Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pored različitih programskih aktivnosti, već 25 godine prepoznatljivo je po kalenadaru koga izdaje. Ono što je posebna karakteristika je da je ovo jedini edukativni kalendar, uporedo sa hidžretskim, koji se štampa u BiH. Tema kalendara za 2025. godinu je Musalle u Bosni i Hercegovini. Kalendar je uredio Amir Zimić a uvodni tekst je napisao prof. dr. Ismet Bušatlić.
Kalendar Udruženja ilmijje za 2025. godinu (1446/1447. h.g.) je sa uporednim hidžretskim kalendarom i vaktijom a svoj primjerak možete nabaviti u svim medžlisima i džematima u Bosni i Hercegovini, u slobodnoj prodaji kao i putem e-maila kalendar@ilmijja.ba
MUSALLE U BOSNI I HERCEGOVINI
Musalla je mjesto za molitvu pod otvorenim nebom i može se posmatrati na širokom prostoru muslimanskog svijeta, od prvih dana islama do danas. Pored ovog, u našim krajevima bio je prisutan i naziv namazgjâh. Prva musalla u islamu je Mekami-Ibrahim u Haremi-šerifu u Mekki.
Na ovogodišnjem kalendaru ograničili smo se na musalle u Bosni i Hercegovini. Prema tipologiji musalle u Bosni i Hercegovini su:
- Sultanske musalle – Fethije
(Postojale su u Brezi, Kraljevoj Sutjesci, Donjem Kaknju, Jajcu, Banjoj Luci i Kamengradu).
- Musalle bosanskih valija
(Postojale su u Livnu – Melik Ahmed-pašina, u Pruscu – Ahmed-paše Sejdije, između Turbeta i Skender Vakufa – Hekimoğlu Ali-pašina).
- Musalle poznatih bosanskih vakifa
(Bile su u Maglaju – Kalavun Jusuf-pašina, Tešnju – Ferhad-begova, u Konjicu – Lutvi-hodžina, u Gračanici – Kadijina, u Kotorskom, Ljubuškom, i Prozoru te musalle nepoznatih vakifa u mnogim drugim mjestima).
4. Nove musalle na starim dovištima, uređene su na Lastavici, Ratišu, Prisadima i Presjeci.
5. Musalle na novim šehitlucima,uređene su u Kamenici kod Zvornika i u Potočarima kod Srebrenice.
Za musalle u Bosni i Hercegovini karakteristično je to što su na njima, kada su to vremenske prilike dopuštale, petkom obavljani džuma-namazi te namazi na dva bajrama. Vjernici su izlazili na musalle i radi zajedničke dove za kišu i ispraćaja na hadž. Neki gradovi su imali posebne lokalitete za kišne dove i ispraćaj hadžija.
Okupljanja na musallama povodom najvećih muslimanskih praznika, ali i drugim povodima, davala su muslimanskoj zajednici jednog mjesta osjećanje moralne snage, brojnosti i jedinstva. Ovi običaji, prema istraživanju Osmana Sokolovića, polahko počinju iščezavati još krajem XVII stoljeća. Austrougarska uprava u Bosni i Hercegovini značila je kraj postojanju mnogih musalla. Gradovi su modernizirani. Prema uzoru na srednjoevropske gradove napravljeni su trgovi, šetališta i parkovi. Tako je prestala da postoji i sarajevska musalla. U vezi sa rješavanjem pitanja ustupanja njenog zemljišta izdata je fetva. Na tom mjestu je park i zgrada Predsjedništva BiH.
Sve do Drugog svjetskog rata običaj održavanja namaza na musalama sačuvao se u Tešnju i Konjicu. U Srebrenici je trajao do 1935. godine, a tada je zemljište musalle preuzela šumska uprava. Poslije Drugog svjetskog rata musalle su porušene ili zapuštene. Zabilježeno je da je 1988. organiziran ispraćaj na hadž sa musalle u Ljubuškom.
Najpoznatija preostala musalla je u Kamengradu. Na nekadašnje musalle danas podsjećaju nazivi istoimenih ulica u Sarajevu, Mostaru i Visokom. Poslije Agresije na Bosnu i Hercegovinu obnavljaju se stare i grade nove.
Kako kod nas nije bilo obimnijih studijskih istraživanja i izučavanja ove tematike, nadamo se da će obnova starih i izgradnja novih musalla u našoj domovini potaknuti širi naučni pristup istraživanju i izučavanju musalla nekada i sada.
