Blagajnika imenuje,  iz svojih redova,  odbor Udruženja ilmijje na prijedlog predsjednika odbora.

 

Član 42.

Nadležnosti Odbora Udruženja ilmijje su da:

  • bira delegate za Skupštinu Udruženja ilmijje;
  • provodi aktivnosti i vodi dokumentaciju o prijemu članova u članstvo Udruženja ilmijje (evidencija, pristupnica, index članova i sl.);
  • provodi odluke i smjernice viših organa Udruženja ilmijje;
  • kontaktira sa Okružnim i Glavnim odborom Udruženja ilmijjje;
  • provodi aktivnosti na širenju islamskih listova, časopisa i knjiga;
  • vodi brigu da članovi Udruženja ilmijje izvršavaju svoje obaveze i ostvaruju svoja prava ustanovljena Statutom i drugim aktima Udruženja ilmijje;
  • vodi sve tekuće kao i druge poslove koje mu stavi u nadležnost ili obavezu Glavni odbor Udruženja ilmijje.

 

 

 

 

 

 

IMOVINA UDRUŽENJA ILMIJJE I NJENO KORIŠTENJE

Član 43.

Rad Udruženja ilmijje finansira se sredstvima koja se osiguravaju putem:

  • članarine;
  • dotacija Rijaseta Islamske zajednice i drugih institucija i ustanova;
  • poklona i vasijjeta;
  • dobrovoljnih priloga i drugih prihoda;
  • prihoda izdavačke djelatnosti;

 

Član 44.

Sredstva Udruženja ilmijje mogu se trošiti za:

  • rad organa;
  • organiziranje predavanja, kurseva, seminara, ekskurzija i drugih aktivnosti kojima se poboljšava i unapređuje djelovanje Udruženja ilmijje;
  • štampanje stručnih publikacija i listova;
  • pružanje materijalne pomoći članovima Udruženja ilmijje i njihovim porodicama;
  • davanje kredita članovima Udruženja ilmijje;
  • davanje nagrada posebno aktivnim članovima Udruženja ilmijje.

 

Član 45.

Nalogodavac za trošenje sredstava po prethodnom članu je predsjednik Udruženja ilmijje.

 

 

VI

NAČELA IZBORNOG SISTEMA

Član 46.

Izbori za organe Udruženja ilmijje vrše se na načelu slobodnog predlaganja kandidata i tajnim glasanjem.

Za sve organe predlaže se najmanje dvostruki broj kandidata od broja koji se bira.

Član 47.

Nosioci najodgovornijih dužnosti u najvišim predstavničkim i izvršnim organima Islamske zajednice ne mogu biti birani na rukovodna mjesta u organima Udruženja ilmijje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

VII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 48.

Ovaj Statut je usvojen ako za njega glasa najmanje dvije trećine prisutnih delegata na Skupštini.

Statut stupa na snagu kada ga potvrdi Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Član 49.

Izmjene i dopune Statuta se provode na isti način kako je propisano njegovo usvajanje.

Prijedlog za izmjene i dopune može podnijeti Glavni odbor ili najmanje jedna trećina delegata Skupštine Udruženja ilmijje.

 

Član 50.

Ako Udruženje ilmijje odlukom Skupštine prestane sa radom, imovina Udruženja ilmijje se prenosi u poseban fond Islamske zajednice i čuva tri godine.

Ukoliko se u navedenom roku ne obnovi rad Udruženja ilmijje, imovina će se u vidu stipendija dodijeliti učenicima medresa i studentima visokih škola u IZ BiH.

 

Član 51.

Svi organi Udruženja ilmijje su dužni uskladiti svoj rad sa odredbama ovoga Statuta u roku od 60 dana od dana njegovoga stupanja na snagu.

                                                                                   Predsjednik

Sarajevo,  09. 04. 2008.                                Skupštine Udruženja ilmijje

                                                                               Vehid Arnaut, s.r.


Na osnovu člana 62. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i člana 14. Poslovnika o radu Sabora Islamske zajednice, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na petoj redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu dana 28. rebiu-l-evvela 1429. h.g. odnosno 05. aprila 2008. donio je

P R A V I L N I K

o imamima

Opće odredbe

Član 1.

Ovim Pravilnikom reguliše se položaj imama, način zasnivanja i prestanak imamske službe, plaće i druge naknade, prava i obaveze, te disciplinska i materijalna odgovornost.

Ovim pravilnikom reguliše se i pravni položaj muallime i mujezina.

Član 2.

Imam je lice koje je postavljeno od strane Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da vrši poslove glavnog imama, imama, hatiba i muallima.

Nema svojstvo imama, u skladu sa ovim Pravilnikom, lice koga za obavljanje imamsko-hatibskih, muallimskih i mujezinskih poslova angažuje medžlis Islamske zajednice svojim rješenjem ili pak po ugovoru o djelu.

Opće odredbe ovog pravilnika odnose se i na imame u Vojnom muftiluku čiji se radno-pravni status reguliše posebnim propisima.

Član 3.

Imami obavljaju službu na osnovu šerijatskih propisa, Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ovog Pravilnika i drugih propisa koje donose nadležni organi Islamske zajednice u okviru svojih ovlašćenja i smjernica viših organa Islamske zajednice.

Član 4.

Imami imaju pravo na udruživanje radi zaštite svojih prava u skladu sa Ustavom Islamske zajednice.

Član 5.

Imami obavljaju službu pri medžlisima Islamske zajednice.

Član 6.

Medžlis donosi akt o sistematizaciji kojim se utvrđuje broj radnih mjesta, poslovi koji spadaju u domen pojedinih radnih mjesta i uvjete koje mora ispunjavati lice za popunu radnog mjesta imama, muallime ili mujezina.

Postavljenja se mogu vršiti samo na radna mjesta utvrđena sistematizacijom.

Akti o sistematizaciji u medžlisima Islamske zajednice podliježu saglasnosti Rijaseta Islamske zajednice.

 

Primanje u službu

Član 7.

Za imama, muallimu ili mujezina se može postaviti lice koje ispunjava opće i posebne uvjete.

Za imama, muallimu ili mujezina se može postaviti lice koje ispunjava sljedeće opće uvjete:

– da je državljanin BiH ili da je bošnjačkog porijekla,

– da je pripadnik Islamske zajednice i da je dobrog moralnog vladanja,

– da je tjelesno i duševno sposoban za službu,

– da ima dokaz o stručnoj osposobljenosti za radno mjesto za koje se postavlja,

– da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivična djela koja ga čine  nepodobnim za obavljanje imamske službe,

– da je navršio 18 godina života.

           

Posebni uvjeti se propisuju ovim Pravilnikom ili aktom o sistematizaciji u skladu sa ovim Pravilnikom.

Član 8.

Prijem u službu imama vrši se, u pravilu,  putem konkursa.

Konkurs raspisuje medžlis Islamske zajednice koji ima potrebu za prijemom imama u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

Član 9.

Konkurs provodi konkursna komisija sastavljena od predsjednika i dva člana a imenuje je organ koji raspisuje konkurs.

Konkursnu komisiju čine glavni imam i dva člana koja imenuje izvršni odbor medžlisa.

Konkursna komisija je nezavisna u svom radu.

Konkurs se objavljuje u IIN “Preporod”.

U konkursu se objavljuje naziv slobodnog radnog mjesta, opći i posebni uvjeti koje imam mora ispunjavati za radno mjesto koje se popunjava konkursom, te način i rok podnošenja prijave.

Kandidati koji se prijavljuju na konkurs dužni su dati izjavu da li su i zbog čega krivično kažnjavani. Na osnovu ove izjave organ nadležan za postavljenje će cijeniti da li je kandidat, zbog karaktera počinjenog krivičnog djela, podoban za obavljanje poslova imama.

Prilikom ocjene podobnosti iz prethodnog stava nadležni organ će posebno cijeniti vrstu krivičnog djela, lični odnos prema počinjenom djelu, okolnosti pod kojima je učinjeno kao i vrijeme koje je proteklo od izvršenja djela, odnosno od izvršenja sankcije izrečene za to djelo.

Davanje netačnih podataka u izjavi je osnov za raskid ugovora o obavljanju imamske službe.

Član 10.

Nakon završenog rada konkursna komisija dostavlja konkursni materijal sa svojim prijedlogom organu medžlisa nadležnom za stavljanje prijedloga za postavljenje.

 

 

Ugovor o obavljanju imamske službe

Član 11.

Imam zaključuje ugovor o obavljanju imamske službe sa medžlisom Islamske zajednice kod koga dobiva postavljenje.

Ugovorom iz prethodnog stava regulišu se međusobna prava i obaveze između medžlisa Islamske zajednice kao poslodavca i imama kao zaposlenika.

Član 12.

Medžlis Islamske zajednice i imam ne mogu zaključiti ugovor o obavljanju imamske službe bez dekreta o postavljenju.

Dekret o postavljenju izdaje reisu-l-ulema u skladu sa šerijatskim i ustavnim ovlašćenjima i predstavlja šerijatsko-pravno ovlašćenje za obavljanje imamske službe.

Dekret treba sadržavati podatke o imamu, poslovima koje će obavljati i radnom mjestu na kojem će obavljati  imamsku službu.

Uz prijedlog za izdavanje dekreta medžlis je dužan dokazati da je provedena propisana procedura o prijemu i da kandidat ispunjava propisane uvjete.

Član 13.

Imamu koji će obavljati i hatibske poslove reisu-l-ulema izdaje muraselu – hatibsko ovlaštenje.

Murasela se izdaje  imamu prilikom njegovog prvog stalnog zaposlenja.

Jednom izdata murasela ima važenje sve do opoziva.

Murasela će se opozvati zbog teške povrede službene dužnosti zbog koje je imamu izrečena trajna zabrana obavljanja imamske službe.

Reisu-l-ulema cijeni u svakom pojedinom slučaju opravdanost oduzimanja murasele.

Član 14.

Imam prilikom stupanja na dužnost polaže zakletvu koja glasi: “Zaklinjem se Svemogućim Allahom da ću se u svom radu pridržavati šerijatskih propisa, Ustava Islamske zajednice u BiH i drugih propisa Islamske zajednice i da ću dužnost vršiti savjesno, da ću čuvati službenu tajnu i u svom radu imati uvijek na umu interese Islamske zajednice.”

Zakletva iz prethodnog stava daje se pred reisu-l-ulemom.

Reisu-l-ulema može ovlastiti i drugo lice pred kojim će imam položiti zakletvu.

Član 15.

Ugovor o obavljanju imamske službe može se zaključiti kao:

  • – ugovor na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • – ugovor na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • – ugovor sa pripravnikom.

