BITI IMAM ZNAČILO JE NOSITI SE SA ISKUŠENJIMA TEŠKOG RADA, NESLOBODE I SIROMAŠTVA

BITI IMAM ZNAČILO JE NOSITI SE SA ISKUŠENJIMA TEŠKOG RADA, NESLOBODE I SIROMAŠTVA

Share on facebook
Facebook
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter

U sklopu manifestacije „Uzor si mi, Poslaniče“ sinoć je u Mostaru promovirana knjiga „Bosanskohercegovački imami u vrijeme komunizma“ dr. Adisa Sultanovića. Uz autora knjigu su promovirali predsjednik Udruženja Ilmijje BiH Nesib ef. Hadžić i glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić. Sadržaj promovirane knjige predstavlja svojevrsni siže istoimene doktorske disertacije koju je Adis ef. Sultanović uspješno odbranio na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu. Njen sadržaj bavi se prikazom ustavno-normativnog položaja imama u Bosni i Hercegovini od 1941 do 1971., s posebnim fokusom na zakonske okvire socijalističkog sistema prema vjerskim zajednicama i odluke državnih organa koje su na najdirektniji način utjecali na položaj imama a samim tim i na položaj muslimana u Bosni i Hercegovini. U knjizi je kao ilustracija postavljene naučne teze navedeno i niz primjere iz biografskih podataka imama.

Prije osvrta na samu knjigu Nesib ef. Hadžić je podsjetio na historijat Udruženja Ilmijje i njegov doprinos u očuvanju moralno etičkih i identitetskih vrijednosti Bošnjaka tokom XX stoljeća. Jedan od ciljeva objavljivanja ove knjige, napomenuo je, je sagledavanje suštinskih historijski tokova koji bi trebali poslužiti kao osnova u projiciranjima budućnosti kako se više nikada ne bi dopustilo sistemsko diskriminiranje naše uleme i njeno isključivanje iz javih i društvenih tokova, posebice onih na kojima insistira učenje islama. „Ako ne budemo radili određene projekcije šta mi trebamo činiti, da nam se ne dešava nešto slično tad bi ova knjiga imala svoj puni efekat“, kazao je ef. Hadžić. Knjigu je ocijenio izuzetno vrijednom jer je bazirana na brojnim izvorima a radi se o 11 000 izvora od kojih je samo 800 njih navedeno u fusnotama.

Glavni mostarski imam u prikazu Sultanovićeve knjige govorio je o profilu imama i njihovoj misijskoj odgovornosti apsotrofirajući niz strateških pravaca na kojima su predano radili, nesebično štiteći dostojanstvo i pravo na vjerovanje muslimana u BiH. Citirao je nekoliko pasusa iz knjige o represiji, zlostavljanjima i ucjenama koje je provodila socijalistička vlast nad imamima. „Biti imam u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata značilo je nositi se sa iskušenjima teškog rada, neslobode, siromaštva a nerijetko su osjećali i nosili prezir imamske službe. Imamima nikad nije bilo teže raditi i ostati uz svoj narod kao poslije Drugog svjetskog rata“, pored ostalog istakao je ef. Maksumić.

Govoreći o motivima koji su utjecali da se bavi ovom temom Sultanović je kazao da je bio ponukan pomanjkanjem referente liturature o ulozi jedna skupine bošnjačkog naroda na opće historijske i društvene tokove. „Te godine su bile godine najokorjelijeg ateizma u kojoj su imami preko noći postali građani drugog reda, stigmatizirani su kao neprijatelji države. Protiv njih je vršena frontalna propaganda čak i među Bošnjacima muslimanima, jer su znali komunisti kakav je bio značaj imama“, akcentirao je Sultanović. Knjiga je slijedi imperativ sagledavanja objektivne istinu o imamima, ali i prikupljanje mjerodavnih činjenica o stvarnom doprinosu imama i njihovom položaju, koji se s vremena na vrijeme mijenjao, ali samo u formi nikada u suštini.

(medzlismostar.ba)