Bolna iskustva iz zatočeništva u logorima u filmu ‘Imami logoraši’ pričaju vjerski službenici.
Piše: Samir Karić
I reisul-ulema Husein-ef. Kavazović bivši je logoraš. Neke od najtežih životnih trenutaka proveo je u logoru kod Konjica. Punih šest mjeseci.
O mučnim i traumatičnim trenucima reis je prvi put progovorio u dokumentarnom filmu Imami logoraši, koji je u četvrtak prikazan u Tuzli. Zajedno s Kavazovićem, svoja bolna iskustva podijelili su i mnogi drugi imami, koji su na sebi svojstven način kazivali o torturama, premlaćivanjima i ubistvima u logorima Vojske RS-a, HVO-a i izdajničkih jedinica osuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića.
Ukupno 125 imama, kaže Mensur-ef. Pašalić, predsjednik Glavnog odbora Ilmije Bosne i Hercegovine, prošlo je kroz logore. Preživjelo ih je 85, dok ih je 40 ubijeno na najsvirepiji način.
“Preživjeli kazuju o tim traumatičnim iskustvima, ali oni istodobno, svojim radom u džematima, kazuju našim vjernicima da treba biti u našoj državi, u Islamskoj zajednici i da treba optimistično gledati u budućnost”, govori Pašalić.
Dodaje da je film specifičan iz nekoliko razloga te ističe da, ne umanjujući patnje drugih, izdvaja svjedočenje reisa Kavazovića i još jednog imama, koji je brutalno premlaćivan u logoru.
“Reisul-ulema je u filmu istaknuo neobičnu komunikaciju s ljudima iz Katoličke crkve. To preporučujem ljudima da pogledaju u filmu, pa će vidjeti dostojanstvenu poziciju našeg reisul-uleme, tadašnjeg muftije tuzlanskog, gdje on vjerodostojno tada govori o islamu i ljudskim pravima kao što govori i danas”, objašnjava Pašalić, koji se potom osvrnuo na potresno svjedočenje pretučenog imama.
Imam je premlaćivan nekoliko mjeseci.
“Jedan dan je došlo šest krvnika sa palijama da tuku. On je kazao da ne zna otkud mu tolika snaga, ali da je ustao i rekao: ‘Udarajte me, možete skršiti moje kosti, unakaziti moje tijelo, ali din i iman nikada ne možete izbaciti’. Oni su zadržali palije u zraku i nikada ga više nisu tukli”, govori Pašalić.
Bolne emocije
Nesib-ef. Hadžić, glavni imam u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, proveo je tri dana u zatvoru. Veli, “hvala Allahu”, pa nije bio u logoru, ali s obzirom na to da je proveo tri dana u zatvoru, može saosjećati sa svim imamima koji su prošli kroz logore.
Objašnjava da su zločincima posebno bili interesantni imami, kao vjerski lideri u svojim džematima, koji su bili istinski lideri na tim prostorima.
“Zbog toga su na brutalan način tretirani kroz logore. Važno je kazati da postoji jedan broj imama koji su spaljivani u džamijama sa svojim džematlijama zato što nisu htjeli da odu iako su kroz akcije Crvenog krsta mogli da odu. Oni su željeli da ostanu uz svoj džemat, te su završavali u logoru ili kao šehidi”, govori Hadžić.
Ističe da tokom snimanja filmova uvijek bude teško.
“Kada sam gledao naš prvi film Glas imama, gdje moj kolega trga tespih i kaže ‘Ne, nećemo se dijeliti ovdje’, ja se sada, nakon 20 godina naježim gledajući tu scenu. I svaki put kada pričate sa majkom koja je izgubila sina koji je bio imam ili sa nekom suprugom koja je izgubila supruga, sa djetetom koje je izgubilo oca, uvijek su to teške poruke i teška snimanja”, dodaje Hadžić.
Teško je bilo i tokom snimanja filma Imami logoraši. Glavni imam u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine kazuje da nekoliko imama nije moglo stati pred kamere. Teško im je ponovo proživljavati patnje koje su im nanosili monstrumi.
“Kada su mimo kamere, oni plaču i pričaju, ali kada stanu pred kameru, ne mogu da progovore. Jednostavno, zato što ne želi da ga neko na takav način doživi. Svako snimanje i pravljenje priče teško je i bolno, ali nama je ipak važno da se ne zaboravi”, poručuje Hadžić.
Ne zaboraviti prošlost
I Ahmed-ef. Huskanović, glavni tuzlanski imam, smatra da se bolna prošlost ne smije zaboraviti, te je zbog toga i organizirana promocija ovog filma u amfiteatru Kulturno-obrazovnog centra Tušanj povodom obilježavanja Dana Medžlisa.
“Smatrali smo da je prilika da se u ovim danima prisjetimo svih tih događaja. Svakako je doprinos imama, u našem narodu kazano ‘hodžâ’, jedan od jako važnih doprinosa u odbrani od agresije od 1992. do 1995. godine”, rekao je Huskanović, navodeći da imami danas daju nemjerljiv doprinos u životu s običnim ljudima.
Posebno, ističe on, ne treba zaboraviti njihov doprinos u povratku.
“Ako imaju dvije-tri povratničke kuće, u jednoj od njih živi imam. Nema kraja gdje živi Bošnjak, gdje žive muslimani, a da neko od imama nije sa njima. Podnose sve ono što povratnici podnose”, istakao je glavni tuzlanski imam.
Imami logoraši treći je film koji se radi u produkciji Udruženja Ilmije. Ranije su rađeni filmovi Glas imama i Imami šehidi. Cilj svih filmova, kako je rečeno, jest da se osvijetli uloga imama tokom agresije, etničkog čišćenja i genocida te odbrane Bosne i Hercegovine.
Izvor: Al Jazeera
Preuzeto sa: Al Jazeera
