Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović uručio je glavnom imamu Safet-ef. Karahmetoviću priznanje i nagradu za muallimski rad „Redžep-ef. Muminhodžić” za 2023/24. godinu.
Priznanje i nagrada su uručeni na svečanom dijelu sjednice Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva tuzlanskog koja je održana u četvrtak, 21. novembra 2024. godine.
Muftija Fazlović je čestitao muallimu Karahmetoviću na ovom priznanju te je istakao njegov izuzetno vrijedan rad.
– Safet-ef. je zaslužio da govorimo o njegovom primjeru zalaganja na ovom izuzetno važnom polju u cjelokupnoj misiji Islamske zajednice. Njegovi rezultati na mektepskoj pouci su impresivni. Poznato nam je da je Safet-ef. vrijedan čovjek koji ima svoje evidentne zasluge i na drugim poljima rada, a danas govorimo o njegovom vrijednom muallimskom djelovanju, kazao je muftija Fazlović.
Safet-ef. Karahmetović, glavni imam za medžlise Bosanski Šamac i Odžak i imam Azizija džamije u Bosanskom Šamcu, zahvalio se Muftijstvu tuzlanskom na priznanju i nagradi, naglasivši važnost mektepska pouke.
– Ponosan sam, sretan i radostan, što ovo priznanje nosim svom džematu u Bosanski Šamac jer ga ne smatram samo svojim. Ovo je priznanje i mojim polaznicima mektepske pouke, mojim učenicima koji su ostvarili zapažene rezultate i njihovim roditeljima koji su nas podržavali na putu stjecanja i prenošenja znanja. Molim Allaha, dželle šanuhu, da bude zadovoljan onim što radimo, kazao je glavni imam Karahmetović.
Safet-ef. Karahmetović, sin Mehmedalije i Zlate, rođen je 1975. godine u Zelinji Srednjoj, općina Gradačac. Nakon osnovnog obrazovanja koje je stekao u rodnom mjestu, upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju završava nakon agresije na našu domovinu. Naime, usljed ratnih dejstava i agresije na Bosnu i Hercegovinu privremeno je prekinuo školovanje u medresi, te se priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Diplomirao je 2001. godine na Univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu. Iste godine postavljen je za glavnog imama Medžlisa IZ Bosanski Šamac i imama Azizije džamije.
Kao glavni imam i imam u povratničkom medžlisu i džematu, predvodio je aktivnosti koje se odnose na obnovu infrastrukture, pokretanje značajnih programa i zalaganje za ostvarivanje prava povratnika Bošnjaka na ovom području u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS.
Trenutno je glavni imam za medžlise Bosanski Šamac i Odžak, a u jednom periodu bio je imenovan i za glavnog imama MIZ Modriča. Angažovan je i na poslovima profesora Islamske vjeronauke u srednjim školama u Modriči, Vukosavlju i Bosanskom Šamcu, a od 2020. godine je hatib gradske džamije u Odžaku.
Od 2002. godine, kao jedan od pomoćnika rukovodioca Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH, kontinuirano sudjeluje u organizaciji hadža i umre iz Bosne i Hercegovine.
Bio je predsjednik Odbora Udruženja Ilmije Odžak, Modriča, Bosanski Šamac i Orašje, a u dva mandata je biran za člana Glavnog odbora Udruženja ilmije IZ u BiH. Aktuelni je predsjednik Skupštine Udruženja Ilmije IZ u BiH.
Učestvovao je na stručnim seminarima, okruglim stolovima i naučnim skupovima, te je dobitnik nekolio priznanja i nagrada. Aktivno govori arapski, a služi se engleskim i turskim jezikom. U braku je sa suprugom Jasminom i roditelji su troje djece.
– Biti u najužoj konkurenciji za dodjelu priznanja i nagrade ‘“Redžep-ef. Muminhodžić'“, samo po sebi predstavlja posebnu čast i privilegiju. Svjestan i duboko uvjeren da imamo mnogo uglednih alima, vrijednih imama i uspješnih muallima, zahvalan sam Allahu Uzvišenom na počasti koja mi je ukazana dodjelom ovog priznanja i nagrade kao najboljem muallimu u 2023/24. mektepskoj godini na području Muftijstva tuzlansakog, jednog od najvećih muftijstava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – kaže za Preporodo.info dobitnik priznanja glavni imam Karahmetović.
Ovo nije prvo priznanje i nagrada koja mu se dodjeljuje, ali ovo priznanje i nagrada ga čine posebno sretnim, ponosnim i radosnim.
– Mojoj radosti doprinosi to što se nagrada i priznanje “Redžep-ef. Muminhodžić” dodjeljuje za zalog, energiju, požrtvovanost i uloženi trud na putu stjecanja znanja, odnosno prenošenja znanja o vjeri – ističe Karahmetović.
Kaže da poučavanje znanju, posebno znanju o vjeri, i oblikovanje duhovnog kompasa, odnosno odgoj na temeljima univerzalnih islamskih vrijednosti, predstavlja suštinu poslaničke misije, a alimi i muallimi su nasljednici poslanika.