Ugovor o obavljanju imamske službe na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od jedne godine.

Član 16.

Medžlis Islamske zajednice može zaključiti ugovor o obavljanju imamske službe sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice koje prvi puta zasniva radni odnos u svojstvu imama radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.

Ugovor sa pripravnikom se zaključuje na određeno vrijeme na period od jedne godine na koliko mu se izdaje i dekret o postavljenju u kojem će biti naznaka da se radi o pripravniku.

Stručni ispit

Član 17.

Svi imami dužni su položiti stručni ispit.

Ukoliko imam ne položi stručni ispit u skladu sa propisima o polaganju stručnog ispita, medžlis će zatražiti njegovo razrješenje i raskinuti ugovor o obavljanju imamske službe.

Pripravnik je dužan nakon završenog pripravničkog staža polagati stručni ispit. Polaganje stručnog ispita je uvjet za zaključenje ugovora o obavljanju vjerske službe na neodređeno vrijeme.

Uvjeti, način i rokovi polaganja stručnog ispita utvrđuju se posebnim pravilnikom koji donosi Rijaset.

 

Prava i obaveze

Član 18.

Imami su dužni da lično obavljaju poslove i radne zadatke na radnom mjestu na koje su postavljeni u skladu sa normativnim aktima Islamske zajednice.

Član 19.

Ako je imam, iz opravdanih razloga, spriječen da obavi vjerske obrede u džamiji ili izvan džamije, može povjeriti drugom imamu da to umjesto njega učini.

Obavljanje vjerskih obreda u džamiji ne može se povjeriti drugom imamu bez saglasnosti glavnog imama.

Ni jedan imam ne može obavljati vjerske usluge na području džemata drugog imama ukoliko ga ovaj za to ne ovlasti. Izuzetno, za vjerske usluge oko dženaze treba poštivati posljednju volju umrlog, ako za to postoje pisani dokazi i uz prisustvo mjesnog imama.

Član 20.

Imam u slobodno vrijeme može raditi i druge poslove samo ukoliko to nije u suprotnosti sa njegovim zvanjem i ako ne ide nauštrb vršenja njegove imamske službe.

Za poslove iz prethodnog stava imam je dužan prethodno pribaviti odobrenje od medžlisa koji je predložio njegovo postavljenje u imamsku službu.

Član 21.

Imam koji je spriječen da dođe na dužnost dužan je o tome blagovremeno obavijestiti svog neposredno pretpostavljenog.

Imam ne može odsustvovati sa dužnosti bez prethodnog odobrenja neposredno pretpostavljenog.

Član 22.

Imam je dužan da čuva službenu tajnu.

Obaveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku službe.

Pod službenom tajnom podrazumijevaju se sve informacije koje je imam saznao u toku službe čije bi javno iznošenje moglo na bilo koji način štetiti interesima službe i Islamske zajednice u cjelini.

Član 23.

Svaki imam je dužan prisustvovati seminarima i izvršavati obaveze prema programima za stručno usavršavanje.

Rijaset Islamske zajednice će donijeti propise o organizaciji obaveznih seminara i programe stručnog usavršavanja imama.

 

Plaće i naknade

Član 24.

Imam ima pravo na plaću koja mu se isplaćuje svakog mjeseca u visini utvrđenoj ugovorom o obavljanju imamske službe prema njegovim ugovorenim i izvršenim radnim obavezama.

Kriterij za utvrđivanje osnovne plaće imama je stepen školske spreme.

Kriteriji za uvećanje osnovne plaće mogu biti: kategorija džemata, broj djece u mektebu, broj mektebskih punktova i ostalo.

Kriteriji za obračun i način isplate plaće detaljnije se uređuju pravilnikom o radu kojeg donosi svaki medžlis posebno.

Ukupan iznos utvrđene i obračunate plaće za imame sa punim radnim vremenom ne može biti manji od 80% prosječne netoplaće isplaćene u Bosni i Hercegovini prema posljednjim podacima objavljenim od strane Agencije za statistiku.

Isplata plaće iz prethodnog stava vrši se svakog mjeseca u periodu od 1. do

10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Član 25.

Imam ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće utvrđene ugovorom o obavljanju imamske službe i u slučajevima kada to vrijeme nije proveo na radu, a to su:

– vrijeme godišnjeg odmora,

– vrijeme plaćenog odsustva,

– vrijeme dva bajrama, Nove hidžretske godine i državnih praznika.

Član 26.

Za vrijeme spriječenosti za rad, bolovanje do 42 (četrdesetdva) dana, imamu se isplaćuje naknada u visini 80% plaće isplaćene mu u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad, odnosno u visini 100% osnovice koju čini ugovorena plaća imama iz prethodnog mjeseca, ako je spriječenost za rad nastala usljed povrede na radu ili u vezi sa radom.

Član 27.

Imam ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini koju utvrdi medžlis svojom odlukom prema finansijskim mogućnostima.

Član 28.

Imam ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri ugovorene plaće ili tri prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini ukoliko je to povoljnije za imama.

Medžlisi mogu svojim aktima regulirati pitanje dodjele jubilarnih i drugih prigodnih nagrada i priznanja.

Član 29.

Imam ima pravo na zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje u skladu sa zakonom.

Član 30.

Stambeno pitanje imama rješavaće se u skladu sa mogućnostima džemata i medžlisa.

 

 

Odmori i odsustva

Član 31.

Imam ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 18 (osamnaest) do 30 (trideset) radnih dana.

Prilikom utvrđivanja dužine trajanja godišnjeg odmora uzimaju se u obzir dužina radnog staža i zdravstveno stanje.

Po osnovu dužine radnog staža imamu pripada:

– od navršene 1 do navršenih 5 godina  – 18 dana,

– od 5   do 10 godina – 20 dana,

– od 10 do 15 godina – 22 dana,

– od 15 do 20 godina – 24 dana,

– od 20 do 25 godina – 26 dana,

– preko 25 godina – 30 dana.

Imamu slabijeg zdravstvenog stanja može se povećati trajanje godišnjeg odmora najviše do osam dana, s tim da ukupna dužina godišnjeg odmora ne može preći 30 (trideset) radnih dana.

Pod neradnim danom u smislu ovog člana podrazumijeva se nedjelja, dva bajrama, Nova hidžretska godina i državni praznici.

Član 32.

Dužinu i raspored godišnjeg odmora utvrđuje neposredni rukovodilac imama uzimajući u obzir, po mogućnosti, želju imama u pogledu vremena korištenja godišnjeg odmora.

Imam, odnosno muallim ne može koristiti godišnji odmor za vrijeme trajanja mektebske nastave, ramazana i bajrama.

Član 33.

Imam ima pravo na neprekidan odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata u svakoj sedmici.

Član 34.

Prisustvovanje seminarima i drugim radnim sastancima koje zakazuju organi Islamske zajednice i Udruženje ilmijje za imame, spada u redovno radno vrijeme imama.

Član 35.

Imam ima pravo da odsustvuje sa posla do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini uz naknadu plaće.

Odobrenje odsustva iz prethodnog stava daje neposredni rukovodilac u sljedećim slučajevima:

– stupanja u brak,

– porođaja supruge,

– smrti i teže bolesti člana uže porodice,

– polaganja stručnog ispita ili stručnog usavršavanja i doškolovavanja.

Pod članom uže porodice u smislu ovog člana podrazumijevaju se: supružnici, djeca, roditelji, djedovi i nane, očuh, maćeha te braća i sestre.

U pogledu stručnog usavršavanja i doškolovavanja organi mogu predvidjeti odsustvo sa posla u trajanju dužem od sedam dana uz naknadu plaće.

Član 36.

Imam ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 (trideset) dana radi obavljanja hadža.

Imamu koji prvi puta obavlja hadž može se odobriti plaćeno odsustvo.

Ocjenjivanje rada imama

Član 37.

Ocjenjivanje imama vrši se, po pravilu, na kraju svake godine.

Pri ocjenjivanju iz prethodnog stava uzimaju se u obzir: zalaganje, vladanje, uvjeti rada, kategorija džemata i broj muslimanskog stanovništva koje opslužuje i postignuti rezultati u radu.

Pravilnikom o radu medžlisa se mogu detaljnije normirati kriteriji za ocjenu.

Član 38.

Ocjenjivanje rada imama vrši glavni imam ili posebna komisija koju imenuje glavni imam.

Pri ocjenjivanju izriču se ocjene: odličan, vrlodobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

Imam koji nije zadovoljan ocjenom komisije može u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada mu je ocjena saopćena, podnijeti žalbu Rijasetu. Odluka Rijaseta po žalbi je konačna.

Član 39.

Ukoliko je imam od komisije za ocjenjivanje rada u dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan, medžlis može zatražiti njegovo razrješenje  i raskinuti ugovor o obavljanju imamske službe.

Prestanak službe

Član 40.

Ugovor o obavljanju imamske službe prestaje:

  • – smrću imama,
  • – sporazumom medžlisa i imama,
  • – ispunjavanjem uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa radnim zakonodavstvom u BiH, ukoliko se medžlis i imam drugačije ne dogovore,
  • – danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti,
  • – otkazom imama,
  • – izricanjem disciplinske mjere otkaza ugovora – danom pravosnažnosti odluke,

–    upućivanjem na izdržavanje kazne zatvora preko tri mjeseca.

 

Član 41.

Ako služba prestaje na osnovu pismenog sporazuma između imama i medžlisa, u pismenom sporazumu se utvrđuje dan prestanka službe.

Član 42.

Ako imam jednostrano raskida ugovor sa medžlisom kao poslodavcem, dužan je ostati u službi period otkaznog roka koji ne može trajati manje od 30 (trideset) ni više od 60 (šezdeset) dana.

Ako medžlis raskida ugovor sa imamom dužan mu je ostaviti otkazni rok utvrđen u prethodnom stavu.

Član 43.

Imam kome služba prestaje po sporazumu ili usljed otkaza ugovora obavezan je uredno predati dužnost nakon čega dobiva dekret o prestanku službe.

Ako imam izbjegava predaju dužnosti, dekret o razrješenju od službe izdat će mu se tek kada se komisijski utvrdi stanje njegovih poslova.

Član 44.

Imamu prestaje služba po rješenju disciplinskog organa kad pravosnažnim rješenjem bude izrečena disciplinska mjera otpuštanja iz službe.

Član 45.

Imamu prestaje služba na osnovu akta kojeg donosi medžlis kod kojeg je i obavljao službu.

Akt o prestanku službe iz prethodnog stava ne može se donijeti prije nego što se imamu izda dekret o razrješenju od strane Rijaseta.

Uz prijedlog za izdavanje dekreta o razrješenju dostavlja se neophodna dokumentacija kojom se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za razrješenje imama.

