Resursi za autore

SMJERNICE ZA MLADE AUTORE

KAKO PISATI : ISTRAŽIVAČKI ČLANAK/RAD

Uvodna napomena

Prije nego počnete pisanje rada, treba da se upoznate sa slijedećim izvorima:

• Opšta forma istraživačkog rada
• Posebne upute (ako su dostupne) za izradu rada prema zahtjevu časopisa odnosno izdavačke kuće za koju želite raditi
• Proučiti knjigu prof. Fikreta Karčića Metodi istraživanja u islamskim naukama (http://cns.ba/cns-izdanja/metodi-istrazivanja-u-islamskim-naukama-kratak-uvod-fikret-karcic/)

Pri usavršavanju vještine pisanja treba:

• Uvažiti urednička ili recenzentska uputstva
• Upoznati se sa pravilima pisanja sličnih radova kao i sa najčešćim greškama u pisanju istih
  
  

Opšta forma za izradu istraživačkog rada

Svrha pravilne organizacije rada je da se omogući selektivno čitanje. Kada se istražuje neka tema, potrebno je da se vidi nekada samo metoda rada nekog teksta, ili određeni rezultat rada, interpretacija ili možda samo sažetak kako bi se uvidjelo da li je taj rad relevantan za to istraživanje. Imajući to u vidu, mnogi časopisi zahtijevaju da se rad podijeli u slijedeće sekcije postavljene u datom redoslijedu, pri čemu svaka sekcija treba da počinje na novoj stranici. Naravno, postoje varijacije. Neki časopisi zahtijevaju kombinovanje rezultata i diskusije na primjer, ili stavljaju izvore i metode nakon teksta.

Tehničko opremanje rada / naznake

Rad pripremajte prema uputstvima časopisa gdje želite predati tekst. Uvijek se daje prednost specifičnim uredničkim zahtjevima nad navedenim opštim uputama. Pogledaj Upute za autore: http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/about/submissions#authorGuidelines

U svim sekcijama rada potrebno je:

• koristiti uobičajeni prozni način pisanja teksta
• zadržati fokus na temi koju se istražuje
• paragrafima odvajati svaku važnu tačku (osim sažetka)
• predstaviti ideje /tačke u logičkom slijedu
• izbjegavati neformalne izraze, ne obraćati se čitatelju direktnim govorom, ne koristiti žargon
• izbjegavati suvišne slikovite opise – koristiti samo figure koje su nužne da bi se predstavilo rezultat
  
  

Naslov

Nakon što se odlučite za temu, izaberite informativan naslov kao npr. Šerijatski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941 ili  Pokret za reformu šerijatskog prava i njegov odjek u Jugoslaviji u prvoj polovini 20. vijeka. Obratite pažnju da naslov odgovara sadržaju rada.

Sažetak

Sažetak treba da se sastoji od 100 do 150 riječi.

Opšta namjena

Sažetak je koncizan izvještaj o gotovom radu ili radu u progresu dat u jednom paragrafu. U jednoj minuti ili manje čitatelj treba da se upozna sa razlozima za izučavanje određene teme, opštem pristupu, glavnim zaključcima i sl.

Kako pisati sažetak

Sažetak treba pisati tek nakon što se završi rad. Nešto što još nije napisano ne može se ni sažeti. Koristiti što manje riječi je pravilo koje vrijedi i za pisanje cijelog rada, a naročito se odnosi na pisanje sažetka. U svakom slučaju treba koristiti pune rečenice i ne žrtvovati jasnoću teksta zarad sažetosti. Slijedeće tačke moraju biti sadržane u svakom sažetku. Od ovih prve dvije tačke ne bi trebale biti duže od jedne rečenice.

