Udruženje ilmije Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Muftijstvom mostarskim, danas je u Stocu organiziralo naučni skup o temi “Uloga imama u procesu povratka”.
Na skupu je učešća uzelo 12 izlagača, koji su iz različitih aspekata aktualizirali misijsko djelovanje Islamske zajednice i imama kao nosioca emaneta vjere u različitim vidovima civilizacijskog ustrajavanja bošnjačkog naroda i drugih civilizacijskih vrijednosti na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Prema riječima predsjednika Udruženja ilmijje, osim Stoca, naučni skupovi o istoj temi bit će organizirani i u Bosanskoj Kostajnici, Srebrenici i Sarajevu, čime će “na stručan način biti valorizirana i objektivizirana uloga imama u procesima povratka”.
– Uloga imama u tim procesima ne može se samo podrazumijevati. Primijetili smo da malo ko, pored nas u Islamskoj zajednici, ističe važnost imama, a stalno smo u prilici slušati oduševljenja ljudi od kolikog im je značaja kada vide upaljena svjetla na munarama.
Imami nisu samo podnijeli terete u obnovama džamija, već i obnovi džemata i uz to brojne infrastrukturne projekte, što je mnogo važnije. Naši imami su adresa gdje su naše džematlije dolazile da s njima podijele i tugu i radost.
Nerijetko se dešavalo da u nekim mjestima imamo dvojicu povratnika i imama – kazao je efendija Hadžić, dodavši kako je s tim ciljem okupljanja i objedinjavanja iskustava imama i organiziran naučni skup.
Svoja iskustva iz prvih dana povratka protjeranih Bošnjaka sa učesnicima skupa i članovima Udruženja ilmijje, koji su na ovaj skup došli iz svih krajeva naše zemlje, podijelio je i muftija u penziji Seid-ef. Smajkić.
Prisjetio se presija politika koje su priječile te procese. U tom smislu ilustrativan je bio slučaj Stoca gdje je povratak potican i s najviših instanci Islamske zajenice. Uprkos zakonskim odredbama, volji i htijenju protjeranih Stočana da se vrate svojim zavičajima, općinska administracija je odbila da se susretne sa zvaničnim delegacijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i delegacijom Islamske zajednice. Rekli su im: “Mi s vama nemamo šta razgovarati, s muslimanima je ovdje završeno.”
Muftija Smajkić je spomenuo još nekoliko sličnih događaja u kojima su zvaničnici Islamske zajednice otvarali vrata novoj slobodi u Duvnu, Livnu, Trebinju, Čapljni, i tako dalje.
U svojstvu izaslanika reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, skup je otvorio mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović.
On je izrazio zadovoljstvo što će se ovim skupom skrenuti pažnja na neistaknuti, neispričani i u dobroj mjeri zaboravljeni doprinos imama kako u vrijeme agresije, tako i u procesu uspostave života u svim segmentima života koji je uslijedio nakon nje.
– Svjesni smo činjenice da ćemo ovim naučnim skupom rasvijetliti samo mali djelić ogromnog doprinosa imama povratku, obnovi džamija i druge, do temelja porušene vakufske infrastrukture, njihovog humanog pristupa džematlijama, kao i njihovog angažmana u izgradnji mira i povjerenja među ljudima – kazao je muftija.
On je svom referatu na okvirnu temu sugerirao da se u aktuelnom društveno-političkom miljeu jasno treba napraviti i jezička distinkcija od termina povratnik, što ovu populaciju automatizmom dovodi u inferioran položaj.
– Sad više ne možemo govoriti i pitanjima povratka i povratnika već o pitanjima života autohtonog naroda koji je imao razvijene sve ustanove kulture, duhovnosti, političke organizacije. Kad kažemo danas povratnici izgleda kao da se radi o narodu drugoga reda, kojem pripadaju prava kao drugorazrednom narodu. Izbjegavajmo taj termin, jer on u našem kontekstu ima kontaciju da je to narod kojem trebaju mrvice ili mu ne treba ništa, koji je zanemaren i etnički očišćen s prostora istočne Hercegovine, gdje nema nikakvu političku participaciju i kad mu još dodate odrednicu povratnik, onda ste ga potpuno odcijepili i odstranili – kazao je muftija Dedović
O izazovima, ambijentu i načinu funkcionisanja Islamske zajednice na prostoru Mostarskog muftijstva govorili su glavni imami u Prozoru, Glamoču, Ljubuškim, Gacku i Bileći: Safet-ef. Pozder Muhamed-ef. Dragolovčanin, Šemso-ef. Germić i Sadet-ef. Bilalić.
Stručne radove prezentirali su dr. Elvir Duranović i mr. Kenan Efendić, dok je rad o napadima na imame dr. Hikmeta Karčića prisutnim pročitan.
Svi radovi će biti objavljeni u posebnom zborniku radova Udruženja ilmijje.
Organizaciju naučnog skupa, kako je to više puta isticano u njegovim najavama i u radu skupa, finansijski je podržalo Federalno ministarsvo raseljenih osoba i izbjeglica.