Glavni imam

Član 46.

Glavni imam je rukovodilac vjerskoprosvjetne službe u medžlisu.

Glavnog imama postavlja, premiješta i razriješava reisu-l-ulema na prijedlog nadležnog muftije.

Član 47.

Za glavnog imama može biti postavljeno lice koje ima završenu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer, ili drugi islamski fakultet čija je diploma nostrificirana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i da ima najmanje  pet godina radnog iskustva na poslovima imama, hatiba i muallima.

Član 48.

Glavni imam obavlja sljedeće poslove:

– zastupa medžlis pred organima, ustanovama i drugim licima u stvarima vjere,

– rukovodi radom vjerskoprosvjetne službe u medžlisu,

– nadzire rad svih službenika vjerskoprosvjetne službe,

– pruža stručnu pomoć službenicima u vjerskoprosvjetnoj službi i odgovoran je

za rad službe,

– kontrolira rad mekteba i vjeronauke u školama, preduzima mjere za

otklanjanje uočenih nedostataka i predlaže medžlisu, muftiji i Rijasetu IZ u BiH,

preduzimanje potrebnih mjera za unapređenje rada u ovim oblastima,

– organizira svečanosti povodom obilježavanja mubarek-dana,

– obavlja vjenčanja po šerijatskim propisima,

– obavlja hatibsku službu i održava vazove i prigodna predavanja u džamijama,

– vodi brigu o cjelokupnom vjerskom životu na području medžlisa,

– organizira vjerski život za vrijeme ramazana,

– odobrava odmore i odsustva službenicima vjerskoprosvjetne službe,

– potpisuje akta koja odlaze iz medžlisa, a odnose se na vjerske propise i

vjerske aktivnosti,

– vodi brigu da odluke izvršnog odbora budu u skladu sa šerijatskim propisima,

– podnosi izvještaj muftiji i Rijasetu o stanju o mektebskoj nastavi,

vjeronauci i stanju vjerskog života na području medžlisa uopće, najmanje dva

puta godišnje,

– učestvuje u radu savjeta muftije,

– saziva sastanke imama, hatiba i muallima i predsjedava im,

– pokreće inicijativu pred izvršnim odborom medžlisa za postavljenje,

premještaj i razrješenje imama, hatiba, muallima i mujezina,

– raspolaže sredstvima vjerskoprosvjetnog fonda medžlisa,

– podnosi izvještaj izvršnom odboru medžlisa i skupštini medžlisa.

Glavni imam u svom radu odgovara muftiji i Rijasetu.

Član 49.

U manjim medžlisima koji ne mogu angažovati profesionalnog glavnog imama, glavni imam obavlja i dužnosti imama u jednoj od džamija na području medžlisa.

 

I m a m

Član 50.

Pod pojmom imam podrazumijeva se lice koje obavlja imamske, hatibske i muallimske poslove.

U opravdanim slučajevima, koje Rijaset posebno cijeni, na prijedlog medžlisa IZ, jednom licu, koje ispunjava potrebne uvjete za to, Rijaset može izdati dekret za obavljanje  samo hatibskih, imamskih ili muallimskih poslova.

Za imama može biti postavljeno lice koje ima završenu jednu od medresa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer, ili drugi islamski fakultet čija je diploma nostrificirana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Član 51.

Imam:

  • – održava mektebsku nastavu po utvrđenom planu i programu i po udžbenicima, koji su za to određeni,
  • – podnosi izvještaj glavnom imamu o stanju mektebske nastave dva puta godišnje,
  • – u dogovoru sa medžlisom Islamske zajednice i roditeljima polaznika mektebske, nastave rješava sva pitanja koja se pojave a od značaja su za održavanje mektebske nastave,
  • – predvodi džemat u obavljanju namaskih vaktova u džamiji ili mesdžidu,
  • – održava vazove u džamiji ili mesdžidu,
  • – održava hutbe za vrijeme džuma-namaza i bajram-namaza i predvodi džemat,
  • – klanja dženaza-namaz i obavlja druge obrede umrlim muslimanima,
  • – radi na populariziranju i distribuiranju islamske štampe koju izdaje ili preporučuje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini,
  • – vodi matične knjige džemata i ljetopis džamije,
  • – upućuje muslimane na značaj vakufa i drugih vidova pomoći za potrebe Islamske zajednice,
  • – prati islamsku literaturu u cilju svog boljeg islamskog obrazovanja i stečena znanja primjenjuje u praksi,
  • – nosi imamsku uniformu pri obavljanju vjerskih obreda i u svakoj prilici i na svakom mjestu čuva ugled vjerskog službenika,
  • – obavlja šerijatska vjenčanje u svome džematu po ovlaštenju glavnog imama.

Imam je u svom radu odgovoran glavnom imamu.

Član 52.

Na temelju propisanih obaveza iz prethodnog člana Rijaset Islamske zajednice će donijeti Kodeks oblačenja i ponašanja imama.

Muallima

Član 53.

Muallima je vjerska službenica koja je kvalifikovana za obavljanje muallimskih poslova i koja za obavljanje te službe dobije dekret od nadležnog organa.

U pogledu postavljanja u službu, zaključivanja i raskida ugovora o obavljanju službe i za muallimu će se primjenjivati odredbe ovog pravilnika koje se odnose na imama.

Član 54.

Muallima će obavljati poslove u mektebima, obdaništima i drugim ustanovama.

Muallima :

– održava mektebsku nastavu po nastavnom planu i programu,

– podnosi izvještaj glavnom imamu o stanju mektebske nastave u svom mektebu,

– održava vazove za žene u džamijama i mesdžidima,

– radi na održavanju i širenju islamskog morala,

– oprema umrle muslimanke po islamskim propisima,

– uči tevhide i mevlude,

– radi na popularisanju i distribuciji islamske štampe koju izdaje ili preporučuje  IZ,

– podstiče na nova uvakufljenja i dobrovoljne priloge za potrebe IZ-e.

Muallima za svoj rad odgovara glavnom imamu.

M u j e z i n

Član 55.

Mujezin u smislu ovog pravilnika je vjerski službenik koji oglašava namaske vaktove učenjem ezana i obavlja druge mujezinske poslove pri obavljanju namaza u džamiji.

U pogledu postavljanja u službu, zaključivanja i raskida ugovora o obavljanju službe i za mujezina će se primjenjivati odredbe ovog pravilnika koje se odnose na imama.

Za mujezina može biti postavljeno lice koje ima završenu najmanje medresu ili položen hifz.

Član 56.

Mujezin:

– oglašava namaske vaktove učenjem ezana i obavlja mujezinsku službu u

toku namaza koji se klanja u džamiji,

– blagovremeno otvara i zatvara džamiju, čuva inventar džamije i brine o

njenoj čistoći,

– mijenja imama za vrijeme odsustva ukoliko nije osigurana zamjena u vidu drugog imama,

– obavlja i druge poslove koji mu stavi u nadležnost izvršni odbor medžlisa

na prijedlog džematskog imama ili džematskog odbora.

DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST

Član 57.

Za ponašanje koje narušava ugled službenika Islamske zajednice kao i same zajednice te za povredu službene dužnosti imam odgovara disciplinski.

Imam je odgovoran za povredu službene dužnosti koja je nastala kao posljedica njegove krivice.

Član 58.

Disciplinska odgovornost imama je neovisna od drugih oblika odgovornosti (krivična, prekršajna), odnosno jedna drugu ne isključuje.

Oslobađanje od krivične odgovornosti, odnosno odgovornosti za prekršaj ne predstavlja oslobađanje odgovornosti za povrede radnih obaveza ako je izvršeno djelo propisano kao povreda radne obaveze i radne discipline.

Vrste povreda radnih obaveza

Član 59.

Povrede radnih obaveza i radne discipline, s obzirom na posljedice koje prouzrokuju mogu biti lakše i teže.

Član 60.

Lakšim povredama radnih obaveza i radne discipline smatraju se:

  • – neopravdano učestalo kašnjenje ili izostajanje sa namaza,
  • – učestalo kašnjenje i raniji odlazak sa mektebske nastave bez odobrenja,
  • – neuredno čuvanje dokumetacije, arhiva i neuredno vođenje dnevnika, matičnih knjiga i sl.,
  • – neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca,
  • – neopravdan izostanak sa radnih seminara i drugih manifestacija u organizaciji IZ-e ili njenih organa,
  • – izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa,
  • – nekorektno ponašanje prema kolegama, džematlijama, mektebskoj djeci i drugima,
  • – nezalaganje u distribuciji izdanja Islamske zajednice
  • – i drugi oblici neurednog i neprofesionalnog ponašanja.

Član 61.

Težim povredama radnih obaveza i radne discipline smatraju se:

  • – nepridržavanje šerijatskih obaveza u kategoriji farza, vadžiba i harama,
  • – neizvršavanje ili neblagovremeno i nemarno izvršavanje obaveza propisanih ovim Pravilnikom ili ugovorom o obavljanju službe,
  • – ponovljena lakša povreda nakon izrečene mjere ukora,
  • – povreda službene tajne,
  • – neopravdan izostanak sa posla u trajanju od pet dana uzastopno ili sedam dana tokom godine,
  • – neizvještavanje ili netačno izvještavanje o službenim stvarima,
  • – nepostupanje po prijavi za učinjenu povredu radnih obaveza i radne discipline,
  • – zloupotreba službe ili prekoračenje ovlaštenja sa materijalnim ili drugim posljedicama po Islamsku zajednicu,
  • – vršenje bilo kakve druge javne službe ili privatne aktivnosti bez odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice,
  • – nanošenje imovinske štete zajednici namjerno ili iz krajnje nepažnje,
  • – neizvršavanje pismenih naloga pretpostavljenih ukoliko su u skladu sa propisima Islamske zajendice,
  • – ponašanje, odijevanje i lični život koji može naštetiti ugledu službe, ugledu i dostojanstvu službenika ili ugledu Islamske zajednice,
  • – svako drugo ponašanje koje je suprotno interesima i ciljevima Islamske zajednice.

Disciplinske mjere

 

Član 62.

Za lakše povrede radnih obaveza i radne discipline iz člana 60. ovog Pravilnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

  • – pismeno upozorenje,
  • – pismeni ukor.

Član 63.

Za teže povrede radnih obaveza i radne discipline iz člana 61. ovog Pravilnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

  • – umanjenje plaće,
  • – premještaj,
  • – otkaz ugovora o obavljanju imamske službe uz mogućnost izricanja privremene ili trajne zabrane vršenja vjerske službe.

