U okviru 24. kulturno-edukativnih i sportskih susreta članova Udruženja ilmijje IZ u BiH, koji se od 23. do 27. juna ove godine održavaju u Tuzli, danas je otvorena vrijedna izložbe fotografija „Imami uz žrtve genocida“ poznatog tuzlanskog fotografa Ahmeta Bajrića Blicka.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović otvorio je izložbu poručivši kako je ovo posebna izložba koja ukazuje na predanost naših imama žrtvama genocida, mnogobrojnim porodicama u našim džematima, prije svega u Podrinju.
– Ovom izložbom imamo namjeru da se zahvalimo našim imamima. Važno je imati saznanja o tome koliko su imami, decenijama unazad, bili uz svoj narod, uz one čija je sudbina jako teška. Valja poći i od činjenice da su i sami imami žrtve genocida. Samo u Srebrenici je svoj život položilo 27 imama. Povijesno je ulema uz svoj narod, a ovom izložbom želimo da to u našem vremenu osvjedočimo na jedan specifičan način. Zato se zahvaljujemo Ahmetu Bajriću i njegovoj porodici. Njegove izložbe imaju poseban značaj, vezane su za Podrinje i mnoga teška pitanja iz našega naroda. On izuzetno poštuje imame, uvjerio se u misiju imama i šta su oni značili za žrtve genocida, tokom agresije, u procesu povratka i danas. Ovo je samo jedan mali broj fotografija od hiljade koje je napravio i molim Uzvišenog Allaha da izađe na vidjelo ono što je uspio da zabilježi ovaj autor – kazao je muftija Fazlović.
Muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, predsjednik Udruženja ilmijje, naglasio je kako je prije agresije u Bosni i Hercegovini bilo 750 imama od kojih je 107 ubijeno i poginulo u agresiji.
– To implicira da su imami bili važna meta agresora, ubijani su na najsvirepiji način i obično su prvi stradali u svojim džematima. Zato je ova izložba važna, kao i film o imamima šehidima i imamima logorašima, te spomen obilježje. Imami su uvijek bili sa svojim džematlijama, bili su u prvim redovima odbrane Bosne i Hercegovine. Oni su očuvali bjelinu svoje ahmedije i mi nemamo nigdje nikakav slučaj da su tokom odbrane Bosne i Hercegovine imami učestvovali u nečemu što nije plemenito. I ova izložba je usmjerena u pravcu da učimo iz naše prošlosti kako bi nam budućnost bila svijetla – naglasio je muftija Hadžić.
Tuzlanski fotograf Ahmet Bajrić Blicko kazao je da su od početka agresije, stradanja naših ljudi u Podrinju, otkrivanja masovnih grobnica, povratka, u svakom mjestu uz naš narod bili imami.
– Bio sam stalno u Podrinju i znam kakava je bila podrška imama narodu koji se uplašen vraćao na svoja ognjišta. Oni su bili podrška i desna ruka narodu u tom teškom periodu, i sami su mnogo stradali, i ovo je na neki način moja zahvalnost tim ljudima. Ovdje je samo malo dio od nekoliko hiljada fotografija koje posjedujem i ponajviše se odnosi na memorijalne centre u Potočarima, Vlasenici, Bratuncu i Gornjoj Kalesiji. Imao sam zaista veliku želju da napravim ovu izložbu – kazao je Ahmet Bajrić Blicko.
Fotografije koje su izložene nastale su na području Muftiluka tuzlanskog, tokom otvaranja masovnih grobnica, obilaska stratišta u Podrinju, kolektivnim dženazama, ukopu posmrtnih ostataka žrtava genocida, mirnim protestima majki Srebrenice u Tuzli…
Podršku realizaciji izložbe „Imami uz žrtve genocida“ pružili su Rijaset IZ u BiH, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Medžlis Islamske zajednice Tuzla.
Ahmet Bajrić Blicko je rođen 1954. godine u Gornjem Šepku kod Zvornika. Fotografijom se bavi više od 40 godina. Sarađivao je sa listovima i časopisima kao što su: Oslobođenje, Večernje novine, Politika i drugi. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilježi brojne događaje vezane za odbranu domovine i stradanje ljudi. Zabilježio je, među rijetkima, proboj srebreničkih Bošnjaka koji su preživjeli genocid i njihov dolazak na teritoriji pod kontrolom Armije BiH u Nezuku kod Sapne. Nakon agresije bio je više od 20 godina stalni saradnik lista Dnevni avaz. Od 2020. godine je u penziji, a honorarno radi za portal Politički.ba i osnivač je portala Bhreporter.ba, koji redovno dopunjava sa svojim fotografijama.
Svojim objektivom i dalje neumorno prati sve događaje na području Bosne i Hercegovine ali i šire. Do sada je imao nekoliko samostalnih izložbi: „Proboj Srebreničana 1995.“, „Bol majki Srebrenice“, „Poznati u Srebrenici“, „Grobnice kao dokaz genocida“, „Marš mira – Putem smrti“ i druge.
