Piše: Elvir Duranović
Imajući u vidu da je muzika postala neizbježni dio savremenog stila života, proljetni 105. broj Novog Muallima, otvaramo aktuelnom temom “Šerijatskopravni status pjesme, muzike i sviranja muzičkih instrumenataˮ autora Ahmeda Hatunića, a koja je često u žiži interesiranja islamološkog diskursa u Bosni i Hercegovini danas. Autor u radu prezentira argumente za i protiv muzike i muzičkih instrumenata u islamu. Obilje jasno prezentiranih argumenata koje su islamski učenjaci koristili uobličavajući svoje stavove o muzici pomoći će u širem sagledavanju ovog pitanja.
Almir Pramenković u tekstu “Savremena zapadna historiografska kritika životopisa poslanika Muhammeda, a.s.ˮ, koji donosimo u rubrici Sagledavanja, analizira metodološke pristupe savremenih zapadnih historičara koje karakteriziraju antisupernaturalna i antiteistička polazišta uz nerijetku selektivnost i ideološku pristrasnost koji dovode do kontradiktornih prikaza Poslanikove, a.s., ličnosti.
“Kad već pišeš priču, neka bude lijepaˮ naslov je intervjua autorice Ilme Delić koji je obavila s prof. dr. Amrom Ryadom, šefom Odsjeka za arabistiku i islamistiku na Katoličkom univerzitetu Leuven u Belgiji. Dr. Amr kroz intervju govori o islamskom reformističkom diskursu, digitalnoj humanistici, položaju muslimana u Evropi i drugim zanimljivim temama.
U Temi broja objavljujemo pet tekstova o mektepskoj pouci. Prvi tekst “Mekteb u identitetu Bošnjakaˮ, čiji su autori Vahid Fazlović i Mensur Husić, oslovljava temeljne identitetske odrednice: bosanski jezik, islam, Bošnjaci i ulogu mektepske pouke u njihovom očuvanju i promoviranju. Naredni je tekst Ahmeda Skopljaka “Doprinos takmičenja kvalitetu mektepske poukeˮ, u kojem autor istražuje značaj mektepskih takmičenja za motivaciju polaznika u mektebu. Sljedeći rad u Temi broja “Umjetna inteligencija u islamskoj vjeronauci: između pedagoških potencijala i etičkih izazovaˮ bavi se savremenim tehnološkim dostignućima i njihovim pozitivnim i negativnim efektima na razvoj mladih osoba.
S druge strane, Anida Manko u tekstu “Inkluzija u mektepskoj pouci: Iskustva iz perspektive mualimaˮ potvrđuje opredijeljenost Islamske zajednice da drži širom otvorena vrata svojih odgojno-obrazovnih ustanova djeci i mladima s poteškoćama u razvoju. U tom smislu, prostor za napredak autorica je prepoznala u nedostatku stručne obuke među mualimima/vjeroučiteljima koji rade s djecom s poteškoćama u razvoju, što bi se moglo nadomjestiti organiziranjem stručnih seminara ili tematskim radionicama na tu temu.
Kur'anskim poukama iz kazivanja o ranijim Božijim poslanicima i njihovim narodima bavi se rad Elmira Mašića “Salih, a.s., i njegov narod Semudˮ, koji donosimo u rubrici Islamske teme.
U dosadašnjem periodu Novi Muallim se rijetko bavio vjerskom službom u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine iako je ta služba koncipirana kao zasebno Vojno muftijstvo.
Sretni smo što smo u prilici u ovom broju u rubrici Članci ponuditi tekst “Uloga vjere u vojsci – moje iskustvoˮ Jessice Meyeraan, brigadnog generala američkih Zračnih snaga. Autorica u tekstu govori o nezamjenjivoj ulozi vojnih kapelana i duhovnog zdravlja vojnika tokom izvršavanja kompleksnih misija i zadataka. U istoj rubrici donosimo još tri teksta.
Elvir Duranović u radu “Hanikah: vjerska i humanitarno-prosvjetna ustanova u kulturi islamaˮ tematizira ovu važnu ustanovu koju su Osmanlije uspostavile na tlu naše zemlje, a o kojoj se, osim osnovnih podataka, vrlo malo zna. Autor u radu govori o namjeni hanikaha, njegovim počecima i historijskom razvoju, arhitekturi i unutarnjem uređenju kao i značaju koji je hanikah imao u očuvanju i razvoju tesavufske misli u kulturi islama. Test “Položaj Roma muslimana zapadne Srbije prema izvještajima Imamata džemata Višegrad (1937–1941)ˮ autora Hikmeta Karčića skreće pažnju na malo poznatu činjenicu da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u periodu pred Drugi svjetski rat preuzela brigu o vjerskim i duhovnim potrebama Roma muslimana koji su živjeti u zapadnoj Srbiji.
Nastojanjem imama Hasan-ef. Hadžiabdića iz Višegrada kroz organiziranje Užičkog džemata 1937. godine pitanje vjerskog prosvjećivanja Roma muslimana pokrenuto je s mrtve tačke, ali su ratna dešavanja 1941. godine to zaustavila i prekinula. Posebnu težinu ovom radu daju podaci o demografskoj strukturi muslimanskog stanovništva Užičkog džemata iz 1937. godine, koji predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje manjinskih muslimanskih zajednica izvan Bosne i Hercegovine.
Rubriku Članci zatvaramo radom Elvedina Subašića “Novine Preporod: 55 godina vjerodostojnostiˮ, u kojem autor donosi osvrt na razvoj Preporoda koji se od svog utemeljenja 1970. godine razvio u ugledan medij Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Subašić u tekstu skreće pažnju na ključne oblasti kojima se Preporod u savremenom kontekstu bavi.
Rubrika Esej s tekstom “Nezir-ef. Hadžiomerović: Traganje za naukom od Visokog do Carigradaˮ autora Mustafe Berhamovića tematizira životopis ovog vrijednog visočkog imama, koji se, tragajući za naukom, iz Visokog uputio u Istanbul kako bi se poslije završenih studija vratio u Bosnu i Hercegovinu, gdje je predano radio na vjerskom prosvjećivanju Bošnjaka u Visokom, Tešnju, Konjicu i drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine.