Za teže povrede radnih obaveza i radne discipline mogu se izreći i disciplinske mjere iz člana 62. ovog pravilnika ukoliko postoje naročito olakšavajuće okolnosti ili je povreda učinjena iz nehata ili ukoliko se i sa ovim mjerama može postići svrha izricanja disciplinske mjere.

Član 64.

Disciplinska mjera umanjenja plaće se može izreći u maksimalnom iznosu od 30% mjesečnog iznosa plaće i u maksimalnom trajanju od 6 mjeseci.

Ovu mjera se izvršava prilikom obračuna i isplate plaće na temelju pravosnažnog rješenja.

Član 65.

Premještaj na osnovu izrečene disciplinske mjere može biti premještaj na području istog medžlisa i premještaj na područje drugog medžlisa u Bosni i Hercegovini.

Pravosnažnim izricanjem mjere premještaja na područje drugog medžlisa imamu će se izdati dekret o premještaju i istom će biti otkazan ugovor u medžlisu iz kojeg se premješta a zaključit će se ugovor u medžlisu u koji je premješten.

Član 66.

Otkaz ugovora o obavljanju imamske službe se izriče za teže povrede radnih obaveza i discipline koje imaju za posljedicu poremećaj vršenja imamske službe, poremećaj odnosa u džematu, otežavanje ili onemogućavanje rada drugih vjerskih službenika, džemata ili drugog organa Islamske zajednice, ili na drugi način izazivaju poremećaj u radu organa Islamske zajednice ili same Islamske zajednice.

Član 67.

Prilikom odmjeravanja disciplinske mjere uzeće se u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), a naročito: stepen odgovornosti, pobude iz kojih je povreda učinjena, posljedica učinjene povrede, okolnosti pod kojima je povreda učinjena, ranije ponašanje službenika, njegove lične prilike, ponašanje nakon učinjene povrede i druge okolnosti koje se odnose na ličnost službenika koji je učinio povredu radne dužnosti i radne discipline.

 

Opća pravila disciplinskog postupka

Član 68.

Svako se smatra nevinim za povredu radne dužnosti dok se pravosnažnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova krivica.

Član 69.

Sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježje povrede radne dužnosti ili utječu na utvrđivanje odgovornosti imama, razmatrat će se na način koji je povoljniji za imama protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Član 70.

Postupak za utvrđivanja disciplinske odgovornosti provodi se bez odlaganja.

Prvostepeni disciplinski postupak mora se okončati najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana podnošenja zahtjeva, prijave ili saznanja za povredu radnih obaveza ukoliko se radi o lakšim povredama, a u ostalim slučajevima u roku od 60 (šezdeset) dana.

Član 71.

Imamu protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak mora se dati mogućnost odbrane, odnosno izjašnjavanja o prekršaju zbog kojeg je pokrenut disciplinski postupak.

Član 72.

Vođenje disciplinskog postupka za lakše povrede radne dužnosti zastarijeva za tri  mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a u svakom slučaju za godinu dana od dana učinjene povrede.

Izvršenje disciplinske mjere izrečene za lakšu povredu radne dužnosti zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o izricanju te mjere.

Član 73.

Vođenje disciplinskog postupka za teže povrede radne dužnosti i discipline zastarijeva za jednu godinu od dana saznanja za učinjenu povredu, a u svakom slučaju  za dvije godine od dana učinjene povrede.

Izvršenje disciplinske mjere izrečene za težu povredu radne dužnosti i discipline zastarijeva za jednu godinu od dana pravosnažnosti rješenja.

 

 

 

 

 

Disciplinski organi i vođenje postupka

Član 74.

Za lakše povrede radne dužnosti i discipline predviđene ovim Pravilnikom postupak u prvom stepenu vodi i mjeru izriče tročlana disciplinska komisija medžlisa sa glavnim imamom na čelu.

Po žalbi na odluku komisije iz prethodnog stava odluku donosi Disciplinska komisija Rijaseta Islamske zajednice i ona je konačna i izvršna te protiv iste žalba nije dopuštena.

Disciplinski postupak protiv glavnog imama u prvom stepenu vodi Disciplinska komisija Rijaseta.

Član 75.

Za teže povrede radne dužnosti i discipline postupak vodi i mjeru izriče Disciplinska komisija Rijaseta Islamske zajednice.

Po žalbi na odluku Disciplinske komisije Rijaseta odluku donosi Apelaciono disciplinsko vijeće Rijaseta čija je odluka konačna i protiv iste nije dopuštena žalba.

Član 76.

Disciplinsku komisiju i Apelaciono disciplinsko vijeće imenuje Rijaset Islamske zajednice.

Svaka od komisija iz prethodnog stava ima predsjednika i dva člana, koji imaju i svoje zamjenike. Po jednog člana ovih komisija Rijaset imenuje na prijedlog Glavnog odbora Udruženja ilmijje.

Komisije su u svom radu neovisne.

Komisije se imenuju na period od četiri godine.

Član 77.

Predsjednik ili član disciplinske komisije ili disciplinskog vijeća ne može učestvovati u vođenju postupka i donošenju odluke protiv imama prema kome se nalazi u krvnom srodstvu ili tazbinskom srodstvu do drugog stepena.

Član 78.

Svako ima pravo prijaviti povredu radne dužnosti i radne discipline imama.

Prijava se podnosi nadležnom medžlisu ili muftijstvu koji su dužni da istu, u roku od 8 dana, proslijede organu za vođenje prvostepenog postupka u zavisnosti od toga da li je riječ o lakšoj ili težoj povredi radne dužnosti.

Prijava se podnosi pismeno ili usmeno. Ukoliko se prijava podnosi usmeno, sačiniće se zapisnik, a ako je prijava upućena telefonom sačiniće se službena zabilješka.

Član 79.

Nakon prijema prijave prvostepeni organ će razmotriti osnovanost iste i odlučiti o pokretanju disciplinskog postupka.

Ukoliko ocijeni da je prijava osnovana donijeće rješenje o pokretanju postupka. Rješenje treba da sadrži:

  • – ime i prezime vjerskog službenika sa svim ličnim podacima,
  • – činjenični opis djela i
  • – prijedlog dokaza koje treba izvesti na pretresu.

Protiv rješenja o pokretanju disciplinskog postupka nije dopuštena žalba.

Član 80.

Nakon pokretanja disciplinskog postupka zakazuje se pretres na koji se poziva imam protiv kojeg se vodi postupak, kao i druga lica koja svojim iskazima mogu doprinijeti donošenju pravilne odluke.

Član 81.

Pretres se može voditi i u odsutnosti imama protiv kojeg se vodi postupak ukoliko mu je data mogućnost da se brani ili ukoliko je uredno obaviješten.

U pozivu za pretres imam će se upozoriti na posljedice izostanka.

Član 82.

Pretres počinje iznošenjem optužbe protiv imama, nakon čega mu se daje riječ, a potom izvode dokazi.

Na kraju pretresa završna riječ pripada imamu protiv kojeg se vodi postupak.

Član 83.

Rješenje disciplinskog organa se temelji isključivo na dokazima izvedenim na pretresu.

Član 84.

Po okončanju postupka disciplinski organ donosi odluku u formi rješenja kojim se imam oslobađa optužbe ili se oglašava odgovornim i izriče mu se disciplinska mjera.

Rješenje mora sadržavati: uvod, izreku i obrazloženje.

U uvodu rješenja navode se podaci o organu koji je vodio postupak, ime i prezime službenika, pravni naziv prekršaja i datum donošenja odluke.

U izreci rješenja se navode lični podaci službenika, opis prekršaja i njegov pravni naziv i disciplinska mjera, ukoliko je službenik oglašen odgovornim.

U obrazloženju se detaljno iznosi činjenično stanje, koje se činjenice smatraju dokazanim, na osnovu kojih dokaza, kao i razlozi kojima se rukovodilo prilikom određivanja disciplinske mjere.

Član 85.

Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba drugostepenom disciplinskom organu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Žalba se podnosi prvostepenom organu neposredno ili putem pošte. Dan predaje na poštu smatra se danom predaje disciplinskom organu.

Član 86.

Prvostepeni disciplinski organ će rješenjem odbaciti žalbu ukoliko ustanovi da je ista neblagovremena ili nedopuštena.

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba drugostepenom organu.

Ukoliko ne odbaci žalbu, prvostepeni organ istu dostavlja drugostepenom organu zajedno sa kompletnim spisom.

Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja.

Član 87.

Drugostepeni disciplinski organ, rješavajući po žalbi, donosi rješenje kojim prvostepenu odluku potvrđuje, preinačava ili ukida.

Prvostepena odluka će biti preinačena kada se ocijeni da je pravilno proveden postupak i utvrđeno činjenično stanje, ali nije pravilno izrečena disciplinska mjera.

Ukoliko ukine prvostepenu odluku, drugostepeni organ može odlučiti da predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak ili da sam provede postupak utvrđivanja odgovornosti.

Ukoliko predmet vrati prvostepenom organu naložiće i u kom pravcu treba upotpuniti postupak i koje mjere treba poduzeti u ponovljenom postupku.

Član 88.

Drugostepena odluka je konačna i protiv iste nije dopuštena žalba.

Član 89.

O pretresu kao i o drugim procesnim radnjama u disciplinskom postupku vodi se zapisnik.

Član 90.

Disciplinski postupak se obustavlja smrću imama protiv kojeg se vodi.

Član 91.

Konačna disciplinska odluka se ostavlja i u dosje imama koji se nalazi kod Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta.

 

Suspenzija

Član 92.

Imam protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak biće suspendiran ukoliko bi, zbog okolnosti zbog kojih je pokrenut, bilo štetno po interese službe da imam i dalje nastavi sa vršenjem službe.

Odluku donosi organ kod kojeg se imam nalazi na službi, a protiv iste se može uložiti žalba u roku od osam dana višem organu Islamske zajednice.

Žalba ne odlaže izvršenje odluke.

Za vrijeme suspenzije imamu pripada pravo na naknadu 50% njegove mjesečne plaće.

Ponavljanje disciplinskog postupka

Član 93.

Imam može tražiti obnovu disciplinskog postupka ukoliko, nakon pravosnažnosti rješenja, sazna za nove činjenice ili dokaze koje ranije nije mogao upotrijebiti i koji bi, sami ili u vezi sa vać izvedenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja.

Disciplinski postupak se može tražiti i na osnovu pravosnažne presude suda kojom je imam oslobođen od optužbe za krivično djelo koje je predstavljalo osnov za vođenje disciplinskog postupka u kojemu je službeniku izrečena disciplinska mjera.

Pod uvjetima iz stava jedan i dva ovoga člana disciplinski se postupak može obnoviti i po službenoj dužnosti.

