Povodom Dana Udruženja ilmijje koje obilježava 110 godina postojanja i rada, njegov aktuelni predsjednik Nesib ef. Hadžić je za AA govorio o aktivnostima i o izazovima muslimana u regiji i svijetu.
Predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nesib ef. Hadžić izjavio je da je islamofobija gorući problem u Evropi i da se protiv toga najefikasnije može boriti tako da se muslimani otvaraju prema drugima i da im pokažu da su produktivni i korisni članovi društva, javlja Anadolu Agency (AA).
Sutra se u Bosni i Hercegovini obiljažava Dan Udruženja ilmijje, strukovnog udruženja koje okuplja imame, hatibe, muallime i druge članove. Riječ je o udruženju koje je osnovano 1912. godine, a njegov aktuelni predsjednik Nesib ef. Hadžić za AA je kazao da je cilj njihovog djelovanja okupiti svu ulemu i doprinijeti jačanju i razvijanju vjerskoga života, pomaganju ljudi u potrebi, izdavanju knjiga i časopisa.
“Udruženje je ostalo da radi tokom 110 godina i posvećeno je svojim statutarnim zadacima, pa čak i za vrijeme najtežih perioda svjetskih ratova, u vrijeme komunističkog režima i agresije na Bosnu i Hercegovinu. Jubilej 110 godina je dovoljan razlog da se dostojanstveno obilježi i da se Udruženje pokaže užoj i široj javnosti kao vrlo važan faktor Islamske zajednice, vrlo važan segment društva u cjelini“, rekao je Hadžić.
Obilježavanja godišnjice se održavaju na nivou svih 70 osnovnih odbora, uključujući i programe pod nazivom “Slovo o imamu“, koji je posvećen predstavljanju bivših imama koji više nisu među živim, a koji su javnosti manje poznati, iako su svoj radni vijek proveli u Islamskoj zajednici i dali značajan doprinos u društvu.
– Revijalni fudbalski meč imama i svećenika –
Ovogodišnji program obilježavanja godišnjice počeo je 9. septembra u Srebrenici, gdje je održana hutba na Musali.
Centralni program obilježavanja je danas i počet će u 12,30 sati, kada će biti proučena hatma-dova pred duše imama šehida na Spomen-obilježju ispred Gazi Husrev-begove medrese.
“Značajan broj imama, učenika medresa, mualima, profesora koji su stradali i ubijeni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i predamo im hatmu ovdje pred spomen-obilježjem koje je izgrađeno ovdje u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese. U 14 sati počinje i svečana akademija u Bosanskom kulturnom centru koja je organizirana pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme i tu očekujemo dolazak značajnog broja naših imama, delegacija i prijatelje koji podržavaju rad Udruženja ilmijje“, kazao je Hadžić.
Sutra će na Dan Udruženja ilmijje biti organizirana i revijalna fudbalska utakmica između ekipa imama Islamske zajednice u BiH i katoličkih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Prisustvovat će i visoki zvaničnici dvije vjerske zajednice i biće to prilika za dobro druženje i dijalog. Svi programi će biti zastupljeni i u novom izdanju “Muallima“, indeksiranom časopisu akademskog rejtinga koji izdaje Udruženje ilmijje.
– Odgovor na društvene promjene i u najtežim krizama –
“Želim istaći da su bosanski imami izbrušeni kroz izazove i društvene procese u vremenu i mjestu gdje žive i da su u svim tim kriznim vremenima i situacijama znali dati kvalitetan odgovor na društvene promjene i događanja od dolaska i odlaska Osmanlija, Austro-Ugara, za vrijeme svjetskih ratova, komunizma, agresije na Bosnu i Hercegovinu, pa i tokom pandemije kada su iznalazili različita rješenja za očuvanje džemata i mektebskih aktivnosti. Naši imami su vrlo revnosni za rad i osposobljeni znanjem i vještinama“, kazao je Hadžić.
Ističući kako se na početku agresije na BiH polovina imama prijavila u Armiju BiH da svojim tijelima brane svoju domovinu, džemat i porodicu, Hadžić je kazao da je Rijaset Islamske zajednice proglasom tražio da se dio tih imama vrati u džamije kako bi se očuvao sistem rada u džamijama i mektebima. On je dodao da je značajan broj imama ostao u armiji i da su bili vojnici, da su bili zaduženi za podizanje morala, ali da su bili komandiri četa, bataljona, pa čak i brigada. Naglasio je da su neki imami i dobitnici najviših ratnih priznanja, uključujući i “Zlatni ljiljan”.