– Predan i odgovoran rad u mektebu, odnosno odgoj mladog čovjeka kroz realizaciju kvalitetne i dobro organizirane mektepske pouke, predstavlja temeljnu misiju u Islamskoj zajednici. Živimo vrijeme digitalizacije, globalizacije, vrijeme brzih promjena u kojem mladi čovjek sa ekrana svog mobitela svakodnevno prima hiljade savjeta i poruka o smislu i stilovima života: s kim se družiti, šta jesti i piti, kako se odijevati, kako prohtjeve zadovoljavati i strasti slijediti, ali jednako tako i one poruke i sadržaje koji se odnose na razumijevanje vjere – govori Karahmetović.
Stoga, nastavlja on, moramo učini onoliko koliko je moguće učiniti i odgovorno se prilagođavati novonastalim okolnostima.
– Naša djeca, naši najmlađi, generacije koje dolaze poslije nas, obavezuju nas da se stalno vraćamo mektebu i promišljamo o njegovom značaju i ulozi, posebno u vremenu brojnih izazova s kojima se suočavaju mladi ljudi – ističe Karahmetović.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočava mektepska nastava ističe da su izazovi brojni, teško ih je sve i pobrojati, svakodnevno im svjedočimo.
– Ali ako bi neke izdvojio, onda bi to svakako bile društvene mreže, kriza autoriteta roditelja, stavovi roditelja da je sasvim dovoljno da učenici pohađaju nastavu islamske vjeronauke, “zagađen” javni prostor, kontinuitet i brojnost polaznika mektepske pouke, vannastavne aktivnosti u danima kada se realizira mektepska pouka, smanjenje broja polaznika usljed unutrašnjih migracija stanovništva i migracija stanovništva u zemlje zapadne Evrope, posebno na području bosanskohercegovačkog entiteta RS-a, rad u kombinovanim grupama – govori Karahmetović.
Za postizanje uspjeha, istaknutih i zapaženih rezultata, Karahmetović kaže da ne postoji čarobna formula.
– Kada je riječ o muallimskom radu, uspjeh i rezultati dolaze kao nagrada od Allaha Uzvišenog za predan i odgovoran rad, uloženi trud, energiju, požrtvovanost, hiljade radnih dana, desetine hiljada radnih sati na putu stjecanja, odnosno prenošenja znanja o vjeri. Vjera je dar Božiji. Čovjek se rađa u fitri, a fitra je zakopano sjeme u duši, koje znanje potiče da klija, da se razvije, i da procvate kao mirisna ruža koja krasi vjernika. Do mirisne ruže i ostvarenja cilja put je dug, ispresijecan neočekivanim iskušenjima i iznenađenjima, a do tog cilja stižu bogobojazni, iskreni i uporni. Ogledalo svakog imama i muallima je u mektebu. Misija muallima je nezamjenjiva, a odgovornost časna i dostojanstvena – mišljenja je Karahmetović.
Bosanski Šamac je povratnički medžlis i džemat, a izazovi u radu imama u sredinama i povratničkim džematima kao što je Bosanski Šamac su, u pravilu, isti, ili u najmanju ruku dosta slični.
– Većina nas imama, koji smo svjedočili procesu povratka, došli smo na zgarišta, u džemate bez džematlija, zatekli smo potpuno uništenu infrastrukturu, mnogima od nas, kao i članovima naših porodica, bila je ugrožena bezbjednost. U takvim, snažno izraženim nepovoljnim okolnostima, trebalo je početi s obnovom vjerskog života koji bi dodatno ohrabrio povratak prognanih Bošnjaka, muslimana, na svoja prijeratna ognjišta. Nije bilo izbora. Moralo se početi iz pepela, iz ničega, iz početka – prisjeća se početaka Karahmetović.
Uzevši uopćeno, nastavlja Karahmetović, imami kojima je povjeren emanet da sa svojim džematlijama dijele sudbinu života koji je počinjao ispočetka, demonstrirali su izniman stepen vjernosti svojoj Zajednici i visoki stepen patriotske državotvorne svijesti, jer su svojim primjerom i pregalaštvom davali golemi doprinos u rješavanju gorućih pitanja koja su nadilazila okvir vjerske misije. Povjerenje koje su stekli je ogromno, oni su istinski lideri Zajednice i naroda prema kojima se usmjerava kurs djelovanja.
– Kušnje i izazovi su se smjenjivali, ni danas nisu nestali, mi smo tu, radimo i činimo koliko možemo, nije nam teško, ne posustajemo. Musliman vjeruje da nijedan ljudski trud, bio to trun dobra ili trun zla, neće ostati sakriven, kod Boga dragog nevaloriziran, da svako sa sobom nosi samo djela znoja, iskrenosti i znanja svoga, a da će opseg i kvalitet uloženog truda biti mjera vrednovanja i određivanja statusa u Vječnom boravištu – kaže na kraju razgovora Karahmetović.
(Alem Dedić/Preporod.info)
