“Što je zapisano ostaje, a što se pamti iščezne”, riječi su čuvenog putopisca Bašeskije. Ljetopis jednog džemata spada u trajnu dokumentaciju koju su imami dužni voditi u svojim džematima, kako bi trag funkcionisanja džemata sa svim potrebnim detaljima nekada bio dostupan istraživačima i svjedočio vremenu u kojem je taj džemat funkcionisao.
Među prvim objavljenim ljetopisima iz naših džemata u našoj domovini je svakako ljetopis iz Čaršijske džamije u Prijedoru kojeg je vodio, pripremio i na kraju i štampao imam ovog džemata Omer-ef. Redžić.
– U svakom radu i ljudskom nastojanju je bitno šta ostaje poslije nas, nekakav trag koji ukazuje na ono što se radilo kako bi ostalo vjeran dokument jednog vremena i prostora i naslijeđe onima poslije nas. Kao autor Ljetopisa u dosadašnjem radu u Džematu “Čaršija – Stari grad”, i truda oko arhiviranja ukupnog dešavanja u samom džematu i svih procesa koji su se vodili na revitalizaciji samog vjerskog, kulturnog i prosvjetnog života, odlučio sam da sve arhivirano objedinim u jedan ljetopis u obliku knjige koja je ugledala svjetlo dana. Pomno sam vodio računa da se sve aktivnosti fotografski dokumentuju kako bi nekad bili jedan lijep i koristan zapis o jednom vremenu i ljudima u njemu koji su nesebično davali od svoga vremena i mogućnosti u održavanju Džemata “Čaršija – Stari grad” – istakao je Omer-ef. Redžić, autor Ljetopisa.
Autor naglašava značaj ovakvog jednog projekta za generacije koje dolaze, pogotovo kada se radi o džamiji kakva je Čaršijska džamija u Prijedoru, Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
– Mislim da je ovo prvi dokument ovakve vrste u Islamskoj zajednici koji tretira aktivnosti jednog džemata. Većinu fotografija sam načinio mobilnim aparatom. Ljetopis obuhvata period od deset godina. Smatram ga posebno vrijednim, s obzirom da je ovo džemat u srcu Prijedora i da se radi o džamiji koju ima posebnu kulturno-historijsku, ali i vjersku dimenziju u Bosni i Hercegovini – kazao je efendija Redžić.
Ova knjiga je podijeljena na četiri dijela: Uvod, Kalendar aktivnosti sa fotografijama, Popis vakufske imovine džemata Čaršija – Stari grad i Stare slike Čaršije sa vjerskim objektima.
Štampana je na 760 stranica masnog papira u koloru i sad za sada je štampana samo u 20 primjeraka zbog velikih troškova koje iziskuju njenu štampu. Dizajn korica ovog ljetopisa potpisuje sam autor, a tehničku pripremu vodio je Kristijan Vujičić.
Predgovor ovoj vrijednoj knjizi je napisao književnik Muhidin Šarić, koji je izrazio veliko poštovanje prema autoru ove knjige i iskazao veliko zadovoljstvo sadržajem i pristupom samim informacijama i kvaliteti onoga što je predstavljeno.
– Izvjesna specifičnost rukopisa je, što je pored pisane riječi dokumentovana velikim brojem fotografija, pa se tako po svojoj formi, približava fotomonografiji. Kombinacija riječi i slike je hvale vrijedna i ovu knjigu čini dostupnom i razumljivom svakom džematliji. Prisjećam se i definicije koja kaže da je ljetopis knjiški dokument koji sam po sebi obuhvata događanja u jednom određenom vremenskom periodu na određenu temu. Ako je to tako, ova je knjiga više od ljetopisa jer nas uči o onom šta je bilo, šta je sad, i šta će sutra biti. Pokazuje nam kako je moguće riječju i slikom govoriti o vremenu u kome živimo – napisao je Šarić.
Pisanje ovakvih knjiga je neophodno poticati na razne načine, jer se u njima krijemo mi u jednom vremenu i na jednom prostoru, a oni koji dolaze poslije nas će nastaviti put kojim smo krenuli.
Omer-ef. Redžić je rođen 1984. godine u Bihaću. Svoje djetinjstvo je proveo u svojoj rodnoj Bosanskoj Otoci, a nakon osnovne škole upisuje i sa zapaženim uspjehom završava medresu “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu. Od 2005. godine radi kao pomoćni imam u Prijedoru, potom kao sekretar Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Prijedor, a nakon toga i kao imam u Čaršijskoj džamiji u Prijedoru.
Pored imamske, trenutno obnaša dužnost predsjednika Okružnog odbora Udruženja Ilmijje Bihać. Veoma je komunikativan, vrijedan i radin, sa sklonošću prema kulturi, umjetnosti i informatičkim znanostima. Oženjen je i otac dvoje djece.
(Nazif Horozović/Preporod.info)
