U okviru obilježavanja 114. godišnjice Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon hatma-dove program je nastavljen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje je otvorena izložba „Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma“, autora Emira Šehića i Mehe Manjge.
Izložbu je otvorio zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, koji je istakao da ona osvjetljava ličnost i djelovanje rahmetli Alije-ef. Klančevića, ali i afirmira antifašističko opredjeljenje ovog imama, Islamske zajednice i bošnjačkog naroda.
– Ova izložba ne samo da osvjetljava nego i afirmira antifašističko opredjeljenje rahmetli Alije-ef. Klančevića, ali i antifašističko opredjeljenje naše uleme i našeg naroda – kazao je Ljevaković.
Istakao je da su mržnja, zločini, nepravda, nasilje i netrpeljivost antivrijednosti protiv kojih se musliman treba boriti, podsjetivši i na osudu zločina fašističkih formacija koju je ulema iskazala 1941. godine.
Predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan kazao je da izložba predstavlja priliku da se javnost podsjeti na djelo Alije-ef. Klančevića, čije je ime dugo bilo izvan šireg javnog sjećanja.
– Njegovo zalaganje za spašavanje srpskog stanovništva u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata svjedoči o tome da ljudskost ne mora ustupiti pred nasiljem i da vjersko uvjerenje može biti snažan oslonac u odbrani života i dostojanstva drugog čovjeka – kazao je Duzan.
Izložba se bavi jednim od manje poznatih događaja iz historije Drugog svjetskog rata u Istočnoj Bosni. Tokom ljeta 1942. godine, ustaške vlasti prikupile su oko 3.500 Srba sa područja srebreničkog sreza, s namjerom njihove likvidacije, a zahvaljujući intervenciji lokalne bošnjačke elite planirani masovni zločin nije realiziran.
Autor izložbe Meho Manjgo istakao je da je Alija-ef. Klančević svoj životni poziv vezao za službu u Islamskoj zajednici, iako mu je državna služba mogla donijeti bolji materijalni i društveni položaj.
– Njegova povezanost s imamskom službom nadilazila je okvire formalnog radnog odnosa – kazao je Manjgo, naglasivši da je Klančević uživao veliko povjerenje svojih džematlija i organa Islamske zajednice.
Autor istraživanja Emir Šečić kazao je da izložba predstavlja rezultate višemjesečnog naučno-istraživačkog rada zasnovanog na arhivskoj građi.
– Zahvaljujući višemjesečnom radu na arhivskoj građi, po prvi put se prezentira dokumentacija o životnom putu Alije-ef. Klančevića, s posebnim akcentom na njegovu ulogu u sprečavanju masakra nad oko 3.500 građana srpske nacionalnosti s područja Srebreničkog sreza – kazao je Šečić.
Prema njegovim riječima, uprkos značaju ovog čina, ime Alije-ef. Klančevića i njegovih saradnika decenijama nije bilo prisutno u službenim udžbenicima, monografijama i javnom prostoru. Izložba stoga nastoji rasvijetliti ovu prešućivanu epizodu i ukazati na značaj građanskog i humanitarnog otpora fašizmu.
Izložbu su organizirali Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH i Institut za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle, a predstavlja rezultate istraživanja života i djelovanja Alije-ef. Klančevića i njegove uloge u spašavanju srpskog stanovništva u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata.