Zahtjev za obnovu postupka se može podnijeti u roku od mjesec dana od dana saznanja za nove činjenice i dokaze, odnosno u objektivnom roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke.

Rehabilitacija

Član 94.

Rijaset može na molbu imama, po proteku pet godina od pravosnažnosti rješenja o izricanju disciplinske mjere, odrediti da prestanu pravne posljedice rješenja ukoliko utvrdi da je ispunjena svrha kažnjavanja i da je imam svojim ponašanjem to zaslužio.

 

Materijalna odgovornost

 

Član 95.

Imam će odgovarati materijalno za štetu koju, na radu ili uvezi sa radom, počini prema zajednici ili trećem licu, namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Pričinjenu štetu, okolnosti pod kojima je učinjena i njenu visinu utvrđuje posebna komisija koju formira medžlis kod kojeg je imam na službi.

 

 

 

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 96.

Svi imami sa srednjom stručnom spremom koji se nalaze u stalnom radnom odnosu, a koji imaju manje od 10 (deset) godina imamskog, hatibskog i muallimskog staža u službi Islamske zajednice, dužni su završiti studij na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer.

Rok za završetak jedne godine fakulteta ne može biti duži od dvije godine računajući od dana donošenja ovog pravilnika.

Odredba stava 1. ovoga člana se odnosi i na svršenike islamskih pedagoških akademija, odnosno fakulteta.

Član 97.

Svi imami na području Rijaseta koji rade u džematima prve kategorije, a nemaju završen Fakultet islamskih nauka ili neki drugi fakultet uz prethodno završenu medresu i koji imaju manje od 20 (dvadeset) godina imamskog staža, dužni su završiti Fakultet islamskih nauka u Sarajevu pod uvjetima iz prethodnog člana.

Član 98.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti: Pravilnik o službenicima Islamske zajednice u RBiH i Odluka o disciplinskoj odgovornosti službenika IZ-e donesenih od strane Obnoviteljskog sabora IZ-e 1995. godine, sve odredbe iz Pravilnika o organizaciji i radu medžlisa koje se odnose na imame, kao i sve druge odredbe o imamima koje se nalaze u drugim pravilnicima i odlukama Islamske zajednice.

Član 99.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a počet će se primjenjivati narednog dana od dana objavljivanja u Glasniku Islamske zajednice.

Broj: SIZ-36/08

Datum, 12. rebiu-l-ahir 1429. h.g.                                                       Predsjednik Sabora

18. april 2008. godine                                                               Edhem Bičakčić

Na osnovu člana 22. Statuta Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH Skupština Udruženja ilmijje na sjednici od 1. rebiu-l-evvela 1425. h.g / 20. aprila 2004. donosi

 

 

POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE UDRUŽENJA ILMIJJE ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

 

 

I  SAZIVANJE SKUPŠTINE

 

Član 1.

Zasjedanje Skupštine Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Skupština) saziva predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti  jedan od potpredsjednika.

Zasjedanja Skupštine su redovna i vanredna. Redovna zasjedanja saziva predsjednik Skupštine  svake godine. Vanredna zasjedanja predsjednik saziva kada se ukaže potreba, na zahtjev jedne četvrtine delegata ili na prijedlog Glavnog odbora.

Na obrazložen zahtjev za održavanje vanrednog zasjedanja Skupštine predsjednik je dužan da sazove sjednicu u roku od deset dana od prijema takvog zahtjeva.

 

Član 2.

Poziv na zasjedanje upućuje se, u pravilu, svim delegatima Skupštine u pisanom obliku deset dana prije zakazanog termina. U izuzetnim okolonostima to se može učiniti i usmenim putem, ili drugim prikladnim načinom.

Poziv za zasjedanje sadrži datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, kao i druge potrebne podatke.

Uz poziv delegatima Skupštine se dostavljaju i odgovarajući materijali o pitanjima koja se predlažu za dnevni red, kao i zapisnik sa prethodnog zasjedanja.

 

 

II   DNEVNI RED ZASJEDANJA

Član 3.

Zasjedanje Skupštine priprema predsjedništvo u slijedećem sastavu: predsjednik Skupštine i dva potpredsjednika, predsjednik Glavnog odbora i generalni sekretar Udruženja. Predsjedništvo predlaže dnevni red.

Svaki delegat ima pravo da predlaže dopune predloženog dnevnog reda.

Dnevni red konačno se utvrđuje glasanjem.

Za vanredno zasjedanje Skupštine dnevni red predlaže predsjedavajaći, vodeći računa o inicijativi ovog sazivanja.

 

Član 4.

Na zasjedanju Skupštine kao redovna tačka dnevnog reda uvrštava se izjašnjavanje o zapisniku sa prethodnog zasjedanja.

 

 

III   TOK ZASJEDANJA

Član 5.

Na početku zasjedanja predsjedavajući ocjenjuje da li postuji kvorum. Ukoliko se ustanovi da zasjedanju ne prisutvuje natpolovična većina delegata, sjednica se odgađa i zakazuje novi termin.

 

Član 6.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na razmatranje pojedinih pitanja po redoslijedu, prema utvrđenom dnevnom redu.

 

Član 7.

Predsjedavajući je dužan voditi računa da se tok zasjedanja odvija prema Poslovniku i utvrđenom dnevnom redu.

Predsjedavjući je dužan voditi računa da se tok zasjedanja odvija prema Poslovniku i utvrđenom dnevnom redu.

Predsjedavjući daje delegatima riječ po redu prijavljivanja.

Ukoliko član želi govoriti o povredi Poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući je dužan da mu da riječ čim to zatraži.

Predsjedavajući je dužan poslije toga dati obrazloženje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenog dnevnog reda, a ako delegat ne bude zadovoljan objašnjenjem, odluka se donosi glasanjem. Izglasana odluka je obavezujuća i za predsjedavajućeg i za drugu stranu.

 

Član 8.

Učesnici u rapravi su dužni da u izlaganjima budu koncizni sa jasnim primjedbama i prijedlozima.

Ako delegat traži riječ da bi ispravio navod koji po njegovom mišljenju nije tačno prenesen ili interpretiran i zbog čega je prouzrokovan nesporazum, predsjedavajući će mu dati riječ čim je zatraži, odnosno čim završi izlaganje onaj koji je izazvao primjedbu.

 

Član 9.

Predsjedavajući zaključuje raspravu o pojedinim pitanjima kad ustanovi da nema više prijavljenih za raspravu.

Trajanje izlaganja delegata i ostalih prisutnih može se ograničiti ako se o tome donese odluka na sjednici.

 

Član 10.

Na sjednici pored delegata mogu uzeti učešće posebno pozvani gosti, kao i predstavnici zainteresiranih institucija, zavisno od problematike koja je na dnevnom redu.

 

Član 11.

O radu na zasjedanju se brine predsjedavajući.

Predsjedavajući može oduzeti riječ učesniku zasjedanja ukoliko se njegovo izlaganje ne odnosi na dnevni red ili ako nepotrebno ponavlja već izložene stavove.

Zbog povrede rada na zasjedanju predsjedavajući moze prekršiocu izreći upozorenje ili prijekor, a u slučaju ponovnog kršenja reda predsjedavajući može prekršioca udaljiti sa zasjedanja.

 

IV   ODLUČIVANJE NA ZASJEDANJU

Član 12.

Odluke, odnosno zaključke i stavove Skupštine donose se većinom glasova prisutnih, izuzev odluke iz člana 21. Statuta Udruženja ilmijje IZ u BiH.

Ukoliko neko od prisutnih izuzima svoje mišljenje, na njegov zahtjev ono se unosi u zapisnik.

Delegati, u pravilu, odlučuju javnim glasanjem. Delegati mogu odlučiti da se o određenom pitanju odlučivanje vrši tajnim glasanjem.

U posebnim i hitnim slučajevima, Skupština moze donijeti odluku na osnovu dobivenih izjava delegata putem telefona ili pismenog izjašnjenja o određenom pitanju dostavljenom poštom ili faksom, o čemu će se na prvom narednom zasjedanju zatražiti potvrda takve odluke.

 

 

V   VOĐENJE ZAPISNIKA

Člana 13.

Zapisnik na zasjedanju vodi zapisničar. Uz zapisničara se biraju i dva ovjerivača zapisnika.

U zapisnik se unose podaci o danu i mjestu zasjedanja, prisutnim i odsutnim članovima, prisutnim gostima, dnevnom redu, posebnim prijedlozima i inicijativama, raspravi, usvojenim zaključcima, kao i rezultatima glasanja.

 

Član 14.

Ako se prisutni na zasjedanju izjasne, zbog značaja rasprava i odluka, zapisniku se mogu priložiti magnetofonske i video trake.

 

VI  ZAVRŠNE ODREDBE

Član 15.

Odluku o izmjeni i dopuni Poslovnika predlaže posebna komisija Skupštine, a donosi se na isti način na koji je donijet i ovaj Poslovnik.

 

Član 16.

Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja.

 

 

 

Predsjednik

 

Fikret Pašanović, s.r.

 

 

 

 

Na osnovu Ustava IZ-e u BiH, Statuta Udruženja ilmijje i zaključka Rijaseta IZ-e u BiH  br. 01-SM-1585/06 donesenog  na sjednici od 26. rebiu-l-evvela 1427. h./24. aprila 2006.godine, Glavni Odbor Udruženja ilmijje donosi

 

 

PRAVILNIK

o obrazovanju Fonda za penzionirane imame

 

Član 1.

Odredbama ovog Pravilnika utvrđuje se cilj, zadaci i organizacija Fonda za penzionirane imame (u daljem tekstu Fond) i način pribavljanja i trošenja sredstava.

 

Član 2.

Cilj Fonda je pružanje materijalne pomoći materijalno ugroženim penzioniranim imamima odnosno članovima njihovih užih porodica, dodjele jednnokratne pomoći u slučaju smrti ili teške bolesti penzioniranog imama ili člana njegove uže porodice te dodjela nagrada i priznanja prilikom ispraćaja u penziju ili drugim povodom.

 

Član 3.

Članovi Fonda su svi penzionirani imami koji su su svoj radni vijek okončali radeći imamski posao u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Izuzetak su oni imami koji se pismeno izjasne da nisu potrebni pomoći Fonda.

 

Član 4.

Fondom upravlja Upravni odbor koji broji 5 članova. U  Upravni odbor članove imenuju: Glavni odbor Udruženja ilmijje – 2 člana, Rijaset IZ-e – 2 člana, i jednog člana iz reda penzioniranih imama imenuje Skupština Udruženja na prijedlog najstarijeg člana Skupštine.

 

Član 5.

