U povodu obilježavanja 112. godišnjice Udruženja Ilmijje, u utorak 01. oktobra 2024. godine, pred akšam-namaz u Čarši džamiji u Tešnju proučena je hatma dova pred dušu imama merhuma. Hatmu su proučili i predali imami Odbora/MIZ Tešanj a dovu je proučio hfz. mr. Nermin ef. Ibrahimović.
Poslije akšam-namaza u atriju MIZ Tešanj održana je tribina “Sjećanje na život i djelo hfz. Hasan ef. Ćostovića i Ahmed ef. Mulalića” Moderator programa je bio predsjednik Odbora Udruženja ilmijje Tešanj hfz. mr. Almir ef. Salkanović a izlagači Ibrahim ef. Omerbašić i Ibrahim Hukić.
Hafiz iz Medakova
Imam u penziji Ibrahim ef. Omerbašić je govorio o hafizu Hasan ef. Ćostoviću poručivši kako je hfz. Ćostović bio među najuglednijim imamima svoga vremena.
-Pripala mi je velika čast da govorim o čovjeku koji je mnogo vrijedio i koji mnogo vrijedi. Rođen je 1924. u Medakovu, a medresu je završio u Gračanici. 1949. godine počeo je imamsku karijeru u Novom selu a kasnije karijeru nastavlja u rodnom Medakovu. Bio je imam u teškom vremenu, koje je obilježeno ratom i neimaštinom. Hfz. Ćostović, kao ni drugi imami iz tog perioda nije imao platu jer je ona bila u naturi a imami su konstantno bili ispitivani i hapšeni. Hafiz je bio primjer drugima, blag i tih, poznat kao hafiz iz Medakova. 1971. godine pokrenuo je izgradnju nove džamije u Medakovu a na otvorenje su mu došli reisul-ulema Sulejman ef. Kemura i Naim ef. Hadžiabdić. Hafiz Ćostović je jedan od oosnivača Udruženja ilmijje u Tešnju, a bio je biran i za člana Odbora Tešanj. Dobitnik je brojnih priznanja, a meni je zadovoljstvo da mogu kazati nešto o ovom svom kolegi koji je bio je veliki čovjek sa lijepim osobinama i stalnim osmijehom – zaključio je Ibrahim ef. uz informaciju da je nakon 43 godine imamske misije hafiz Ćostović penzionisan 1987. godine, dok je 2004. preselio na ahiret.
Tešanjski alim Ahmed ef. Mulalić
O liku i djelu poznatog tešanjskog alima rahmetli Ahmed ef. Mulalića govorio je g. Ibrahim Hukić koji je često kao omladinac posjećivao hutbe Ahmed ef. Mulalića, koje su nadaleko bile poznate. Prema riječima g. Hukića Ahmed ef. je bio izrazito obrazovan imam sa jakim retoričkim I organizacijskim sposobnostima.
Ahmed ef. je sin Saliha ef. i Rife, rođen je u Tešnju 01.01.1888.godine. Završio je 8 razreda medrese “Gazi Ferhad-beg” u Tešnju. Službenik je Islamske zajednice od 01.08.1916.godine (imam Abdipaša džamije gdje je zamijenio oca Salih ef., a stupio je na dužnost odmah po završetku medrese). Bio je vjeroučitelj narodne osnovne škole u Tešnju, a postavljen je na dužnost imama Dekretom Ulema Medžlisa u Sarajevu. Poznavao je turski i arapski jezik. Uvođenjem imamata 1928.godine Ahmed ef. uspješno polaže ispit i dobiva svjedodžbu za vođenje matice, te ga Reisu-l-ulema svojim Rješenjem broj: 328/28 od 26.07.1928.godine imenuje za imama matičara u Tešnju. Penzionisan je Rješenjem Ulema medžlisa u Sarajevu broj: 2138/59 od 06.10.1959.g. Stanovao je u ulici Sukija (Čaršija) broj 22. Umro je u Tešnju 09.05.1963.godine i ukopan je u vakufskom mezarju Mulalićka u Tešnju.
Ahmed ef. se oženio 30.08.1930.godine u Tešnju ženom Delvom Galijašević, kćerkom Ibrahimage Galijaševića. Imao je dvoje djece: sina Teufika i kćerku Šahziju.
Prisutnima su se obratili i prigodnu poruku uputili predsjednik Udruženja ilmijje BiH i vojni muftija Nesib ef. Hadžić i glavni imam MIZ Tešnja mr. Fuad ef. Omerbašić.
Glavni imam mr. Omerbašić je čestitao važnu godišnjicu zahvalivši se posebno imamima penzionerima istaknuvši kako naši imami liče na svoj narod i kako su oni više od imama.
-Vi ste i imami i hatibi i muallimi i vaizi i svjedoci. Pogotovo su naši prethodnici poput hfz. Ćostovića i ef. Mulalića djelovali u vrlo teškom vremenu, ali ipak bili su i ostali uspravni ukazujući na istinu. Mnogi od njih su prošli teška mučenja zbog te istine, a mnogi su zbog istine završili i na Golom otoku. Oni su imali intelektualnu mudrost te su svoj imamski život ispunili pozivanjem u dobro. Kroz ovaj projekat i ovu tradicionalnu tribinu vratili smo se unazad i mnoge naše prethodnike smo osvijetlili kroz svjedočenje ljudi koji su sa njima živjeli i svjedočili njihovu životnu misiju – poruka je glavnog imama Omerbašića koji se zahvalio svima koji su doprinijeli da se ispriča priča o osobama koje su obilježile jedan period i dali veliki doprinos misiji Islamske zajednice u BiH.
Glavni imam Omerbašić je najavio skorašnju naučnu konferenciju “Islamska zajednica u Tešnju (1884-2024): ustrojstvo, vjersko-prosvjetne ustanove, vakufi, ulema”, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tešanj i saradnji sa Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka, Vakufskom direkcijom i Muftijstvom zeničkim, a čiji je cilj dodatno rasvjetliti ulogu i djelovanje imama.
Predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini vojni muftija Nesib-ef. Hadžić čestitao je članovima 112. godišnjicu poručivši da je vizija osnivača Udruženja rezultirala mnogim, veoma važnim procesima za razvoj i napredak zajednice u teškim vremenima.
-Od osnivanja Udruženja, nizali su se različiti događaji koji su itekako utjecali na prilike u našoj zemlji – svjetski ratovi, doba komunizma, agresija na Bosnu i Hercegovinu – sve je to u većoj ili manjoj mjeri marginaliziralo status imama. Ipak, oni su ostali uspravni i zato su nam važne ove tribine. Želim čestitati i zahvaliti MIZ Tešanj na čelu sa glavnim imamom mr. Omerbašićem i Odboru Udruženja ilmijje Tešanj na čelu sa mr. hfz. Salkanovićem. Drago nam je ukazivati na imame, njihove uloge, i pričati o njima, jer su bili i ostali predvodnici u zajednici. Kao i generacije prije nas koje su postavile određene standarde, doista i mi želimo ostaviti trag iza sebe – zaključio je predsjednik Hadžić.
Prije akšam-namaza, glavni imam MIZ Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić i predsjednik IO MIZ Tešanj g. Zehrudin Kruško upriličili su prijem u prostorijama MIZ Tešanj za predsjednika Udruženja ilmijje i muftiju vojnog Nesib ef. Hadžića, sekretara GO Udruženja ilmijje Edin ef. Spahića te predsjednika i sekretara Odbora Udruženja ilmijje Tešanj hfz. mr. Almir ef. Salkanovića i hfz. mr. Nermin ef. Ibrahimovića.