• ciljevi izučavanja – hipoteze, opšta pitanja, cilj
• kratak opis provedenog istraživanja
• rezultati uključujući određene podatke – ako su rezultati kvantitativne prirode – predstaviti kvantitavne podatke; rezultati statističkih analiza ukoliko su provedeni – trebaju se navesti
• važni zaključci ili pitanja koja su uslijedila iz eksperimenta

Stil pisanja

• jedan koncizan paragraf
• obzirom da se piše sažetak napisanog rada uvijek se piše u prošlom vremenu
• sažetak treba da bude samostalan ne smije sadržavati reference na bilo koji drugi dio rada kao što su tabele i sl.
• fokusirati se na rezultate rada – ostale informacije dati u jednoj, eventualno dvije rečenice ako je baš nužno
• izvještaj koji se nudi u sažetku mora biti dosljedan sadržaju ostalih dijelova rada
• pravopis, jasnoća rečenice i tačnost su važni u sažetku kao i u svim drugim dijelovima rada
  
  

Uvod

Uvod ne smije biti duži od dvije stranice.

Opšta namjena

Svrha uvoda je upoznavanje čitatelja sa razlozima odnosno povodima pisanja rada. Tu se rad stavlja u teoretski kontekst, i pomaže čitatelju da razumije i cijeni autorove ciljeve.

Kako napisati uvod

Postoji više različitih pristupa pisanju uvodnog teksta. Ovdje nudimo samo jedan primjer. Opisati značaj teme naučnog rada – zašto uopšte vrijedi o njoj pisati? Staviti temu u širi kontekst.

• Predstaviti temu – zašto ste se odlučili za baš taj model? Koje su mu prednosti?
• Iznijeti vaše specifične hipoteze, argumente ili ciljeve uz objašnjenje razloga koji su vas naveli da ih izaberete.
• Kratko objašnjenje provedenog istraživanja i kakav ste rezultat dobili uz pomoć istog.

Stil pisanja

• Koristiti prošlo vrijeme kada se navode utvrđene činjenice.
• Organizovati ideje tako da za svaku pojedinu tačku imate odvojen paragraf.
• Predstaviti popratne informacije samo kada je potrebno da se podrži teza. Iznijeti hipoteze/ciljeve jasno – bez pretjeranog pojednostavljivanja.
• Obratiti pažnju na pravopis, jasnoću i svrhovitost rečenice.
  
  

Izvori i metode

Ne postoji određeno ograničenje, ali u osnovi ovaj dio teksta treba ponuditi što konciznije. Navedite koje metode ste koristili pri izradi rada, bez navođenja detalja – to ostavite za glavni dio teksta/diskusiju.

Opšta namjena

Ovo bi trebao biti najlakši dio u toku pisanja rada, ali mlađi autori često ne razumiju namjenu pisanja metode kojom su proveli istraživanje. Namjena je navesti izvore, način i proceduru kojima ste došli do rezultata, kako bi ih drugi mogli koristiti u nekoj drugoj studiji ili kako bi mogli procijeniti znanstvenu vrijednost vašeg istraživanja, ukoliko to trebaju ili žele. Ovo ne treba biti opisivanje svega što ste uradili, niti upute kako ste neku metodu koristili, nego navođenje izvora i metoda koje ste koristili.

Stil pisanja

• Izvore jasno navesti, opisati ih samo u slučaju da je vaša studija zahtjevna za ciljnu grupa
• Većina autora koristi pisanje u trećem licu pri navođenju metoda rada.
• Pisati cijele rečenice

Šta izbjegavati:

• Navođenje izvora i metoda u formi instrukcija.
• Detaljno predstavljanje svih informacija i konteksta – to možete iznositi u glavnom dijelu rada.
• Iznošenje irelevantnih podataka za čitaoca – npr. kako ste iz arhiva kopirali podatke, gdje ste ih čuvali itd.
  
  

Rezultati rada

Obim ovog dijela rada će zavisi od količine i vrste informacija koje se prezentuju. Rezultate treba iznijeti koncizno koristeći tabele ukoliko je to prikladno.

