U Memorijalnom centru Kovači u organizaciji JU Fonda Memorijala Kantona Sarajevo i u produkciji Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, 24. januara 2022. godine, premijerno je prikazan dokumentarni film “U sjeni minareta”, autora Hasana Hasanovića i Omera Hasanovića.
Film tematizira religijski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘Sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992-1995. godine.
Uz to, o ovoj temi objavljen je i naučno-istraživački rad autora Hikmeta Karčića dostupan u objavljenoj publikaciji MC Srebrenica-Potočari.
Premijeri ovog dokumentarnog filma prisustvovale su majke Srebrenice, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, ambasadori i druge zvanice.
Uz autora filma prisutnima su se obratili reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, direktor Fonda Memorijala KS Ahmed Kulanić, predsjednik UO MC Srebrenica-Potočari Ševket Hafizović i direktor JP BH Pošta Mirsad Mujić.
– Plansko ubijanje imama kao vjerskih autoriteta u lokalnim zajednicama imalo je cilj u potpunosti ostaviti bez važnih lokalnih autoriteta bošnjačko stanovništvo ove regije. Film je utemeljen na prikupljenim informacijama iz ratnih izvještaja, kao i na svjedočenjima porodica preživjelih imama i svjedoka njihovih ubistava ili nestanaka – istaknuto je u najavi ovog dokumentarca.
Činjenice o religijskom životu i elitocidu
Hasan Hasanović, jedan od autora filma, istakao je simboliku naziva filma te strukturu scenarija i činjenice na kojima se temelji, posebno o zločinu ubijanja imama i rušenja džamija. Film, između ostalog, sadrži priče preživjelih imama kao i onih koji su pohađali mekteb te drugih svjedoka.
– Islamska zajednica je uspjela formirati džemate, uspostaviti vjerski život i biti stub na koji se mogu ljudi osloniti u najtežem momentu. Organizirali su cijelokupni vjerski život – beš-vaktove, vjersku pouku za odrasle i starije, mevlude, hatme i dženaze koje su bile svakodnevne – kazao je Hasanović u kontekstu tadašnje uloge Islamske zajednice i imama u Srebrenici.
Ubijanje imama kao dio elitocida
– Ja sam, prije svega, zahvalan Hasanu Hasanoviću, da je se on odlučio da napravi ovaj film o vjerskom životu na području zaštićene enklave Srebrenice. Smatram da je to jedan važan segment, važno je da se pokaže kako je život funkcionirao u Srebrenici tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kakav je bio doprinos imama u, prije svega, odbrani naroda na tom području, a kada govorim o odbrani naroda onda mislim, naravno, i na njihovo vjersko i kulturno uzdizanje. Treba napomenuti činjenicu da je tada u Srebrenici kao zaštićenoj enklavi djelovalo pedeset imama. Od tih 50 imama, 26 su ubijeni. Ovaj film će pokazati, makar u isječcima, kakav je to bio život – kazao je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Dodao je da se nada da će ovo biti tek početak osvjetljavanja i tog segmenta našeg života tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu.
– Ovo nije prvi brutalni nasrtaj na naš narod i zemlju, ali se nadamo da je posljednji. Naime, iza Drugog svjetskog rata skoro sva naša ulema, istaknuti privrednici i intelektualci bili su pobijeni, protjerani, pozatvarani ili proskribirani, no vremenom smo se uspjeli oporaviti. U zadnjem nasrtaju na nas udarac je bio još žešći i brutalniji, ali ćemo se, uz Božiju pomoć, opet oporaviti – kazao je reisu-l-ulema u svome obraćanju.
Hrabrost imama i historija koju moramo učiti
Mevludin-ef. Hrnjić, jedan od preživjelih imama, aktivan tada u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici, kazao je da će ovaj film doprinijeti kulturi pamćenja i sjećanja. Naglasio je da religijski život u Srebrenici, nakon što je Srebrenica postala zaštićena zona, nije utihnuo, već, štaviše, i oživio je u mnogim segmentima.
Efendija Hrnjić je istaknuo svoje nastojanje da prenese vlastita sjećanja o tom period u naslijeđe budućih generacija, kao što je slučaj i sa ovim dokumentarnim filmom.
Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, istakao je uloge Fonda Memorijala i Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari u očuvanja sjećanja na agresiju i genocid.
– Film govori o klasnom provođenju elitocida nad Bošnjacima, istoj onoj matrici koja je započeta u Prijedoru, a koja se provodila i u drugim dijelovima Bosne – kazao je direktor Kulanić.
Ukazao je na hrabrost imama u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu na primjeru rahmetli Hasib-ef. Ramića.
– Sistemsko i plansko ubijanje imama i istaknutih pojedinaca s jedne strane. Rušenje vjerskih objekata, progoni i zločini nad civilima, držanje glavnog grada u opsadi imali su za cilj da uruše sve autoritete, simbole i osjećaj patriotizuma kod svih onih koji su Bosnu doživljavali svojom domovinom, prevashodno Bošnjake – dodao je Kulanić.
Prisutnima se obratio i Mirsad Mujić, direktor JP BH Pošte, sponzora ovog dokumentarnog filma te ukazao na njegov značaj.
– Kreiranje toposa kolektivnog pamćenja, različitih oblika za čuvanje kolektivne memorije potreba je i nužda koja izviruje iz potrebe i unuždi očuvanja ljudskosti, dobrote i dostojanstva, slobode, života sa svime što ono može i mora značiti – naglasio je direktor Mujić.
Predsjednik UO Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari podcrtao je značajnu ulogu Memorijalnog centra i rad kojim se bave te se osvrnuo na važnu studiju Hikmeta Karčića o religijskom životu i elitocidu u kojem su ubijani imami. Između ostalog, poručio je koliko je važno da učimo iz historije devedesetih godina.
(Preporod.info)