Upravni odbor sastaje se po ukazanoj potrebi ali najmanje jedan put u 3 mjeseca. na prvom sastanku članovi Upravnog odbora biraju predsjednika koji zasupa Fond i potpisuje dokumenta Fonda.

 

Član 6.

Novčana sredstva raspoređuje Upravni odbor a realizaciju odluka Upravnog odbora nadzire predsjednik Upravnog odbora i  potpisuje novčane naloge.

 

Član 7.

Sve administrativne poslove Fonda vodi sekretarijat Udruženja a računovodstvene poslove vodi računovodstvo Rijaseta.

 

Član 8.

Nadzor nad radom Fonda vodi Glavni odbor Udruženja ilmijje i Rijaset IZ-e. Članovi Upravnog odbora za svoj rad odgovaraju  organu ili instituciji koja ih imenuje i mogu biti opozvani te na njihovo mjesto imenovani novi članovi..

 

Član 9.

Fond ostvaruje sredstva :

  • dotacijom iz budžeta Rijaseta
  • donacijama od državnih organa i drugih pravnih subjekata
  • donacijama od pojedinaca i institucija iz muslimanskog svijeta
  • članarinom imama i drugih uposlenika IZ-e
  • ostalim izvorima prihoda

 

Član 10.

Medžlisi IZ-e dužni su vodti evidenciju o penzioniranim imamima i njihovim užim porodicama koji žive na području tog medžlisa. Medžlisi sus dužni da blagovremeno obavijeste rukovodstvo Fonda o smrti penzioniranog imama i o penzioniranju novih imama kako bi se izvršile promjene u bazi podataka koja se vodi na nivou sekretarijata Udruženja.

 

Član 11.

Redovna mjesečna dotacija za penzionirane imame, kao i povremene novčane pomoći penzioniranim imamima i njihovim užim porodicama  isplaćivat će se sa računa Fonda na račun medžlisa. Medžlisi su dužni da dostavljaju penzioniranim imamima pojedinačnu pomoć na temelju naloga iz računovodstva Rijaseta.

 

Član 12.

Pod užom porodicom penzioniranog imama podrazumijevaju se žena, roditelji i djeca ako nisu punoljetna.

 

Član 13.

Način prikupljanja i raspored sredstava Fonda vrši Upravni odbor. Godišnji pismeni izvještaj o radu Fonda Upravni odbor podnosi Rijasetu IZ-e i Glavnom odboru Udruženja ilmijje.

 

Član 14.

Tumačenje i bliža upustva o primjeni ovog Pravilnika daje organ koji ga donosi, odnosno Glavni odbor Udruženja ilmijje.

 

Član 15.

Ovaj Pravinik stupa na snagu danom izlaska u službenom glasilu Iz-e «Glasniku».

 

 

 

 

Predsjednik Udruženja ilmijje                                                          Zamjenik Reisu-l-uleme

 

Muharem Hasanbegović                                                     hfz. Ismet Spahić

 

 

 

 

Na osnovu člana 22. Statuta Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH,  Skupština Udruženja ilmije na sjednici održanoj 23. rebiu-l-evvela 1428.h.g. / 11. aprila 2007.g.  donosi

 

 

Pravilnik o članstvu Udruženja ilmijje IZ-e u BiH

 

 

Član 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se članstvo u Udruženja ilmijje IZ-e u BiH, odnosno pitanja koja se tiču prava i obaveza članova, vrsta članstva, uvjeta učlanjenja, te prestanka članstva.

 

Član 2.

Članstvo u Udruženju je definirano članom 2. Statuta Udruženja;

 

Član 3.

Prava članova Udruženja ilmijje su:

–  sudjelovati u radu Udruženja ilmijje u skladu sa Statutom,

–  birati i biti biran u tijela Udruženja ilmijje,

–  davati prijedloge i inicijative u radu Udruženja ilmijje,

–  ostvarivati pravo popusta na izdanja Udruženja ilmijje,

–  ostvarivati popust za sudjelovanje na skupovima u organizaciji Udruženja ilmijje,

–  tražiti mišljenje Suda časti u slučajevima kada su povrijeđena profesionalna mjerila, načela i norme kodeksa imama i muallima ili Statuta Udruženja ilmijje,

–  tražiti zaštitu Udruženja ilmijje u slučaju ometanja stručne djelatnosti.

 

Član 4.

Obaveze članova Udruženja ilmijje su:

–  ostvarivati ciljeve i djelatnosti Udruženja ilmijje u skladu s temeljnim načelima Udruženja ilmijje,

–  obavljati na vrijeme zadatke iz programa rada i drugih odluka tijela Udruženja ilmijje,

–  pridržavati se odredaba Statuta,

–  pridržavati se načela utvrđenih u dokumentima Udruženja ilmijje,

  • redovito plaćati članarinu.
  • učestvovati u akcijama Udruženja ilmijje;

 

Član 5.

Članstvo u Udruženju ilmijje je dobrovoljno.

Članstvo u Udruženju ilmijje može biti redovno i počasno.

–  Redovni član Udruženja ilmijje može postati svaki uposlenik IZ-e koji ima muraselu ili dekret ili rješenje na redovno radno mjesto unutar IZ-e ili u drugim organizacijama  ustanovama za čije zaposlenje i prestanak službe je potrebna saglasnost organa IZ-e.

–  Počasni član Udruženja ilmijje može postati pojedinac koji je dao značajan doprinos razvoju i unapređenju rada Udruženja ilmijje.

  • Reisu-l-ulema i zamjenik reisu-l-uleme su počasni članovi Udruženja ilmijje po položaju.
  • Počasno članstvo potvrđuje Skupština Udruženja ilmijje.

 

Član 6.

Za primanje u članstvo pojedinci trebaju popuniti članski karton.

Sadržaj članskog kartona uređuje Glavni odbor Udruženja ilmijje. Članski kartoni su jednoobrazni za sve članove Udruženja ilmijje. Kartoteku članova organizira i ažurira odbor Udruženja a kopiju na elektronskom zapisu dostavlja Glavnom odboru.

Glavni odbor vodi registar svojih članova u obliku mrežno dostupne baze podataka.

 

Član 7.

Članovi plaćaju članarinu u skladu s odlukama Skupštine.

Prilikom stupanja u članstvo, član dobiva člansku iskaznicu s punim nazivom i logotipom Udruženja ilmijje.

U slučaju neplaćanja članarine za jednu godinu, automatski se zamrzava članstvo u Udruženju ilmijje. Visinu članarine utvrđuje GO.

 

Član 8.

Redovni članovi Udruženja ilmijje imaju sva prava koja proizlaze iz Statuta Udruženja ilmijje.

 

Član 9.

Članstvo u Udruženju ilmijje prestaje istupanjem, brisanjem, isključenjem, te smrću člana.

 

Član 11.

Odluku o istupanju iz članstva u Udruženju ilmijje donosi pojedinac pismenim obrazloženjem matičnom odboru.

Prilikom istupanja iz Udruženja ilmijje članovi su dužni podmiriti sve preostale finansijske obveze prema Udruženju ilmijje te vratiti člansku kartu i ID karticu.

Član koji istupi iz Udruženja ilmijje može se ponovo učlaniti nakon isteka 6 mjeseci od istupanja uz priloženi dokaz o izmirenju obaveza prema Udruženju iz prethodnog perioda.

 

Član 12.

Članovi se brišu iz članstva u Udruženju ilmijje istekom jedne godine od neplaćanja članarine.

Postupak brisanja iz članstva provodi odbor Udruženja ilmijje.

 

Član 13.

Članovi mogu biti isključeni iz Udruženja ilmijje zbog povreda odredbi Statuta i kodeksa.

Postupak isključenja iz članstva zbog povreda odredbi Statuta i  kodeksa Udruženja ilmijje pokreće Sud časti, prema odredbama Statuta i drugih dokumenata Udruženja ilmijje.

Konačnu odluku o isključenju donosi Glavni odbor natpolovičnom većinom glasova svih članova prisutnih na sjednici.

Isključeni članovi ne mogu se ponovo učlaniti u Udruženje.

 

 

Član 14.

Raspodjela sredstava od članarine vrši se u omjeru 60% za odbor Udruženja, 20% za okružni odbor, i 20% za Glavni odbor Udruženja.

 

 

 

 

 

Sarajevo, 11.  04.  2007.                                                        Predsjednik

 

Vehid Arnaut, s.r.

Na osnovu člana 22. Statuta Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH Skupština Udruženja ilmijje na sjednici od 1. rebiu-l-evvela 1425. h.g / 20. aprila 2004. donosi

 

PRAVILNIK O IZBORIMA ZA TIJELA I ORGANE UDRUŽENJA ILMIJJE IZ U BiH

 

I  OPĆE ODREDBE

 

 

Član 1.

Ovim pravlinikom se regulira izbor Komisije za izbor i imenovanje i u organe Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH: Skupštinu, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Sud o članstvu.

Član 2.

Nakon izbora radnog predsjedništva, delegati biraju Komsiju za iozbor i imenovanje.

Sastav Komisije predlaže radno predsjedništvo, a delegati aklamacijom usvajaju ili odbijaju predložene članove.

 Član 3.

Komisija za izbor i imenovanje broji pet članova koji međusobno biraju predsjednika.

Dužnost ove komisije je da obavi potrebne pripreme za provođenje izbora u organe Udruženja, a naročito:

  • potreban broj ovjerenih glasačkih listića (prema broju delegata),
  • da prije početka izbora objasni principe kandidiarnja i biranja u organe Udruženja,
  • da obezbjedi neophodne uvjete za propisno tajno glasanje,
  • da pravovremeno izvrši zbrajanje rezultata glasanja i u predviđeno vrijeme službeno ih saopći delegatima,
  • da nakon zvaničnih rezultata obavi službeno imenovanje čelnih funkcija u organima Udruženja,
  • da službeno objavi imena osoba izabranih u organe Udruženja,

Član 4.

Komisija za izbore i imenovanje vodi zapisnik o toku izbora, registruje broj izdatih glasačkih listića, zbraja rezultate, evidentira važeće i nevažeće glasačke listiće, upisuje broj dobivenih glasova uz ime svakog kandidata te evidentira izabrane kandidate za svaki organ posebno.

Zapisnik u pismenoj formi dostavlja generalnom sekretaru Udruženja koji brine o proceduri propisnog odlaganja skupštinskih materijala.

 

II    PROVOĐENJE IZBORA ZA ORGANE UDRUŽENJA

Član 5.

      Na Skupštini delegati biraju predsjednika i dva potpredsjednika

i slijedeće organe:

  • Glavni odbor,
  • Nadzorni odbor,
  • Sud o članstvu.