Opšta namjera

Svrha ovog dijela teksta je da se predstave rezultati istraživanja. Ovo treba biti objektivan izvještaj, a sva objašnjenja i interpretacije treba ostaviti za glavni dio teksta.

Stil pisanja

VAŽNO: Obavezni ste jasno napraviti razliku između materijala koje uvrštavate u članak od sirovog materijala ili dodataka koje prilažete.

Sadržaj

• Sumirajte rezultate u tekstu, i ako je prikladno ilustrirajte ih tabelama, grafikonima, kartama i dr.
• U tekstu, opišite svaki rezultat, na način da uključite i one koje nisu uključene u tabele, grafikone, nacrte i dr.
• Kontekstualizirajte rezultate.
• Analizirajte podatke, te ih kao takve predstavite u formi teksta ili ako je prikladno u formi ih tabela, grafikona, karata i dr.

Šta izbjegavati:

• U ovom dijelu ne interpretirajte, niti otvarajte diskusiju o rezultatima. Iznesite rezultate bez detaljnog pojašnjavanja.
• U istraživački članak ne uključujte radne materijale niti sirove podatke.
• Jednom predstavljeni podatke ili informacije, nemojte ponavljati.
• Tekst koji prati tabele, grafikone ili karte je samo dopuna, i nema potrebe da ponavljate informacije ili podatke iznesene u njima.

Stil pisanja

• Koristite prošlo vrijeme kada se referirate na rezultate, i sve složite logičnim redoslijedom.
• U tekstu izložene podatke, tabele, grafikone numerirajte
• Posložite i naslovite sve jasno numerirane podatke, fotografije, tabele, grafikone i dr. (odaberite da li ćete to posložiti uz tekst koji prate ili na kraju članka)
  
  

Glavni dio teksta / Diskusija

Uvijek slijedite uputstva časopisa koji ste odabrali. Neki časopisi zahtijevaju da se ovaj dio teksta ograniči na 2000 karaktera.

Opšta namjena

Ovdje je cilj iznijeti objašnjenja rezultata rada u svrhu potvrde vaših zaključaka i teza, iznoseći otkrivene dokaze i opće poznate činjenice ako je potrebno i prikladno. Značaj rada treba jasno opisati.

Pisanje glavnog dijela teksta

Primjereno opširno objasniti rezultate istraživanja. Ako vam se rezultati istraživanja ne podudaraju s očekivanjima/hipotezom, objasniti razloge. Ako vam se rezultati istraživanja podudaraju s očekivanjima/hipotezom, objasniti teoriju koju rezultati/nalazi istraživanja potvrđuju. Nije primjereno samo kazati da se rezultati slažu s očekivanjima, i ostati samo na tom iskazu.

• Objasniti svaku pretpostavku ukoliko je potvrđena, odbačena ili ne može biti sa sigurnošću utvrđena.
• Nepotpun istraživački rad neće biti prihvaćen. Potrebno je da rad sadrži zaključke zasnovane na dobivenim rezultatima kako bi imao oblik kompletnog završenog rada. Možete, eventualno dati smjernice za dalja istraživanja.

Stil pisanja

• Pri iznošenju informacija, obavezno rasčlaniti informacije koje ste dobili istraživanjem od onih koje su date u već objavljenim radovima. Kada dajete reference, napraviti jasnu razliku između izvora i literature.
• Reference na djela drugih autora (uključujući i vlastita ranije objavljena djela) dati u prošlom vremenu.
• Opšte prihvaćene činjenice ili principe navoditi u prezentu.

Najveća greška koja se ovdje može napraviti je da se u diskusiji predstavi površno tumačenje, to jest da se više-manje ponove rezultati koje ste već iznijeli. U ovom dijelu potrebno je istaći zašto su rezultati takvi kakvi jesu fokusirajući se na mehanizme koji stoje iza zapažanja.

