U ŽEPI UPRILIČEN PROGRAM TEZKIRETNAME: SJEĆANJE NA ŽEPSKOG HEROJA, ŠEHIDA I IMAMA MEHMED EF. HAJRIĆA

U ŽEPI UPRILIČEN PROGRAM TEZKIRETNAME: SJEĆANJE NA ŽEPSKOG HEROJA, ŠEHIDA I IMAMA MEHMED EF. HAJRIĆA

Facebook
LinkedIn
Twitter

Obilježavanje 112. godišnjice Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini okončano je programom Tezkiretname pod nazivom “Sjećanje na žepskog heroja, šehida i imama Mehmed ef. Hajrića”, u organizaciji Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosne i Hercegovine, Muftijstva goraždanskog, Muftijstva vojnog i Medžlisa islamske zajednice (MIZ) Žepa. Program je upriličen u subotu 12. oktobra 2024. godine u džamiji šehida “Mehmed ef. Hajrića” u Žepi uz prisustvo velikog broja imama i vjernika.

Program je počeo dočekom gostiju na Budučinom potoku, gdje je okupljenima dobrodošlicu iskazao predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Goražde hfz. Ahmedin ef. Bećirspahić, nakon čega je na lokalitetu Šehidskog obilježja “Dolina heroja” održan historijski čas. Oficir Armije RBiH u penziji Alija Mehmedović i Nezim ef. Halilović Muderris s prisutnima su podijelili svoja sjećanja na ratna dešavanja i velike uspjehe boraca žepskog kraja. Gosti su ovom prilikom obišli i Memorijalni kompleks Žepa 1992-1995., gdje su proučili fatihu šehidima, ratnu spomen-sobu 185. Žepske brigade te druge znamenitosti Žepe poput Redžep-pašine kule, mosta Mehmed-paše Sokolovića te izvor rijeke Žepa. 

Nakon obavljanja podne-namaza dobrodošlicu je uputio v.d. glavnog imama MIZ Žepa Elvedin ef. Selimović, zahvalivši se svima na dolasku a u nastavku je upriličen mevludski program, kojeg su izveli članovi Okružnog odbora Udruženja ilmijje Vojnog muftijstva. Prisutnima se obratio predsjednik Udruženja ilmijje i muftija vojni Nesib ef. Hadžić, podsjetivši prisutne na značajnu posjetu Žepi članova Udruženja ilmijje na čelu sa predsjednikom Udruženja ilmijje hadži Husein ef. Đozom 01. oktobra 1970. godine o čemu je svojevremeno izvjestio i Preporod.

-Značajno je da nakon toliko godina Udruženje ilmijje ponovo priređuje i izvodi mevlud u Žepi, ovom herojskom mjestu na kojem se sjećamo heroja i šehida Mehmed ef. Hajrića, koji je zasigurno primjer imama koji je bio i ostao uz svoj narod i koji je sačuvao bjelinu svoje ahmedije, ali i imama koji je bio predvodnik svoga naroda u najtežem periodu kao predsjednik Ratnog predsjedništva Žepe. Mehmed ef. je nažalost doživio da bude svirepo ubijen, kao i 15% njegovih kolega bh. imama, koji su postigli šehadet u odbrani domovine – poručio je predsjednik Nesib ef. Hadžić.

Vazu nasihatom se obratio i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, koji je podsjetio na velikane ovog kraja zahvalivši se Udruženju ilmijje i Muftijstvu vojnom na doprinosu ovom programu Tezkiretname, koji prema njegovom riječima treba prerasti u tradiciju.

-Hvala Vam na dolasku u Žepu, gdje se sjećamo šehida Mehmed ef. Hajrića ali i drugih velikana ovog kraja poput Ishak-bega Hranušića, Lala Kara Mustafa-paše, Husein ef. Đoze, Osman ef. Redžovića, šejha hafiza Mustafe ef. Mujića i drugih koji su bili uz svoj narod, koji su živjeli islam i koji su ugradili sebe u tu prelijepu nisku tespiha – podsjetio je muftija Remzija ef. Pitić. 

Imami porijeklom iz Žepe su za ovu priliku proučili hatmu, a nakon proučenih kraćih odlomaka iz Časnog Kur’ana hatma dovu je proučio Šefik ef. Čavčić. Kao vid uspomene na ovaj program predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i muftija vojni Nesib ef. Hadžić je rukovodstvu Povjereništva IO MIZ Žepa uručio prigodnu levhu te primjerke Monografije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.   

Biografija šehida Mehmed ef. Hajrića

Šehid Mehmed ef. Hajrić, sin hadži Idriza i r. hadži Have, rođen je 19. avgusta 1968. godine, u Lepenici, općina Rogatica. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a nakon toga Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, gdje je 1987. godine diplomirao. Nakon odsluženja vojnog roka, upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i upošljava se kao imam u džematu Podžeplje 1989. godine, Medžlis IZ-e Vlasenica. Po izbijanju agresije na BiH i pada sela Podžeplje u agresorske ruke, prelazi na dužnost imama u Žepi, gdje se odmah uključuje u redove Armije RBiH. Činovan je činom kapetana. Sredinom aprila 1995. godine je postavljen za predsjednika Ratnog predsjedništva Žepe. 27. jula 1995. godine je zarobljen od strane srpskog agresora. 30. jula 1995. godine registrovan je od strane Crvenog krsta. U noći 15. avgusta 1995. godine nakon mučenja u logoru u Rogatici (Rasadnik) izveden je, da bi se potom čuo rafal, nakon čega mu se gubi svaki trag. Pronađen je u masovnoj grobnici u Vragolovima, 13. novembra 2001. godine, sa još 8 tijela ubijenih Bošnjaka. Iza njega su ostali otac hadži Idriz, supruga Amela i kćerka Amina, rođena 1991. godine.