U okviru manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku “Selam, ya Resulallah”, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo i Odbor Udruženja ilmijje Sarajevo su u srijedu, 17. septembra 2025. godine, organizovali okrugli sto o temi “Vjerska i socijalna misao Bošnjaka između dva svjetska rata”.
Skup je održan u haremu porušene Kalin hadži Alijine džamije, simbolički važnom lokalitetu za čije oživljavanje se Islamska zajednica, posebno kroz djelovanje Vakufske direkcije, već godinama zalaže očuvanjem vakufskog prostora i imena vakifa Kalin hadži Alije, te iniciranjem arheoloških istraživanja.
Na okruglom stolu izlagali su muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Adnan Jahić i glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić. Programu je prisustvovao i predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz ef. Duzan, a moderator je bio novinar Media centra Islamske zajednice Elvedin Subašić.
Muftija dr. Nedžad Grabus istakao je da je lokalitet na kojem je održan skup od posebnog značaja.
– Mi smo se godinama trudili da oživimo ovaj prostor. Zahvaljujući hrabrim ljudima koji su prije 30 godina otvorili razgovor o Kalin hadži Alijinoj džamiji u Sarajevu, koja je brutalno porušena, otkopani su i konzervirani temelji džamije i pratećih objekata, ali i mezarje, koji su bili u potpunosti zatrpani – podsjetio je muftija, koji je dodao da je ova džamija simbolički važna, te da lokalitet na kojem su razgovarali o periodu naše prošlosti između dva svjetska rata i problemu islamskog promišljanja tog vremena, nosi snažnu simboliku težine tog vremena.
– Ako želimo gledati u budućnost, moramo analizirati prošlost i razumjeti gdje su naši preci donosili ispravne, a gdje pogrešne odluke – rekao je muftija Grabus.
Dr. Šaćir Filandra naglasio je da prelaz iz 19. u 20. stoljeće za Bošnjake znači dugotrajan proces transformacije od tradicije prema modernitetu.
– Taj prelaz počinje s tanzimatima u Osmanskom Carstvu, nastavlja se u austrougarskom periodu, a potom i u Kraljevini Jugoslaviji. To je stoljeće društvene, kulturne i ekonomske tranzicije. Centralno pitanje bilo je kako očuvati muslimanski identitet u uvjetima koje su diktirali nemuslimanski režimi i zapadni utjecaji – rekao je Filandra.
Profesor Adnan Jahić, s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, naglasio je da je značaj teme višestruk jer otvara mogućnost analitičkog sagledavanja složenog perioda postosmanskog doba.
– Nakon odlaska Osmanlija, Bošnjaci su bili u obavezi da se sami staraju o svom vjerskom životu. Odgovori koje su davali bili su šaroliki. U tom vremenu ključna tema bila je kako sačuvati vjeru u širim narodnim masama, s obzirom na porozan vjersko-obrazovni sistem. Bošnjaci su tada bili na periferiji globalnih islamskih intelektualnih kretanja, ali su odgovarali na ideje i stavove koji su dolazili iz islamskog svijeta – kazao je Jahić.
Uvodničar skupa, glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić, podsjetio je prisutne na historijat Kalin hadži Alijine džamije iznijevši detalje o njenoj izgradnji i rušenju.
Kalin hadži Alijina džamija stara je sarajevska džamija koja je na uglu današnjih ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića, u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta, stajala od 1535. do 1947. godine.
Njen osnivač i prvi mutevelija bio je sam Kalin hadži Alija.
Vakufska direkcija Islamske zajednice već godinama ulaže značajan trud u očuvanje ovog lokaliteta, kroz sprječavanje uzurpacija dijela harema, čuvanje imena vakifa Kalin hadži Alije i realizaciju arheoloških istraživanja.
Ta istraživanja rezultirala su otkrivanjem 40 mezara poznatih sarajevskih porodica, ostataka mekteba, šadrvana i drugih dijelova porušene džamije, čime je potvrđena historijska vrijednost prostora na kojem se danas nastavlja tradicija okupljanja i promišljanja o vjerskim i društvenim pitanjima.
Također, u okviru manifestacije “Selam, ya Resulallah” u petak 12. septembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličena je promocija knjiga “Buđenje Gaze” i “Svitanje u Gazi”.
Promotori akademik dr. Sead Alić, pjesnik Enes Kišević te moderator profesor Enes Durmišević govorili su o onome što rijetko dolazi do svjetskih medija – o stvarnom životu ljudi u Gazi.
Ne brojkama i statistici, nego o majkama, očevima, djeci, pjesnicima i borcima za dostojanstvo. O običnim ljudima koji se nisu predali.
U fokus promocije nisu stavljeni samo zločini nego i otpor, snaga, vjera, obrazovanje i kultura palestinskog naroda. Istaknuto je da Gaza nije samo simbol humanitarne krize već duhovna tvrđava slobodnog čovjeka.
– Ljudi u Gazi nisu brojke. Iza svake smrti stoji ime, osmijeh, priča, djetinjstvo, želja za običnim životom bez straha – poručio je Alić.
Govoreći o djelima koja su večeras promovirana, istaknuto je kako ona sadrže svjedočanstva više od 60 autora, uključujući novinare, umjetnike i obične građane Gaze. Njihove poruke su, kažu večerašnji govornici, jednostavne i snažne:
“Nemojte nas svoditi na žrtve. Mi se borimo. Mi postojimo. I nismo se predali.”
Tokom svog izlaganja, dr. Alić je spomenuo i neke tragične, ali duboko ljudske scene: dječake koji bacaju kamen na tenk, pa se uvečer vraćaju kući i plaču. Djeca koja pitaju hoće li umrijeti zato što njihove majke pišu istinu. Ljudi koji ne slave što su preživjeli jer znaju da je smrt tada pogodila nekoga drugog.
– Oni koji ubijaju ne ubijaju samo ljude – oni ubijaju i osjećaj. Gaza nije pala. Ona nas je nadživjela – naglasio je.
Posebno je istaknuta važnost čitanja i razumijevanja – da je ono što se u Gazi dešava mnogo više od vijesti i medijskih izvještaja. To je borba za očuvanje čovječnosti u svijetu u kojem se duhovne vrijednosti urušavaju.
– Mi moramo jednostavno imati na umu da je jedino vjera ono što je Palestince održalo u njihovoj želji da ostanu u svojoj domovini i da je ta vjera, na neki način, jedan oblik oslobađanja i iskupljenja svijeta – dodao je Alić.
Učesnici promocije su podsjetili da je Gaza – uprkos blokadi, ratovima i stalnom nasilju – imala jednu od najviših stopa pismenosti u arapskom svijetu. Da su ljudi Gaze vjerovali u znanje, u knjigu, u riječ, i da je upravo ta riječ ono što ih čini nepokorenima.
– Gaza je istina koja boli, ali oslobađa. Paradigma Božije poruke na zemlji. Dok drugi ubijaju, ona svjedoči. Dok drugi šute, ona viče. I dok je možda više neće biti na mapi – bit će je u savjesti svijeta – poručeno je s ovog skupa.
Prisutnima se obratio i Mustafa Bećirović, vlasnik izdavačke kuće “Kupola” koja je i objavila ova dva djela.
Gaza nije samo geografska tačka na karti, ona je simbol nečega puno dubljeg. Bećirović, kroz svoja iskustva sa saradnicima i autorima, naglašava da Gaza nije samo “zemlja”, ona je “svjetlo”.