Reference

Reference služe kako bismo dobili tačne informacije o tome gdje ste vi dobili informacije koje ste koristili u radu. Ako pišete članak, poštujte upute za autore časopisa za koji pišete. Potpuno izbjegavati plagijarizam. Časopis Novi Muallim drži da je preuzimanje tuđih ideja i radova bez priznavanja autorstva nepošteno i neprofesionalno. Preuzimanjem,  pa čak i jedne rečenice iz nečijeg rukopisa, čak i vlastitog, koji je ranije objavljen, bez propisnog citiranja se smatra plagijatom- radije koristite vlastite izraze.

SMJERNICE ZA MLADE AUTORE

Napomene za pisanje prikaza knjige

Pregled djela je opis, kritička analiza i evaluacija kvaliteta s obzirom na značenja i značaj djela, a ne prepričavanje. Kritički pregled djela nije izvještaj o knjizi niti sažetak. To je osvrt na djelo u kojem se na konstruktivan način analiziraju vrijednosti i slabosti materijala. Autor prikaza treba navesti šta je autor prikazanog djela želio postići, da ocjeni u kojoj mjeri je (po mišljenju autora prikaza djela) uspio, te iznijeti dokaze za tu svoju evaluaciju. Ne postoji ispravan način pisanja prikaza djela. Prikazi djela su veoma subjektivni radovi u kojima se iznosi mišljenje autora prikaza. Ukratko, treba ukazati da li je i u kojoj mjeri djelo bitno u toj naučnoj oblasti, gdje pripada teoretski i metodološki, šta je novo u ovom djelu i koliko je vrijedno, kao i da li se isto preporučuje na čitanje i kome. Prije pisanja prikaza, preporučuje se pročitati više već objavljenih prikaza knjiga drugih autora, kako bi se uvidjelo kako drugi autori to čine i kako bi se stekao dojam kako se prikazi pišu.

Prikaz može biti sačinjen od 800 riječi do 1200 riječi, u zavisnosti od cilja rada.  U strukturi prikaza knjige podnaslove treba svesti na minimum, a fusnote ne koristiti. Autor se potpisuje na kraju teksta prikaza.

Ovdje se iznose neke standardne smjernice za izradu prikaza djela; naglašavamo da su to samo prijedlozi, a ne formule koje se moraju primjenjivati.

1. Na početku prikaza navesti osnovne informacije o djelu: naslov, ime autora, naziv prvog autorskog prava, tip knjige, opšte polje izučavanja, opise dodataka ako postoje (mape i drugo.), cijena i ISBN.
2. Navesti šta je autor imao za cilj pri pisanju djela. Ponekad sam autor navede svrhu pisanja djela u predgovoru na prvo poglavlje. (Kada to nije slučaj, moguće je razumjeti svrhu pisanja odgovarajući na slijedeća pitanja;

1. • Zašto se autor odlučio pisati o ovoj temi?
   • Da li je autor pokušao da nam ponudi neke informaciju, ili objasni neku tehničku stvar, da li iznosi stavove i na koji način koristi argumente da ubijedi čitaoca u istinitost nekog uvjerenja?
   • Kom žanru pripada i kako se djelo u njega uklapa? (Koristiti vanjske izvore, ako je potrebno kako bi se upoznali sa određenim žanrom)
   • Za koje čitateljstvo je knjiga namijenjena?
   • Kakav je autorov stil? Ocijeniti kvalitet stila pisanja kroz: koherentnost, jasnoću, originalnost, snagu izražavanja, pravilnost upotrebe tehničkih izraza, punine razvoja, te lahkoću izraza. Da li odgovara ciljnom čitateljstvu?
   • Pregledati sadržaj, to može pomoći u razumijevanju razvoja autorove misli i osnovnih ideja knjige, hronološki i dr.
   • Kako se knjiga vas dojmila? Da li je uticala na neke ideje koje ste ranije imali ? Imate li neka iskustva vezano za temu djela?
   • U kojoj mjeri je knjiga ostvarila svoj cilj?
   • Da li biste preporučili ovu knjigu ili članak? Zašto?

