UTORAK, 20. mart, 19 h, velika sala Gazi Husrev-begove biblioteke
U prepunoj velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana je panel diskusija „Tariq Ramadan: iskorak evropske islamske misli, dva univerzuma, jedan diskurs“, organizirana povodom izlaska iz štampe novih izdanja djela na bosanskom jeziku ovog istaknutog mislioca.
Preko 300 prisutnih imalo je priliku slušati o životu i radu dr. Tariqa Ramadana i značaju njegove misli u savremenom kontekstu kroz izlaganja panelista: dr. Fikreta Karčića, profesora Komparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; dr. Enesa Ljevakovića, muftije sarajevskog; dr. Kenana Musića, profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za hadis; mr. Sehije Dedović, direktorice Centra za edukaciju i istraživanje “Nahla” i Nesiba ef. Hadžića, zamjenika predsjednika Udruženja ilmijje. Panelom je moderirao dr. Ahmet Alibašić, profesor Fakulteta islamskih nauka i direktor Centra za napredne studije.
U uvodnom obraćanju Nesib ef. Hadžić prisutne je upoznao s prvim susretima bosanskohercegovačke javnosti s Tariqom Ramadanom, kroz prevođenje i objavljivanje njegovih djela koje je iniciralo Udruženje ilmijje.
Dr. Fikret Karčić osvrnuo se na period kad su se u javnosti pojavila prva djela dr. Ramadana i na njihov značaj za islamsku misao na svjetskom nivou i istaknuo: „On spaja u sebi učenjaka i aktivistu i možemo pratiti te dvije dimenzije kroz cijeli njegov rad. Umjesto mirnog akademskog života odabrao je baviti se osjetljivim pitanjima, koja su izazov za svakog mislioca“.
Muftija sarajevski, dr. Enes Ljevaković analizirao je djela dr. Ramadana s aspekta islamske vjersko-pravne nauke (fikha) i njegovo viđenje šerijatskih propisa te je podvukao da: „Tariq Ramadan ide ispred svog vremena za barem jednu generaciju. Njegov pristup je inkluzivan, zahtijeva kritičku evaluaciju svijesti i znanja kako običnog naroda, tako i intelektualaca. U reformi trebaju, pored učenjaka, učestvovati i šire mase. Ramadan zahtijeva da se u Šerijatu insistira na razumijevanju konteksta, te traži inovativni proces, a ne restauracijski.
Mr. Sehija Dedović posebno je istakla nemjerljiv doprinos dr. Ramadana u borbi da žene ovladaju svojom sudbinom i da postanu njeni subjekti, za što se i kroz svoju misao i djelovanje snažno zalaže.
„U svojoj principijelnosti u odnosu na pitanje i prava žena prof. Ramadan konzistentan je od početka svog javnog rada i djelovanja i nije brinuo da li će biti etiketiran na tom putu kao ‘previše feministički’ jer je vjerovao da zagovara pravedne principe i prava koja je Bog objavio, dao i dodijelio, a koje su ljudi često zloupotrebljavali i reinterpretirali spram svojih potreba i slabosti. Nije dozvoljavao da bilo ko, čak i pod krinkom liberalizma, sudi na koji će način žene iskoristiti te svoje slobode koje im je Bog ostavio – to može uraditi samo žena sama za sebe“, naglasila je mr. Dedović.
Dr. Kenan Musić kroz svoje izlaganje je ukazao na snažnu sintezu emocionalnog i intelektualnog u djelima dr. Ramadana i njegovo uspješno hvatanje ukoštac s izazovima svog vremena: „Tariq Ramadan je za muslimane napravio iskorak jer je počeo govoriti o islamskom identitetu u evropskom kontekstu. On potencira pitanje angažiranosti i stalno govori o duhovnosti. Tri su temeljne odrednice njegovog rada: povratak muslimana vlastitom identitetu i vlastitoj duhovnosti, prevencija radikalnog i devijantnog ponašanja poznavanjem Kur’ana, sire i vjere u cjelini, te pozicioniranje muslimana u evropskom kontekstu.“
Dr. Ahmet Alibašić istaknuo je činjenicu da je Ramadan možda jedini muslimanski intelektualac čija su misao i stil obraćanja prihvaćeni i u akademskoj zajednici i u široj javnosti. Podsjetio je i na to koliko je dr. Ramadan kroz svoje posjete zavolio našu zemlju: „Otkako je sa svojom porodicom otkrio Bosnu i Hercegovinu pomno prati dešavanja na našim prostorima. Često ističe da cijeni naše intelektualno naslijeđe i način na koji se bh. muslimani snalaze i žive islam. U njegovom životu posebno važno mjesto zauzima Srebrenica. Iako mislimo da svijet zna za Srebrenicu, na njegovom primjeru sam se uvjerio da ne zna. Dr. Ramadan je za genocid saznao tek početkom 2000-tih, a od tada svake godine napravi nešto tim povodom.“
Organizatori ovog događaja bili su Centar za napredne studije, Izdavački centar El-Kalem, Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Centar za edukaciju i istraživanje Nahla.
Profesor Tariq Ramadan, jedan od najutjecajnijih živućih filozofa i mislilaca, već nekoliko decenija dosljedno i jasno iznosi svoje stavove o gorućim pitanjima današnjice, pozivajući muslimane na aktivno građansko djelovanje i suočavanje s izazovima našeg vremena i nudeći hrabra i kreativna rješenja za transformaciju naših današnjih i budućih društava na principima pravde i jednakosti, posebno kroz pružanje otpora nasilju, rasizmu, korupciji, destruktivnim ekonomskim politikama, izolaciji i svim vrstama diskriminacije.
Zbog svojih čestih kritika upućenih militarističkoj politici evropskih, ali i muslimanskih vlada i političkoj hipokriziji izrazito prisutnoj u globalnoj politici svjetskih sila dr. Ramadan je već decenijama meta napada i različitih pokušaja diskreditacije, što je kulminiralo u posljednjih nekoliko mjeseci njegovim pritvaranjem u Francuskoj, vrlo nekorektnim tretmanom francuskog pravosuđa i izlaganjem agresivnom medijskom linču, zbog čega je njegovo zdravlje vrlo ozbiljno narušeno.
http://cns.ba/vijesti/odrzana-panel-diskusija-tariq-ramadan-iskorak-evropske-islamske-misli/
