Redžo-ef. Muhibić iz Konjica je penzionisan sa 43 i po godine radnog staža. Uz imamsku misiju on je osam godina bio predsjednik, 28 godina sekretar i četiri godine v.d. glavnog mama Medžlisa Islamske zajednice Konjic. U jednom mandatu bio je i član Sabora Islamske zajednice za područje MIZ Konjic, MIZ Prozor i MIZ Jablanica.
Redžo-ef. Muhibić spada među imame koji su skrušeno i nenametljivo obavljali povjerene im zadatke. U zasluženu penziju otišao je nakon 43 i po godine radnoga staža. Otišao je u penziju, ali nije i u mirovinu. I dalje je aktivan. Honorarni je hatib u džematu Repovci i Tuhobić. Naizmjenično predvodi džumu u ova dva mjesta i obavlja dženaze. O svom misijskom radu kazat će:
“Ja sam 1.2.1975. započeo službu imama u Gornjim Gnojnicama (Podveležje) Odbor (Medžlis) IZ Mostar. Tu sam se zadržao 5 godina i 3 mjeseca. Potom sam, tačnije 30.4.1980., prešao na područje Odbora Konjic, u džemat kojeg su činila sela Idbar, Čelebići i Orahovica. Ovdje sam se zadržao punih 9 godina. Na izborima koji su održani 31.12.1983. godine izabran sam za predsjednika OIZ Konjic. Ovu funkciju sam obavljao volonterski, uz imamske dužnosti. Te godine, na općim izborima u Islamskoj zajednici, izabran sam i za člana Sabora Islamske zajednice za područje Konjica, Jablanice i Prozora. Bilo je mnogo posla. Među najzahtjevnije poslove u tom periodu bila je restauracija Repovaćke džamije. Bila je prilično devastirana. Pedesetak godina nije služila svojoj namjeni. Oko nje je bila stočna pijaca. Uspjeli smo dobiti papire za njenu rekonstrukciju. Istina, u početku su nas u općinskim strukturama odbili, a na našu žalbu višim organima na nivou Republike dobili smo potrebnu papirologiju. Uoči Dana vakifa, 1986., organizovali smo prvu akciju na ovom objektu. Na akciji je bilo oko 90 ljudi. Rekonstrukcija je završena 1990. Tada je i otvorena. Prvi imam poslije njene rekonstrukcije bio je rahmetli Besim-ef. Ćanić. Prilikom otpočinjanja imamske službe, na ovom prostoru zatekao sam aktivnih 23 džemata, i to: Jasenik – imam Ahmed-ef. Ćosić, Džanići – Mehmed-ef. Radmanić, Parsovići – Adem-ef. Mujala, Podhum – Mustafa-ef. Mujala, Kruščića – Mesud-ef. Ćosić, Studentica – Osman-ef. Memić, Gorani – Adem-ef. Ćosić, Seonica – Ahmed-ef. Buturović, Lisičići – Salko-ef. Halilović, Tuhobić-Repovci – Ibrahim-ef. Hadžiosmanović, Šunji – Mustafa-ef. Bešlić, Džepi – Vehbija-ef. Radmanić, Ćuhovići – Ahmed-ef. Bandić, Lukomir – Avdo-ef. Bandić, Bjelimići – Zejnil-ef. Biber, Glavatičevo – Šalko-ef. Ćesir, Grušča – Salko-ef. Fišić, Tekijska džamija – Muhamed-ef. Sofo, Čaršijska džamija – Ahmed-ef. Zatega, Vardačka džamija – Smajo-ef. Prevljak, Ostrožac – Semin-ef. Lepara, Homolje – Šaban-ef. Alić.”
Izgrađeno 20 novih džamija
Kad se prisjeća vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu Redžo efendija podvlači da su mnogi vjerski objekti devastirani, a potpuno su uništene džamije u Glavatičevu, na Studenčici i Hotovlju. Nakon rata uspješno su obnovljene sve džamije. Decidno je pobrojao sve nove džamije: “Najveći projekat koji je urađen u tom vremenu je Gradska džamija u Konjicu. Godine 2007. Medžlis je donio odluku da se izgradi Gradska džamija na desnoj obali Neretve. Otvorena je 2016. godine. Tada sam bio vršilac dužnosti glavnog imama i sekretar. U gradu Konjicu nekad je bilo 8 džamija, po četiri na obje obale Neretve. Na desnoj obali je uspravna ostala samo Repovačka džamija. Izgradili smo nove džamije u 21 džematu: Glavatičevo, Bijela, Spiljani, Džajići, Hotovlje, Ljuta, Gornje Polje, Galjevo, Gradska džamija, Brđani, Zukići, Kralupi, Treboje, Nevizdraci, Gradac, Buturović Polje, Parsovići, Studenčica, Ribići, Čelebići i Donje Selo. Mesdžide smo pretvorili u džamije u slijedećim mjestima – džematima: Brđani, Zukići, Kralupi, Homolje, Dubočani, Nevizdraci, Treboje, Gradac i Ribići. Došlo je do usitnjavanja džemata. Dobili smo nove džemate kao što su: Čelebići. Glavičine, Ribići, Grabovci, Nevizdraci, Donje Selo. Kad sam se penzionisao na području Medžlisa bilo je 45 džamija, preko 20 mesdžida. Oživjeli smo vakuf. Provedena je jedinstvena članarina na području Medžlisa.”
Tri decenije bio dopisnik Preporoda
Na pitanje kad mu je, u bogatoj imamskoj karijeri, bilo ponajteže, Redžo efendija je kazao: “Najteže mi je bilo kad je došlo do blokiranja računa Medžlisa zbog problema u Tidžari. Imami su ostali bez primanja. Upomoć su nam pristigli viši organi IZ na čelu sa Rijasetom.”
Razgovarali smo i o njegovom saradničkom angažmanu sa Preporodom: “Nekoliko decenija slao sam radove u Preporod. Najviše motivacije za pisanje davala su mi djela najstarijih imama koji su bili na zalasku karijere. Oni su čitav svoj život utkali u Islamsku zajednicu. Bili su vrlo plemeniti ljudi. O mnogima sam pisao i kad su preselili na Ahiret.”
Sa pijetetom govori i o mlađim kolegama koji još rade. Kaže da imaju respekta prema starijim, penzionisanim imamima. Susret generacija je odličan. Saradnja veoma dobra.
Rado se prisjeća glavnih imama koji su obnašali dužnost u MIZ Konjic: “Za vrijeme moje službe u Konjicu dužnosti glavnih imama obnašali su rahmetli Safet-ef. Karaman (imam šehid), Mustafa-ef. Prljača (danas portparol Rijaseta), Razim-ef. Čolić (direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu), pa Nezim-ef. Halilović.”
Za svoj dugogodišnji rad dobio je više priznanja, a jedno od njih bilo je za nesebičan trud i posvećenost poslovima tokom obavljanja funkcije vršioca dužnosti glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Konjic, koje mu je uručio muftija mostarski Salem-ef. Dedović.
Kažimo na kraju da je Redžo-ef. Muhibić rođen 17.4.1952. godine u Hasanovićima kod Konjica. Osnovnu školu završio je u Konjicu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Uz rad završio je i Pravni fakultet. Penzionisan je 30.4.2018. godine.
(Islamske informativne novine ”Preporod”, godina LII, broj: 4/1206, Sarajevo 15. februar 2022., str. 39.)