3. Navedite temu i teze knjige.

1. • Tema: Tema je predmet o kojem djelo govori. Ne mora biti sadržano u naslovu, i obično nije izraženo u punoj rečenici.
   • Teza: teza je autorovo uopštavanje teme, autorovo uvjerenje o nečemu što smatra bitnim, filozofski zaključak djela, predstava ili prijedlog koji autor želi da dokaže. Teza treba da se izrazi u jednoj deklarativnoj rečenici, bez upotrebe metafore ili figurativnog govora.

4. Objasniti metodu razvoja – način na koji autor podržava svoju tezu. Predstaviti vlastiti osvrt korištenjem  referenci i citata.
5. Dati ocjenu knjige na temelju interesantnosti, tačnosti, objektivnosti, značaja, temeljitosti te koristi koju nudi ciljnom čitateljstvu. Ocijeniti tačnost argumenata koje je autor naveo. Dati svoje mišljenje o tim argumentima, navodeći sa čim se slažeš, a sa čim ne i zašto. Proučiti pitanja kojima se autor bavi u djelu. Šta je autor izostavio, a šta ostavio neriješenim. Uporediti sa drugim djelima koja se bave sličnom problematikom, ili sa drugim djelima istog autora. Da li djelo predstavlja samo doradu ranijih izdanja. Pokušati naći dodatne informacije o autoru: reputaciji, kvalifikaciji, utjecajima, biografiji i slično. Ustanoviti, ako postoji, vezu između autorovog životnog iskustva i predmetnog djela.
6. Ako je relevantno dati napomenu o formatu knjige, izgledu, tipografiji i sl. Ako postoje mape ili ilustracije i to navesti. U kojoj mjeri iste pomažu razumijevanju?
7. Provjeriti dodatke knjizi. Da li je index tačan? Provjeriti fusnote – da li nude značajne dodatne informacije?  Da li one pojašnjavaju ili proširuju ideje date u tekstu? Provjeriti bibliografiju, ako je ponuđena. Kakvi su izvori navedeni u bibliografiji, primarni ili sekundarni? Kako se autor njima koristi? Ukoliko postoje važni propusti navesti i to.
8. Dati kratak sažetak, analizu i komentar sadržaja djela. Iznijeti vlastite opšte zaključke. Naročitu pažnju posvetiti zaključnom poglavlju. Da li je sažetak ubjedljiv? Navesti listu obrađenih tema , ukratko iznoseći autorova mišljenja o ovim temama, glavne tačke i zaključke. Koristiti reference i citati u podršku vlastitih zaključaka i mišljenja. Ako su teze koje ste iznijeli dobro argumentovane, onda zaključak prirodno slijedi. Zaključak može biti u vidu finalne ocjene djela ili jednostavno u vidu ponovnog navođenja datih teza. Ne uvoditi nikakav novi materijal u ovom stadiju rada.

Dok budete pregledali prikaz knjige koji ste napisali provjerite da li ste odgovorili na sljedeća pitanja:

1. Da li ste tačno napisali osnovne informacije o djelu?
2. Kojim predmetom, odnosno periodom, se djelo bavi?
3. Koliko detaljno je tema obrađena?
4. Koji izvori su korišteni?
5. Da li se činjenice navode grubo i okvirno ili uz mnogo detalja?
6. Koje teze autor iznosi i kakvo je njegovo stanovište?
7. Za koju ciljnu grupu čitatelja je djelo rađeno (udžbenik, stručni rad ili knjiga za širu javnost)?
8. Da li je djelo revizija nekog rada? Kako stoji u poređenju sa ranijim izdanjima?
9. Da li su korištene mape, tabele, ilustracije i u koju svrhu?
10. Da li ste napisali zaključak?