Rukovodne organe delegati biraju tajnim glasanjem, a ostale organe aklamacijom ukoliko

Skupština ne odluči drugačije.

 

 

Predsjednik i potpredsjednici Skupštine

 

Član 6.

Za predsjednika Skupštine kandidiraju se 3 delegata. Nakon tajnog galasanja za predsjednika je izabran onaj delegat koji je dobio najviše glasova.

Za dva potpredsjednika se kandidiraju 4 delegata. Nakon tajnog glasanja za

potpredsjednike su izabrana dvojica kandidata sa najviše glasova.

Komisija za izbor i imenovanje nakon sprovedenog glasanja objavljuje rezultate.

 

 Glavni odbor

       Član 7.

Izbor Glavnog odbora se vrši tajnim glasanjem i to na način kako slijedi:

  1. Izbor se vrši nakon ustanovljavanja najmanje duplog broja od broja kandidata koji se biraju
  2. Prilikom kandidovanja mora se voditi računa o regionalnoj zastupljenosti tako da iz svake regije bude predloženo najmanje dva kandidata i to iz različitih odbora,
  3. Nakon sačinjavanja liste kandidata po regijama, delegati biraju po jednog sa svake od 8 (osam) regija. Kandidat sa najvećim brojem glasova postaje članom Glavnog odbora Udruženja, a sljedeći po broju glasova je njegov zamjenik.
  4. Komisija za izbore i imenovanje zbraja glasove i nakon utvrđivanja objavljuje rezultate glasanja.

 

 Nadzorni odbor

Član 8.

 U Nadzorni odbor biraju se tri člana od kojih je jedan predsjednik.

Predsjednika i članove Nadzornog odbora predlaže radno predsjedništvo a aklamacijom prijedlog prihvataju ili odbijaju prisutni delegati.

Ukoliko predloženi članovi za Nadzorni odbor ne budu od strane delegata prihvaćeni, lista kandidata se dopunjuje dok se ne izabere Nadzorni odbor.

 

Sud o članstvu

Član 9.

Sud o članstvu je disciplinski organ Udruženja. On broji 5 (pet) članova od kojih je jedan predsjednik.

U Sud u članstvu se biraju ljudi koji poznaju šeri’atsko pravo i propise o vođenju postupka.

Izbor se vrši tako što radno predsjedništvo predloži predsjednika i četiri člana sa kratkim obrazloženjem o ispunjavanju statutarnih uvjeta za izbor predloženih kandidata u Sud o članstvu. Nakon predložene liste kandidata delegati se aklamacijom izjašnjavaju o predloženoj listi.

Ukoliko bude primjedaba na predloženu listu, lista se uz obrazloženje mijenja ili dopunjuje dok se ne izabere Sud o članstvu.

 

III   OSTALE ODREDBE

Član 10.

Nakon saopćavanja rezultata izbora za predsjednika Skupštine novoizabrani predsjednik preuzima mjesto predsjedavajućeg Skupštine i vodi njeno dalje zasjedanje.

Član 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom usvajanja.

 

 

Sarajevo,   20. april 2004.                                                                 PREDSJEDNIK

 

Fikret Pašanović, s.r.

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH
UDRUŽENJE ILMIJJE
GLAVNI ODBOR
Odbor za sport
PROPOZICIJE
(SPORTSKI SUSRETI ČLANOVA UDRUŽENJA ILMIJJE)
Sarajevo, maj 2015. godina

I OPŠTE ODREDBE
Sportski susreti se organiziraju u skladu sa Statutom i Godišnjim planom rada Glavnog odbora ilmijje.
Sportski susreti će se organizirati dok su u skladu sa šerijatskim propisima i drugim općeprihvaćenim pozitivnim normama ponašanja muslimana u BiH.
Cilj organiziranja sportskih susreta je, kroz sportska okupljanja, doprinjeti ispunjenju ciljeva i zadataka Udruženja ilmijje iz Statuta Udružanja.
Sportski susreti su prije svega revijalnog karaktera i kao takve ih treba razumjeti. Namjera je unaprijediti komunikaciju, saradnju i razmjenu iskustava među imamima koji se usljed obaveza i dinamične današnjice rijetko susreću i viđaju.
Sportski susreti na nivou Okružnih odbora organiziraju se u skladu sa ovim pravilnikom, prilagođeni specifičnostima Okružnih odbora.
Na sportskim susretima se organiziraju i edukativno-kulturni sadržaji u skladu sa ciljevima i zadacima Udruženja ilmijje.
Sportski susreti će se koristiti i za unapređenje Reprezentacije Udruženja ilmijje u malom nogometu i u drugim disciplinama ukoliko se ukaže potreba.
Odbor za sport može tražiti sponzorska sredstava za podršku sportskim susretima Udruženja ilmijje i za podršku radu reprezentacije Udruženja ilmijje u malom nogometu.

II VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA
Sportski susreti Udružanja ilmije se organiziraju jednom u godini kao završni susreti nakon organiziranih takmičenja na nivou Okružnih odbora.
Sportski susreti traju 3 (tri) dana, osim u slučaju kada Odbor za sport donese drugačiju odluku.
Odbor za sport određuje vrijeme i mjesto održavanja sportskih susreta Udružanja ilmijje. Naredne godine domaćin sportskih susreta je slijedeći Okružni odbor prema uspostavljenom redoslijedu ili neki drugi Okružni odbor, odnosno ustanova ili institucija IZ-a u BiH, a na prijedlog Odbora za sport.

III PRAVO UČEŠĆA
Pravo učešća na sportskim susretima imaju članovi Udruženja ilmije koji imaju člansku karticu Udruženja ilmije. Predsjenik Okružnog odbora svojim potpisom, pečatom i brojem članske kartice Udruženja ilmije potvrđuje status učesnika u sportskim susretima.
Oružni odbori prijavljuju svoje ekipe Glavnom odboru, odnosno Odboru za sport, kao i imena takmičara u skladu sa uputstvima i odlukom Odbora za sport.
Na dostavljeni prijedlog ili prijavu, Predsjednik Odbora za sport odobrava učešće gostujućih ekipa na sportskim susretima.