Hadžić je kazao da su imami vjersko osoblje zaštićeno međunarodnim konvencijama i u ratu, ali da su bh. imami bili ubijani svugdje gdje kontrolu nije držala Armija BiH, a da su neki od njih odbijali da ih službenici Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca evakuiraju na slobodni teritorij jer su ostajali tamo sa svojim vjernicima.
Spomenik imamima šehidima izgrađen je u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese prije 20-ak godina, a prije dvije godine je restauriran i sadržajno i vizualno obogaćen
“Evo sada imamo ovo spomen-obilježje koje je prepoznatljivo sa imenima svih ubijenih imama, mualima i učenika medrese tokom agresije, sa ahmedijama na zidu i sa otvorenom kuranskom knjigom povrh njih“, kazao je Hadžić.
– Islamofobija među gorućim problemima u Evropi –
Izazovi muslimana u BiH i Evropi su se mijenjali kroz prošlost, a trenutno se ponajvećim izazovom čini sve prisutnija pošast islamofobije, a Hadžić je govorio i komentirao i to pitanje.
“Islamofobija je jedan od gorućih problema u Evropi i evo pokazuje se da će toga biti sve više i više. Muslimana je u Evropi bilo i prije, ali nije bilo islamofobije samo zato što ti muslimani i islam nisu bili dovoljno vizuelizirani i prisutni u javnom diskursu. Nije problem bio kada su neka pokrivena muslimanka ili neki čestiti musliman radili u nekoj firmi kao čistači ili slično. Međutim, islamofobija jača onog momenta kada su ti muslimani prihvatili tamošnje zakone i kao članovi tog društva počeli ulaziti u parlamente i postali prepoznatljivi kao muslimani u javnom diskursu“, kazao je Hadžić.
Naglasivši da su stereotipi koji dovode do pojave islamofobije problem islamofoba, Hadžić je kazao da muslimani s druge strane imaju problem što u velikoj ljubavi prema islamu neke stvari možda rade i pogrešno.
Ističući da se muslimani ne bi trebali baviti time ko će očuvati Kuran i islam, jer je to Gospodar obećao da će čuvati, Hadžić je kazao da bi muslimani trebali samo da žive kao muslimani i budu primjer u društvu.
“Islam se najbolje širi migracijom zato što njegova duhovnost bude prepoznata na terenima gdje je nema i on se najbolje tamo širi, a slabo se širi tamo gdje ga već ima. Mi treba samo da živimo kao muslimani i naš ispravan način razumijevanja vjere će sigurno doprinijeti bojem razumijevanju nas unutar društva.
– Evropi prihvatljiv koncept –
On je kazao da su imami u BiH dobar primjer i da rade dobre aktivnosti kroz Međureligijsko vijeće, kao i neformalne utakmice sa svećenicima. On je ujedno i glavni imam Oružanih snaga BiH i dodaje da imami OS BiH imaju dobru saradnju sa pravoslavnim i katoličkim svećenicima, kao i sa svećenicima unutar NATO zemalja.
“Naš koncept je vrlo prihvatljiv za Evropu i Islamska zajednica provodi višegodišnji projekt ‘Pod nebom vedre vjere’ i time se želimo otvoriti prema Evropi i Zapadu i da im pokažemo da mi kao Evropljani živimo sasvim normalno, da poštujemo radne obaveze, zakone i da je nama to u genezi, jer naša vjera propisuje mjeru u svemu u životu. Mi ne bismo trebali biti nikome problem, jer nama je u genezi da nikog ne tjeramo da treba biti musliman, a oni koji to rade, čine to na pogrešan način i mislim da življenjem islama i otvaranjem možemo da se borimo protiv predrasuda i najvećih protivnika“, kazao je Hadžić.
Hadžić je također kazao da su brojni orijentalisti u Evropi imali zadaću da šire loš glas o islamu i muslimanima i da razviju predrasude o njima.
“Evropljani koji imaju priliku da se susretnu s pravim muslimanom promijene svoje mišljenje, a gro njih nema priliku za takav susret i nemamo ih pravo osuđivati i razvijati kontra predrasude. Oni su kroz svoje medije i literaturu već pripremljeni da sam ja loš, a na meni je da svojim postupcima, svojim načinom rada, komšijskim odnosom, odnosom prema djeci, znanju, čistoći razbijam te predrasude. Najbolji mogući način borbe protiv islamofobije je da mi budemo produktivni, da nam djeca završavaju dobre škole i budu produktivni i korisni članovi društva, da pokažemo kako smo dobri, da zovnemo svoje komšije nemuslimane na neki iftar, neko bajramsko druženje“, poručio je Hadžić.