III PROPOZICIJE TAKMIČENJA
Opće propozicije
Sva takmičenja na sportskim susretima realiziraju se po standardnim pravilima igre odgovarajućih disciplina uz primjenu specifičnih propozicija za svaku od obrađenih disciplina.
Na mjestu održavanja sportskih susreta, prije početka Odbor za sport zajedno sa predstavnicima ekipa učesnika susreta, upoznaje sa propozicijima i donose eventualne izmjene.
Odbora za sport može, uz saglasnost Glavnog odbora, prilikom upućivanja poziva za organiziranje sportskih susreta na nivou Okružnih odbora promijeniti takmičarske discipline, kao i donositi druge odluke, u skladu sa ukazanim potrebama, koje će unaprijediti sportske susrete. Po ovim izmjenama će se organizovati i susreti na nivou Glavnog odbora Uduženja ilmije.
Takmičari su obavezni poštivati šerijatska kao i druga općeprihvaćena etička načela ponašanja.
Nogomet
1. Ekipe se takmiče sa 6 igrača (5+1), odnosno 5 igrača (4+1) u skladu sa uslovima na terenu. Predstavnici ekipa prijavljuju poimenično 10 igrača za svaku utakmicu posebno, a broj izmjena nije ograničen. Utakmica se igra dva poluvremena od po 10 minuta,uz mogučnost po jednog tajm-out-a tokom jednog poluvrema. Odbor za sport će prije takmičenja donijeti detaljnija uputstva i pravila vezano za sankcije(žuti/crveni kartoni),kao i brzinu unošenja lopte u igru, te akumulaciju prekršaja, o čemu će upoznati i predstavnike ekipa.
Zbog specifičnosti takmičenja i fizičke pripremljenosti igrača, na ovom takmičenju neće se primjeniti futsal pravilo koje se odnosi na golmana ekipe, nego će biti primjenjeno pravilo nogometne igre gdje se sa golmanom može igrati i na svojoj i na protivničkoj polovici. Nakon gol auta golman izvodi rukom loptu.
Za svaki verbalni duel igrača ili neki drugi neprimjereni gest sudije utakmice imaju pravo isključiti igrača na dvije (2) minute. Kažnjeni igrač može prije vremena ući u igru ako njegov tim primi pogotak za vrijeme njegove suspenzije. Ako bi se taj gest ponovio isti igrač bi dobio direktni crveni karton i ne bi više mogao igrati u tom susretu, a njegova ekipa bi igrala sa igračem manje dvije (2) minute.
U slučaju crvnog kartona delagat utakmice zajedno sa Odborom za sport će donijeti odluku o daljem učestvovanju igrača na sportskim susretima.
2. Takmičenje se odvija po grupama ili nekom drugom sistemu koji je u datom momentu adekvatan a koji odobri Odbor za sport.
3. U polufinale se plasiraju po dvije ekipe iz obje grupe (ukoliko bude prijavljeno 10 ekipa) koje sakupe najviše bodova, odnosno prvoplasirane ekipe iz sve četiri grupe (ukoliko bude prijavljeno 12 i više ekipa):
• Ako se desi da dvije ili više ekipa ima isti broj bodova odlučuje međusobni skor.
• Ako ni to nije dovoljno odlučuje gol razlika, u ovom slučaju bolja je gol razlika primjerice 7:7, nego 6:6.
• Ako imaju identičnu gol razliku onda se u polufinale plasira ekipa koja ima više postignutih golova.
• Ako je i tu skor identičan u polufinale se plasira ekipa izvučena žrijebanjem u prisustvu kapitena ekipa.
4. U polufinalu, koje se igra po kup sistemu, prvi iz A igra sa drugim iz B, drugi iz A igra sa prvim iz B grupe (ukoliko se radi o 10 ekipa), odnosno prvi iz A sa prvim iz B i prvi iz C sa prvim iz D grupe (ukoliko se radi o 12 ekipa). Moguće je organiziranje takmičenja u više grupa u cilju efikasnosti.
5. Pobjednici polufinalnih utakmica igraju finale, a treće mjesto se određuje međusobnim susretom poraženih u polufinalu. Prvo se igra utakmica za 3 mjesto.
6. Ukoliko se utakmica završi neriješenim rezultatom, izvodi se po 5 penala, i to igrači koji su bili na terenu kad je završena utakmica. Ukoliko je rezultat nerijrešen na ove penala, izvodi se po jedan penal naizmjenično do dobijanja pobjednika.
U finalnim i polufinalnim utakmicama,a ko je rezultat neriješen igra se produžetak od pet minuta
Košarka
1. Ekipe se takmiče sa 5 igrača. Predstavnici ekipa prijavljuju poimenično 10 igrača za svaku utakmicu posebno.
2. Utakmica se igra u 4 jednaka vremenska perioda. Ona ekipa koja napravi 4 ekipne lične greške u jednom vremenskom periodu ulazi u bonus nakon čega će se za sljedeći prekrašaj izvoditi dva slobodna bacanja, koja izvodi igrač na kojem je napravljen prekršaj.
3. Takmičenje se odvija po grupama ili nekom drugom sistemu koji je u datom
momentu adekvatan, a koji odobri Odbora za sport.
4. U polufinale se plasiraju po dvije ekipe iz obje grupe (ukoliko bude prijavljeno 10 ekipa) koje sakupe najviše bodova, odnosno prvoplasirane ekipe iz sve četiri grupe (ukoliko bude prijavljeno 12 ekipa):
• Ako se desi da dvije ili više ekipa ima isti broj bodova odlučuje međusobni skor.
• Ako ni to nije dovoljno odlučuje koš razlika, u ovom slučaju bolja je koš razlika primjerice 17:17, nego 16:16.
• Ako imaju identičnu koš razliku onda se u polufinale plasira ekipa koja ima više postignutih koševa.
• Ako je i tu skor identičan u polufinale se plasira ekipa izvučena žrijebanjem u prisustvu kapitena ekipa.
5. U polufinalu, koje se igra po kup sistemu, prvi iz A igra sa drugim iz B, drugi iz A igra sa prvim iz B grupe (ukoliko se radi o 10 ekipa), odnosno prvi iz A sa prvim iz B i prvi iz C sa prvim iz D grupe (ukoliko se radi o 12 ekipa) Moguće je organiziranje takmičenja u više grupa u cilju efikasnosti.
6. Pobjednici polufinalnih utakmica igraju finale, a treće mjesto se određuje međusobnim susretom poraženih u polufinalu. Prvo se igra utakmica za 3 mjesto.
7. U slučaju neriješenog rezultata primjenjuje se standardna pravila završetka igre ukoliko je to potrebno, ili pravila koja je donio Odbor za sport imajući u vidu okolnosti u kojima se susreti održavaju
Odbojka
1. Ekipe se takmiče sa 6 igrača. Predstavnici ekipa prijavljuju poimenično 10 igrača za svaku utakmicu posebno, a broj izmjena nije ograničen.
2. Takmičenje se odvija po grupama ili nekom drugom sistemu koji je u datom
momentu adekvatan, a koji odobri Odbora za sport.
3. U polufinale se plasiraju po dvije ekipe iz obje grupe (ukoliko bude prijavljeno 10 ekipa) koje sakupe najviše bodova, odnosno prvoplasirane ekipe iz sve četiri grupe (ukoliko bude prijavljeno 12 ekipa):
 Ako se desi da dvije ili više ekipa ima isti broj bodova odlučuje međusobni skor.
o Ako ni to nije dovoljno odlučuje gol razlika, u ovom slučaju bolja je gol razlika primjerice 7:7, nego 6:6.
 Ako imaju identičnu gol razliku onda se u polufinale plasira ekipa koja ima više postignutih golova.
 Ako je i tu skor identičan u polufinale se plasira ekipa izvučena žrijebanjem u prisustvu kapitena ekipa.
4. U polufinalu, koje se igra po kup sistemu, prvi iz A igra sa drugim iz B, drugi iz A igra sa prvim iz B grupe (ukoliko se radi o 10 ekipa), odnosno prvi iz A sa prvim iz B i prvi iz C sa prvim iz D grupe (ukoliko se radi o 12 ekipa). Moguće je organiziranje takmičenja u više grupa u cilju efikasnosti.
5. Pobjednici polufinalnih utakmica igraju finale, a treće mjesto se određuje međusobnim susretom poraženih u polufinalu. Prvo se igra utakmica za 3 mjesto.
6. U slučaju neriješenog rezultata primjenjuje se standardna pravila završetka igre ukoliko je to potrebno,ili pravila koja je donio Odbor za sport imajući u vidu okolnosti u kojima se susreti održavaju
Atletika
Takmičenje će se odvijati u sljedećim atletskim disciplinama:
• trčanje 100 m
• trčanje 800 m
• štafeta 4×100 m
• bacanje kugle
• skok udalj
1. Ekipe imenom i prezimenom prijavljuju za svaku disciplinu po jednog takmičara.
2. Na takmičenju se proglašava 1., 2., i 3. mjesto u svakoj pojedinačnoj disciplini i ukupni pobjednik u atletskim disciplinama.
Šah
1. Ekipe prijavljuju po jednog (1) takmičara.
2. Takmičari će biti podijeljeni u dvije grupe žrijebom, a kvalifikacijski se dio igra po bod sistemu.
3. U finale se plasiraju pobjednici grupa, iz svake grupe po jedan. Pobjednici grupa u direktnom duelu odlučuju pobjednika discipline.
Stoni tenis
1. Ekipe prijavljuju po jednog (1) takmičara.
2. Takmičari će biti podijeljeni u dvije grupe žrijebom, a kvalifikacijski se dio igra po bod sistemu.
3. U finale se plasiraju pobjednici grupa, iz svake grupe po jedan. Pobjednici grupa u direktnom duelu odlučuju pobjednika discipline.
Streljaštvo (vazdušna puška)
1. Takmičenje u streljaštvu organizira se vazdušnom puškom na 10 metara.
2. Ekipe prijavljuju po jednog takmičara.
3. Gađanje se vrši prema pravilima iz stava: stojeći, ležeći ili sa naslona, a u skladu sa uslovima i odlukom Odbora za sport.
4. Gađaju se papirnate mete.
5. Pobjednik je takmičar sa najviše osvojenih bodova odnosno krugova.
Mjere sigurnosti:
• Odbor za sport će posvetiti pžnju sigurnosnim mjerama kako bi sportski sureti prožli bez povreda ili sa što manje povreda.
• Prilikom organiziranja takmičenja u straljaštvu posebno se obraća pažnja mjerama sigurnosti.
• Odbor za sport u saradnji sa domaćinom susreta određuje lice za sigurnost na strelištu, koje će svojim mjerama i prisustvom unaprijediti disciplinu i sigurnost na licu mjesta, te voditi postupak takmičenja.
• Prije početka takmičenja posebno obratiti pažnju svih na strelištu na mjere sigurnosti.
• Posebno posvetiti pažnju da u zoni gađanja ne bude prisutnih i da se puška ne okreće osim u pravcu mete.

IV ORGANIZACIJA TAKMIČENJA
Takmičarskim aktivnostima rukovodi Odbor za sport proširen sa odgovornim licima koja će biti angažirana u pripremi i organizaciji susreta a na prijedlog predsjednika Odbora za sport. Proširenim odborom za sport rukovodi predsjednik Odbora za sport Udruženja ilmijje.
Prošireni Odbor za sport u pripremi i realizaciji sportskih susreta obavlja sljedeće aktivnost:
– Vrši izbor tehničkih lica koje treba angažovati (sudije, zapisničari, itd…).
– Utvrđuje opšta i tehnička paravila sportskih susreta.
– Obezbjeđuje rekvizite potrebne za održavanje takmičenja u svim disciplinama.
– Obezbjeđuje sanitetsku podršku.
– Rukovodi žrjebanjem.
– Prati realizaciju sportskih susreta.
– Utvrđuje postignute rezultate i proglašava plasman ekipa i dodjeljuje medalje i pehare.
– Koristi sportske susrete za unapređuje rad malonogometne i drugih reprezentacija Uderuženja ilmijje.
– Organizira edukativne, kulturne i zabavne sadržaje.
– Obavlja i druge potrebne poslove za uspješnu realizaciju sportskih susreta.
Odbor za sport dodjeljuje medalje za osvojeno 1., 2., i 3. mjesto takmičarima koji su imenovani u prvoj ekipi i startali takmičenje. Jednoj ekipi i jednom pojedincu, dodeljuje se priznanje za fer-plej. Odluku donosi Organizacioni odbor. Na osnovu ukupnih rezultata proglašava pobjednika sportskih susreta i vođi ekipe dodjeljuje pobjednički pehar. Na zatvaranju sportskih susreta Organizacioni odbor dodjeljuje i zahvalnice sponzorima.

V SANKCIJE
1. Ukoliko se ustanovi da su za ekipu u bilo kojoj sportskoj disciplini, nastupali članovi koji nisu imali pravo nastupa, ekipa se u toj disciplini diskvalifikuje i rezultati se poništavaju i proglašava službeni rezultat u korist protivničke ekipe.
2. Ako ekipa ne dođe na određeno vrijeme na zakazani susret, poslije 10 minuta čekanja sudija proglašava pobjednika službenim rezultatom.
3. Ekipa ima pravo na kašnjenje od 10 – 15 minuta ako to najavi Odboru za sport odnosno delegatu discipline uz objektivno objašnjenje.
4. Za prekršaje u toku takmičenja sudije će umjesto žutog kartona koristiti kaznenu mjeru „isključenja na 2 minute“ za takmičara koji je napravio prekršaj.
5. U slučaju blaže povreda šerijata i univerzalnih etičkih normi takmičar se isključuje, bez prava zamjene i isključeni igrač automatski povlači za sobom zabranu nastupa u prvom narednom susretu.
6. U slučaju težih povreda šerijata, takmičar se isključuje i povlači za sobom zabranu učešća na sportskim susretim.
7. Za izgrede koje čine ekipe i vođe ekipa prije, za vrijeme i poslije takmičenja, ekipa se kažnjava opomenom. U ponovljenom slučaju vođi ekipe se oduzima pravo zastupanja ekipe uz mogućnost zamjene, a ekipi će biti oduzeto 5 bodova u bodovanju za ukupni plasman.
8. Ako se ustanovi da je ekipa svjesno štimala rezultat ili predala utakmicu, a koje će utjecati na konačni plasman u određenoj disciplini, ekipa se suspenzuje u toj disciplini za naredne sportske susrete, a sve se njihove utakmice registruju službenim rezultatom u korist njihovih protivnika.
9. Ako neka ekipa zbog umora ili drugih razloga preda utakmicu, sve se utakmice (i one odigrane) registruju službenim rezultatom u korist protivničke ekipe.
10. Za moguće nepravilnosti vođe ekipa se mogu žaliti pismeno Odbora za sport.

VI ZAVRŠENE ODREDBE
1. Glavnom odboru Udruženja ilmijje daje saglasnost na Propozicije sportskih susreta Udruženja ilmijje čime stupaju na snagu.
2. Izmjene, dopune i tumačenja ovog dokumenta daje Odbor za sport Udruženja ilmijje.
Sarajevo, 06.05.2015. godina Predsjednik Odbora za sport
Nesib Hadžić